Predsjednik Vlade Plenković: Prijedlog proračuna kvalitetan je i racionalan, odražava političke prioritete naše Vlade

„Naročitu pozornost u ovom prijedlogu proračunu posvetili smo jačanju demografske obnove i to kroz povećanje iznosa porodiljinih naknada za drugih šest mjeseci te subvencioniranjem kredita za kupnju prve nekretnine“, naglasio je predsjednik Vlade.

Na današnjoj, 10. sjednici Vlade raspravljalo se o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu. „Ovaj prijedlog proračuna temeljen je na očekivanim makroekonomskim pokazateljima, uz naglasak na očuvanje fiskalne održivosti te poboljšanje životnog standarda naših građana“, kazao je uvodno predsjednik Vlade Andrej Plenković. Naglasio je da je hrvatsko gospodarstvo u uzlaznoj putanji, što se odrazilo i u rastu BDP-a za 2,9 posto u trećem tromjesečju ove godine te u rastu izvoza i stope zaposlenosti.

„U srednjoročnom razdoblju očekujemo nastavak pozitivnih kretanja te postupno ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti. Tako u 2017. godini predviđamo rast BDP-a od 3,2 posto, čemu će pridonijeti i usvojena porezna reforma“, rekao je i dodao da su usprkos recentnim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, još uvijek prisutne određene gospodarske ranjivosti.

Podsjetio je da se od siječnja 2014. Hrvatska nalazi u Proceduri prekomjernog proračunskog manjka zbog kojeg je bila obvezna smanjiti deficit na razinu od 2,7 posto BDP-a u 2016. „Vlada je temeljem rebalansa proračuna za tekuću godinu to potvrdila s deficitom od 1,6 posto“, dodao je. Ujedno, kazao je, nastoji se dovesti javni dug na održivu putanju, što po prvi put ove godine potvrđuje i njegovo smanjenje.

„Politička stabilnost Vlade i povoljni makroekonomski trendovi pružaju nam priliku, a nameću i obvezu za provedbu sveobuhvatnih strukturnih i fiskalnih reformi. U tome smislu, u razdoblju od 2017-2019. ekonomska politika Vlade i proračun koji je pred nama, bit će usmjeren na adresiranje strukturnih nedostataka u gospodarstvu te dodatno jačanje pozitivnih gospodarskih kretanja“, ustvrdio je predsjednik Vlade.

Govoreći o prihodnoj strani proračuna, predsjednik Vlade je kazao da je ona određena postupnim jačanjem oporavka gospodarske aktivnosti, povećanom apsorpcijom europskih fondova te učincima sveobuhvatne reforme poreznog sustava usvojene prošloga tjedna. Tako su ukupni prihodi državnog proračuna u 2017. godini planirani u iznosu od 121,6 milijardi kuna.

„Na rashodnoj strani proračuna napori su usmjereni na očuvanje fiskalne održivosti, uz istodobno poticanje gospodarskoga rasta kojem će poseban doprinos dati sektor poljoprivrede, turizma i važnost jačanja iskorištenosti europskih fondova za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske“, istaknuo je. Pritom je naveo da je dosad, kao predsjednik Vlade, posjetio 13 županija. „Moram vam prenijeti da su velika očekivanja naših ljudi diljem Hrvatske od aktivnosti usmjerenih na ravnomjeran regionalni razvoj zemlje“, dodao je.

Naglasio je da je Vlada naročitu pozornost u ovom proračunu posvetila jačanju demografske obnove i to kroz povećanje iznosa porodiljinih naknada za drugih šest mjeseci te subvencioniranjem kredita za kupnju prve nekretnine. „U upravljanju ekonomskom politikom vodili smo računa i o društvenoj pravednosti i uključivosti kroz pružanje odgovarajuće zaštite i solidarnosti ranjivim skupinama društva“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da se kroz dijalog sa sindikatima traži primjereno rješenje za poboljšanje položaja zaposlenika u državnim i javnim službama. „Također, jača se nacionalna i domovinska sigurnost, uvažavajući geopolitičke i gospodarske okolnosti, kao i prva hrvatskih branitelja“, istaknuo je.

