Predsjednik Vlade Plenković na svečanoj proslavi 175. obljetnice utemeljenja Matice hrvatske

  • Slika /Vijesti/2017/02 veljača/11 veljače/DSC_0691.JPG

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj proslavi 175. obljetnice utemeljenja Matice hrvatske.

Predsjednik Vlade obratio se uzvanicima, čestitajući 175. rođendan djelovanja Matice hrvatske, najstarije hrvatske kulturne ustanove.

Govor predsjednika Vlade Andreja Plenkovića donosimo u cijelosti:

„Matica hrvatska je dio povijesti hrvatskoga  naroda i hrvatske kulture, a osobito u njegovom najvažnijem razdoblju, od javljanja nacionalne svijesti i narodnog  preporoda, do ostvarenja samostalne i neovisne suverene hrvatske države.

Kada je 1842. godine, utemeljena kao Matica ilirska, cilj joj je bio izdavanje knjiga na hrvatskome jeziku, nužnih za promicanje preporodnih ideja i književnih tekstova.

Već je predsjednik Stjepan Damjanović citirao ključnu misao prvog predsjednika grofa Janka Draškovića, ("Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izobrazi…"), a nakon njega još su dvadeset i tri vrhunska hrvatska intelektualca bila na čelu Matice hrvatske. Pozdravljam i prethodnike koji su  još uvijek sa nama ovdje, koji su dali svoj velik doprinos zajedno sa brojnim drugim članovima Matice hrvatske i ostavili dubok i  neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturnoj, znanstvenoj, ali  i političkoj povijesti. Svi su oni svojim radom doprinijeli razvoju hrvatskog  umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva.

Izdavačkom djelatnošću, Matica hrvatska je postala promicatelj hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta. Njegovanje kulturne baštine hrvatskoga naroda, i djelovanjem kojim se razvijala i jačala njegova nacionalna svijest, odrazila se i na političku svijest, zbog čega je Matica hrvatska dijelila sudbinu hrvatskoga naroda u dobrim, ali i  u teškim razdobljima.

Kad je prije pedeset godina, 1967. potpisana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, a Društvo književnika Hrvatske se nešto kasnije, 1971., odreklo Novosadskog sporazuma o jeziku, osuđeni su njeni potpisnici, rad Matice hrvatske je 1972. onemogućen, potom i zabranjen, a matičini čelnici završili su i sa kaznama zatvora. Takvo zatiranje rada hrvatske kulturne ustanove, samo je još snažnije ujedinilo hrvatski narod i ojačalo želju za samostalnošću  i neovisnošću.

Nakon prvih višestranačkih izbora, 1990. godine i demokratskih promjena,  rad Matice je obnovljen, čime je vraćeno dostojanstvo ovoj ustanovi nakon skoro dvadeset godina prisilne šutnje.

Utjecaj djelovanja Matice hrvatske na hrvatski narod je  nemjerljiv, jer je svojim radom podržavala svijest i nadu o društvenoj, kulturnoj i političkoj slobodi u samostalnoj Hrvatskoj. Ne radeći obrazovne i klasne razlike, ne postavljajući upravne i političke granice imala je važnu prosvjetiteljsku ulogu u različitim područjima života.  Putem ogranaka, danas njih 90 u različitim dijelovima Hrvatske  i 36 u drugim zemljama, dopirala je do hrvatskih ljudi u zemlji i inozemstvu i održavala ljubav i privrženost prema domovini. Svoju misiju je Matica hrvatska ostvarivala izdavanjem časopisa, Vijenac, Kolo, Hrvatska revija, od kojih su neki, uz manje prekide,  izlazili od početka njezinog djelovanja do danas. Danas je izdavaštvo obogaćeno izdavanjem knjiga u elektroničkom obliku. Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja, a u središnjici se održi više od stotinu manifestacija godišnje. Podjednako su aktivni i matičini ogranci, nerijetko i glavni pokretači kulturnog i  znanstvenog života u manjim sredinama.
Važnost i današnjeg djelovanja i postojanja, prepoznaje i podržava  Vlada Republike Hrvatske, a to se ogleda i kroz financiranje njene redovne djelatnosti uz poseban angažman Ministarstva kulture koje osigurava pet milijuna kuna na godišnjoj razini. Pored toga Matica hrvatska se na natječajima javlja i ostvaruje značajna sredstva za financiranje izdavačke djelatnosti,  knjiga i časopisa kao i drugih brojnih potpora.

Cilj rada Matice hrvatske je trajan, on ne pripada samo prošlosti, ona ima zadaću brinuti o hrvatskom identitetu, na uključiv i sveobuhvatan način. Njezina je djelatnost komplementarna aktivnostima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i  brojnih drugih kulturnih i znanstvenih institucija.

Matica hrvatska ima zadaću okupiti napredne, intelektualne, naravno i kritičke misli koje su sigurno jedino jamstvo napretka svakog društva, pa tako i našega, hrvatskoga društva.

Čestitajući još jednom ovu, 175. godišnjicu, želim još puno i obljetnica i plodotvorng rada na nacionalnom i kulturnom identitetu hrvatskoga naroda i hrvatske države.“

Uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, svečanosti su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić.

Pisane vijesti