Predsjednik Vlade Plenković: Za poticanje zapošljavanja 1,5 milijardi kuna

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković uvodno se, na početku sjednice Vlade, osvrnuo na najvažnije događaje protekloga tjedna.

Podsjetio je na prošlotjedni neformalni sastanak čelnika Europske unije, održan na Malti, na kojem se raspravljalo o pitanju migracija srednje-mediteranskom rutom. Istaknuo je kako je izrazito važno imati konsolidirane stavove, pratiti zbivanja i nastojati ojačati zaštitu vanjske granice Europske unije, uz poštivanje međunarodnoga prava i europskog „acquisa“ te poštivanje dogovora koji su do sada postignuti. „Izjava s Malte dobar je prilog konsolidiranju Europske unije te zaštiti i hrvatskih interesa u tom kontekstu“, rekao je. Dodao je da se raspravljalo i o promijenjenom međunarodnom kontekstu te novom svjetlu u transatlantskim odnosima, o budućnosti Europe te pripremi sastanka u Rimu, kojim će se obilježiti 60. obljetnica Rimskih ugovora. „Potrebno je, u ovim zamršenim međunarodnim okolnostima, iznjedriti novi smjer razvoja europskoga projekta, a Hrvatska, vodeći računa o nacionalnim interesima, tome želi dati svoj doprinos“, naglasio je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se i na niz važnih projekata koji su realizirani ovoga tjedna. Istaknuo je otvaranje prve i druge faze dionice Zlatar-Bistrica-Andraševec brze ceste Popovec-Marija Bistrica-Zabok. „To je vrijedan projekt povezivanja Hrvatskoga zagorja i zagrebačkog prstena. Nadamo se da će do kraja 2018. i ovaj drugi dio dionice biti gotov, čime će Marija Bistrica biti povezana brzom cestom, što će pridonijeti i razvoju turizma u tom dijelu Hrvatske i lakšem pristupu hodočasnika.“

Pozdravio je učinkovitost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u realizaciji projekta energetske obnove višestambenih zgrada. „To je na tragu naših dogovora o ubrzanju apsorpcije sredstava. Radi se o sasvim konkretnim projektima koji će omogućiti uštedu energije, pokrenuti građevinski sektor, smanjiti emisiji CO2 i omogućiti kvalitetniji život naših ljudi“, rekao je predsjednik Vlade podsjetivši da je riječ o 616 projekata za koje je osigurano 629 milijuna kuna.

Jučer su potpisani ugovori o bespovratnim sredstvima za dnevne bolnice i dnevne kirurgije diljem Hrvatske. „Radi se o 575 milijuna kuna, kojima će se pridodati sredstva iz proračuna Ministarstva zdravstva, što je ukupno oko 100 milijuna eura za podizanje kvalitete hrvatskoga zdravstvenog sustava“, rekao je predsjednik Vlade.

Najavio je da će danas s ministrom unutarnjih poslova Orepićem održati konferenciju za medije o izrazito dobrom povlačenju sredstava iz omotnice za Schengen. „Ministarstvo unutarnjih poslova praktički je povuklo 98 posto sredstava. Time pokazujemo da smo iskoristili sredstva na najučinkovitiji način i učinili hrvatsku policiju spremnom za preuzimanje schengenskoga acquisa. Vjerujem da će to uvažiti i evaluacijski tim Europske komisije, koji kontinuirano prati naš napredak u zaštiti vanjskih granica i spremnosti za Schengen“, istaknuo je predsjednik Vlade.   

Otvarajući sjednicu Vlade, predsjednik Vlade naglasio je da su na današnjem dnevnom redu čak tri zakona vezana uz aktivne mjere zapošljavanja. „Nastojat ćemo upravo ove konkretne životne teme stavljati u prvi plan, jer je to osnovna zadaća Vlade“, kazao je. Ocijenio je  da će hrvatskim građanima pomoći i produljenje odnosno ponovno otvaranje roka za legalizaciju, kao i brza reakcija glede Zakona o tržištu plina kako bismo na vrijeme osigurali zakup i rezerve plina za iduću zimu.

Potom je ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić predstavio Prijedlog zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kojim se uređuje posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Pojasnio je da će se Zakonom redefinirati programi na temelju kojih će Zavod donijeti i provoditi mjere aktivne politike zapošljavanja s ciljem unaprjeđenja tržišta rada i povećanja razine zapošljivosti nezaposlenih osoba s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene, mlade te osobe s nedovoljnim kvalifikacijama. Za nezaposlenu osobu koju je Zavod uputio na osposobljavanje na radnom mjestu kod poslodavca, a koje osposobljavanje je predviđeno novim mjerama aktivne politike zapošljavanja, propisat će se posebne visine novčane pomoći. Osim toga, uklonit će se administrativne barijere za pravne i fizičke osobe koje će obavljati djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem, na način da iste više neće biti dužne ishoditi prethodnu dozvolu ministarstva nadležnog za rad.
 