Podsjetio je da se prijedlogom proračuna osiguravaju sredstva za jedinice lokalne uprave i samouprave. Radi se o decentraliziranim sredstvima pomoći i kompenzacijskim mjerama u ukupnom iznosu od oko 4 milijarde kuna, što je, kazao je, važno za izradu proračuna na lokalnoj i županijskoj razini. Tako su u 2017. godini ukupni rashodi za provedbu svih ovih mjera i aktivnosti planirani u iznosu od 128,4 milijarde kuna.

„Sveukupna fiskalna kretanja, kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna, rezultirat će manjkom proračuna opće države od 1,6 posto BDP-a u 2017., kao i u daljnjem smanjenju udjela javnog duga. Na taj način ćemo nastaviti trend smanjenja deficita čime ćemo moći ispuniti sve financijske obveze prema domaćim i inozemnim vjerovnicima koje nas očekuju u 2017. godini“, rekao je predsjednik Vlade Plenković i zaključio: „Smatram da je prijedlog proračuna kvalitetan i racionalan, a odražava političke prioritete naše Vlade“.
 
Ministar financija Zdravko Marić detaljno je predstavio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, kao i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu. Izvijestio je da se država u idućoj godini na inozemnom i domaćem tržištu može zadužiti do ukupno 33,7 milijardi kuna, od čega su tekuće otplate 27,3 milijarde kuna. „Iduća godina je, iz te perspektive, izazovna godina, ali spremno ulazimo u nju“, kazao je ministar.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da je ovaj prijedlog proračuna dobro uklopljen u ekonomsko okruženje jer odražava 2,5 milijarde kuna poreznog rasterećenja, što ostaje gospodarstvu i stanovništvu za novu potrošnju.

Ministar turizma Gari Cappelli govorio je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Izmjene Zakona o članarinama u turističkim zajednicama donose se temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske od 27. srpnja 2016. godine, kojom je predloženo dodatno smanjenje članarine koja se plaća turističkim zajednicama za 5 posto, s ciljem rasterećenja gospodarstva od plaćanja neporeznih davanja. Procijenjeno smanjenje članarine je oko 10 milijuna kuna. Slijedom navedenog, očekuje se da će se izmjenama Zakona omogućiti stvaranje boljeg poslovnog okruženja te smanjenje administrativnog opterećenja i troškova poslovanja poduzeća.
 
Usvojena je i Uredba o visini minimalne plaće za 2017. godinu, kojom je minimalna plaća uvećana za 156 kuna, odnosno za 5 posto. Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je riječ o važnom političkom signalu solidarnosti i socijalne osjetljivosti.
 
Dana je i suglasnost Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu za sklapanje ugovora o nabavi i osiguravanju dostupnosti elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija u 2016. godini. Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić izvijestio je da su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Ministarstvo znanosti i obrazovanja 23. travnja 2015. godine sklopili Sporazum o suradnji pri nabavi i osiguravanju dostupnosti i korištenja elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija, u okviru njihovih zajedničkih interesa i u okviru interesa javnih znanstvenih organizacija upisanih u Upisnik znanstvenih organizacija pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, u okviru kojih djeluje knjižnica. Sukladno Sporazumu i članku 15. Zakona o knjižnicama, Nacionalna i sveučilišna knjižnica je u 2016. godini preuzela poslove usklađivanja nabave inozemnih znanstvenih baza podataka i znanstvenih časopisa u elektroničkom obliku na nacionalnoj razini. Sredstva za provođenje ove odluke osigurana su u državnom proračunu u ukupnom iznosu od 27.297.154,00 kuna. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da će ovo biti veliki doprinos našoj znanstvenoj zajednici i radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kao i cijelog knjižničnog i visokoobrazovnog sustava.

Foto: Hina 
 
 

Pisane vijesti