- Objavljeno: 29.10.2015.
Predsjednik Vlade o realizaciji projekta Kupari: Ovo je ogromna investicija i rezultat je rada Vlade od prvoga dana
„Ovdje vrijedi još jednom ponoviti da smo tamo zatekli potpuni nered, nemar, u fizičkom i pravnom smislu, i to smo u četiri godine formalno uredili“, kazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović i istaknuo da je riječ o ogromnoj investiciji, s vrlo visokim kriterijima.
Na današnjoj, 263. sjednici Vlade Republike Hrvatske, usvojena je Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kazao da se Uredbom produljenje rok za primjenu drugog režima s 1. siječnja 2016. na 2017. godinu, kako isporučitelji vodnih usluga ne bi povećali cijenu vode prema krajnjem korisniku. „Ovim prolongiranjem na godinu dana onemogućujemo poskupljenje vode za građane“, naglasio je ministar Jakovina. Nadalje, provodi se integracija namjena za koje se troše sredstva naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda, tako da se omogući njihova preraspodjela prema projektima koje Europska komisija ocjeni podobnim za sufinanciranje iz fondova Europske unije. Ministar je podsjetio da je financiranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave do sada je bilo predviđeno iz županijskih proračuna, no s obzirom da su se ta sredstva pokazala nedostatnim za provedbu projekata u okviru Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, Uredbom se sada predviđa financiranje spomenute namjene iz sredstava vodnih naknada, odnosno u konkretnom slučaju iz vodnoga doprinosa. Također, Uredbom se po prvi puta predviđa se da se iz sredstava naknade za uređenje voda i vodnog doprinosa financira i gradnja i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju.
Na sjednici je usvojena i Odluka o izboru investitora i davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Brašina, a u svrhu realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari na lokaciji Kupari I. u Općini Župa dubrovačka, kao i Odluka o davanju suglasnosti na Prijedlog sporazuma o utvrđivanju uvjeta i obveza za realizaciju projekta "Kupari I." između Republike Hrvatske i Općine Župa dubrovačka. Ministar turizma Darko Lorencin podsjetio je da je Vlada donijela Odluku o utvrđivanju uvjeta i objavi javnog poziva za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju turističkog razvojnog projekta Kupari na lokaciji Kupari I. u Općini Župa dubrovačka, koja je sadržavala i obavijest o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Brašina na rok od 99 godina. „U otvorenom roku do 9. listopada 2015. godine u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom zaprimljena je jedna ponuda“, kazao je ministar i istaknuo da je zaključkom Povjerenstva za ocjenu prijava predloženo prihvaćanje ponude zajednice ponuditelja Avenue ulaganja d.o.o., Zagreb, i Avenue Osteuropa GmbH, sa sjedištem u Beču, zastupane po Avenue ulaganja d.o.o., Zagreb, kao jedinog i najpovoljnijeg ponuditelja. Ministar Lorencin naglasio je da se radi se o „pionirskom projektu“, ocijenivši da je napravljen ogroman posao. „Na ovaj su način trasirani i mnogobrojni drugi projekti koji će krenuti istim putem“, zaključio je ministar.
„Ovdje vrijedi još jednom ponoviti da smo tamo zatekli potpuni nered, nemar, u fizičkom i pravnom smislu i to smo u četiri godine formalno uredili“, kazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović i istaknuo da je riječ o ogromnoj investiciji, s vrlo visokim kriterijima. Podsjetio je da na susjednim lokacijama već jesu vrhunski svjetski hoteli, a da ovaj projekt sada još diže taj nivo. „To se dogodilo u četiri godine naše Vlade, vaše Vlade i to je rezultat planskog i minucioznog rada od prvog dana“, istaknuo je i zaključio: „Da je bilo lako, onda bi to naši prethodnici napravili. Mi smo pokazali interes za to i sada je cijela Župa dubrovačka u ove četiri godine doživjela hotelsku renesansu.“
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić predstavio je Strategiju cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj 2016. - 2020. Donošenje ove Strategije predstavlja prvi korak u sustavnom rješavanju uloge cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom i implementaciji cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u obrazovne sustave, sustave zapošljavanja i socijalnog uključivanja. Osim toga, ovom se Strategijom osigurava formalni okvir za promicanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja te pružanje kvalitetnih informacija o karijeri, savjetovanju, usmjeravanju i obrazovanju, te se okupljaju ključni dionici u razvoju usluga i definiraju njihove uloge i nadležnosti, uvažavajući pritom najbolju međunarodnu praksu i trendove. Strategija ima četiri prioriteta: uspostavljanje sustava za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje; poticanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja prema potrebama tržišta rada i gospodarstva; osiguravanje kvalitete usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja; jačanje svijesti o potrebi cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja vještina upravljanja karijerom. Izrada ovoga dokumenta proizlazi iz Nacionalnog programa reformi, te će se po donošenju ove Strategije pristupiti izradi akcijskog plana s definiranim mjerama i aktivnostima, nositeljima, rokovima provedbe i indikatorima.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je Smjernice za restrukturiranje duga poduzetnika izvansudskim sporazumom. Ove Smjernice namijenjene su poduzetnicima (trgovačkim društvima, trgovcima pojedincima, obrtnicima i osobama koje se bave slobodnim zanimanjima i s obrtom izjednačenim djelatnostima) čiji su financijski problemi još uvijek rješivi izvan suda. One nisu obvezujući dokument, nego prijedlog mogućeg rješenja problema. Cilj je Smjernica doprinijeti razvoju restrukturiranja duga izvansudskim sporazumom, potaknuti dužnika da se pravovremeno obrati svojim vjerovnicima i nastoji s njima sklopiti sporazum, u trenutku kada se rast njegova poslovanja usporava, a ne onda kada više nije u mogućnosti ispuniti dospjele obveze. Glavni ciljevi izvansudskog restrukturiranja duga su da se sklapanjem sporazuma o restrukturiranju duga dužniku u financijskim poteškoćama omogući nastavak poslovanja bez provedbe sudskog - predstečajnog ili stečajnog postupka, a svim njegovim vjerovnicima namirenje tražbina u što većem iznosu. „Austrija, Latvija i Slovenija provele su to s vrlo dobrim iskustvom i mi smo četvrta zemlja koja to ima“, istaknuo je ministar Miljenić zaključivši: „Ovo je uspostava dobre prakse. Sad je na poduzetnicima da je počnu koristiti i da to nametnu kao standard za poslovanje u Hrvatskoj.“
Odlukom o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2016. godini određuje se da državna poticajna sredstva za stambenu štednju prikupljenu u 2016. godini iznose 4,1%, rekao je ministar financija Boris Lalovac. Sukladno Prijedlogu odluke maksimalan iznos državna poticajna sredstva po stambenom štediši iznosit će 205,00 kuna.
Također, Vlada je danas odobrila sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, za podmirenje troškova vezanih uz migrante. Ministar financija Lalovac naveo je da je Ministarstvu unutarnjih poslova, za podmirenje troškova vezanih za zbrinjavanje migranata, odobren iznos od 5.021.261,41 kuna, zatim Ministarstvu gospodarstva – Ravnateljstvu za robne zalihe, za podmirenje troškova prehrane i smještaja migranata iznos od 5.100.171,25 kuna, Ministarstvu zdravlja, za podmirenje troškova osiguravanja zdravstvene skrbi migranata, iznos od 14.161.473,00 kuna te Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, za podmirenje troškova vezanih za zbrinjavanje migranata iznos od 3.410.632,26 kuna.