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić pojasnio je da se ovim se zakonom redefiniraju uvjeti koje mora ispuniti osoba za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a koji se odnose na dob osobe i razinu obrazovanja. Naime, radi provedbe mjera i korištenja sredstva u okviru Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih financiranih iz Europskog socijalnog fonda, predlaže se ograničenje dobne skupine do navršenih 30 godina života. Nadalje, proširuje se obuhvat mjere stručnog osposobljavanja na sve nezaposlene osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem. „Predlaže se da osoba uključena u stručno osposobljavanje ima pravo na novčanu pomoć u visini minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, za dane provedene na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita“, kazao je ministar. Također, ovim se zakonom uređuje tko se smatra stalnim sezoncem i pod kojim uvjetima ostvaruje pravo na novčanu pomoć za vrijeme produženog mirovinskog osiguranja. S obzirom na to da se stalni sezonac ne smatra nezaposlenom osobom u smislu Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, navedeni institut uređen je ovim zakonom, a pravo na novčanu pomoć stalnog sezonca usklađeno je s iznosom novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti.     
 
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta.  S obzirom na to da je u razdoblju od dana stupanja na snagu Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta 7. kolovoza 2014. godine, pa do kraja 2016. godine u potporu za skraćivanje punog radnog vremena bio uključen tek 321 radnik kod 18 poslodavaca, dok potporu za obrazovanje ili osposobljavanje nije koristio niti jedan poslodavac, predlaže se staviti izvan snage navedeni Zakon. Potpore za očuvanje radnih mjesta predlaže se zadržati u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja, uz fleksibilne kriterije provedbe i na taj način omogućiti korištenje istih i manjim poslodavcima, koji nemaju dovoljnu operativnu sposobnost za kompliciranu proceduru provedbe.

Ministar Ćorić kazao je da će navedeni zakoni omogućiti redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja s kojima treba krenuti što je prije moguće. „Naša namjera je već početkom ožujka krenuti s provedbom ovih mjera u ukupnom iznosu od 1,5 milijarde kuna čime mislimo da ćemo dati snažan poticaj zapošljavanju nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj, prije svega mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba“, naglasio je.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je smanjenje nezaposlenosti jedan od glavnih ciljeva iz Vladinog programa. „Potrudit ćemo se da te mjere i 1,5 milijarda kuna budu izrazito korisne kako bi se riješili problemi dugotrajno nezaposlenih, kao i nezaposlenih mladih, ali i onih s nižom stručnom spremom“, istaknuo je.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević naglasio je da je osnovna svrha ovoga Zakona ozakonjenje što većeg broja nezakonito izgrađenih zgrada, a ovim prijedlogom izmjena i dopuna ponovno se otvara rok za podnošenje zahtjeva, i to do 30. lipnja 2018. godine, jer je uočeno da su propisani rokovi za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju bili prekratki te da značajni broj zainteresiranih osoba za ozakonjenje nije uspio na vrijeme predati zahtjev za donošenje rješenja. „Ne radi se nova legalizacija već ostaje referentni snimak iz 2011. godine te se može ozakoniti samo ono što je na tom snimku vidljivo“, pojasnio je ministar, istaknuvši da nema nove legalizacije bespravne gradnje. Nadalje, mijenja se način raspodjele sredstava od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru i time osigurava zadržavanje postignute brzine rješavanja zahtjeva, a sve u svrhu omogućavanja nastavka rješavanja predmeta ozakonjenja postignutom brzinom, tj. ozakonjenja što većeg broja nezakonito izgrađenih zgrada u razumnom vremenu. Dakle, preraspodjeljuju se sredstava ostvarena od naknade na način da se povećava postotak tih sredstava koja pripadaju jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čija upravna tijela donose rješenja o izvedenom stanju, a koriste se namjenski za rad tih upravnih tijela. Ministar Kuščević kazao je da se ovim izmjenama i dopunama omogućava evidentiranje ozakonjene zgrade u katastru i na temelju rješenja o izvedenom stanju za nezavršenu zgradu umjesto samo na temelju rješenja za završenu zgradu.
 
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju usklađuje se Zakon o prostornom uređenju s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja. Također, izvijestio je ministar Kuščević  poboljšava se učinkovitost provedbe Zakona o prostornom uređenju na  način da se jasnije uređuje pitanje uvjeta za planiranje u zaštićenom obalnom području, odnosno, poboljšava se zaštita tog područja. Donošenjem predloženog Zakona omogućit će se prostorno planiranje u gospodarskom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske te će se Zakon o prostornom uređenju i u formalnom smislu uskladiti s navedenom Direktivom, čime će se i formalno uspostaviti pravni okvir za prostorno planiranje morskog područja u Republici Hrvatskoj, u svrhu promicanja održivog rasta pomorskih gospodarstava, održivog razvoja morskih područja i održivog korištenja morskih resursa.
 
Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović kazao je da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina donosi hitno uređivanje rokova oko zakupa kapaciteta skladišta plina, čime se, nastavio je ministar, izbjegava opasnost poteškoća koje bi mogle doći u skladištenju i opskrbi plina kućanstava u sljedećoj sezoni grijanja. Nadalje, pojasnio je da prema odredbama važećeg zakona od 1. travnja prestaju važiti sve odluke Vlade koje se odnose na uređivanje odnosa na tržištu plina te se stoga Prijedlogom zakona određuje novi model regulacije tržišta plina na način da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u suradnju s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom i Operatorom tržišta plina raspisuje i provodi natječaje za određivanje opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina. „Vlada će nakon provedenog javnog natječaja odlukom na određeno vremensko razdoblje odrediti opskrbljivače na veleprodajnom tržištu. Jedna od obveza opskrbljivača na veleprodajnom tržištu bit će odrediti maksimalnu cijenu plina za kućanstva kako bi se građani zaštitili od prekomjernih cijena“, naglasio je. Prijedlogom zakona ukida se i o obveza proizvođača plina i prirodnog plina da cjelokupnu proizvedenu količinu prirodnog plina prvenstveno ponude opskrbljivačima koji plinom opskrbljuju kupce na području Hrvatske. „Time u potpunosti otvaramo domaće tržište plina što je od nas tražila Europska komisija“, zaključio je ministar Dobrović.

„Donošenje Prijedloga zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu predlaže se radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama“, izvijestio je ministar financija Zdravko Marić, dodavši da je obveza država članica transponirati odredbe Direktive u svoja nacionalna zakonodavstva do 18. rujna 2016. godine. Donošenjem predmetnog Prijedloga zakona očekuje se jačanje zaštite potrošača u odnosima s pružateljima platnih usluga (bankama) na način da će potrošač moći otvoriti i koristiti osnovni račun, prebaciti račun za plaćanje iz jedne banke u drugu banku u puno jednostavnijem postupku, usporediti obuhvat usluga i visine naknada koje nude banke u svezi s računom za plaćanje te imati bolji uvid u već naplaćene naknade za račun za plaćanje. Ministar Marić pojasnio je da navedeno omogućuje potrošačima racionalno korištenje dostupnih usluga pružatelja platnih usluga (banka) i donošenje informiranih odluka o tome koji račun za plaćanje najbolje odgovara njihovim potrebama.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lovstvu, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pojasnio je da važećim Zakonom o lovstvu nije decidirano prenesena odredba Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica, zbog čega je Europska komisija pokrenula postupak povrede prava Europske unije. Stoga se Prijedlogom zakona predlaže dodatno usklađenje sa spomenutom Direktivom na način da se proširuje odredba o zabrani lovstva i na zabranu lova pernate divljači tijekom podizanja mladunčadi ili različitih stadija razmnožavanja migracijske vrste tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u područja gdje podižu mladunčad.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić predstavila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, koji se predlaže radi redefiniranja načina uspostave Jedinstvenog centra za naknade (JNC). Naime, pojasnila je ministrica, posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, kao prvi korak prema uspostavljanju JNC-a određen je prelazak nadležnosti za priznanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) sa centara za socijalnu skrb na urede državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba, s 1. ožujkom 2017. godine. Ujedno je propisano da će istim danom nadležni uredi državne uprave u županiji preuzeti nedovršene predmete za priznanje prava na ZMN. Kako u međuvremenu nisu izvršene potrebne pripreme za prebacivanje nadležnosti za odlučivanje o priznanju prava na ZMN na urede državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba, zbog redefiniranja načina uspostave JCN-a te složenosti operativnih radnji potrebnih za njegovu uspostavu, ovim izmjenama navedeni datum prebacivanja nadležnosti za priznanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu prolongira se na 1. svibnja 2018. godine, radi realizacije mjere iz Nacionalnog programa reformi 2016. Nadalje, naglasila je ministrica Murganić, Vlada Republike Hrvatske je borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti stavila kao jedan od prioriteta svoga djelovanja. Stoga, pojasnila je, s obzirom da se u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutno nalazi 32.768 korisnika zajamčene minimalne naknade što čini gotovo 14 posto od ukupnog broja nezaposlenih, radi sustavne borbe protiv socijalne isključenosti i ponovnog uključivanja na tržište rada dugotrajno nezaposlenih osoba Hrvatski zavod za zapošljavanje predložio je mjeru radne aktivacija korisnika zajamčene minimalne naknade kroz zapošljavanje u javnom radu u nepunom radnom vremenu uz rad za opće dobro. „Predloženim izmjenama i dopunama Zakona korisnici koji se zaposle u javnom radu će za svoj rad ostvarivati prihod, a radi njihove socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva omogućilo bi im se i korištenje zajamčene minimalne naknade u tom periodu“, istaknula je ministrica Murganić.

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj sjednici prihvatila je i Smjernice za pregovore o sklapanju kolektivnih ugovora koji se primjenjuju na zaposlenike u državnoj službi i javnim službama, kao i Program provođenja preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske u 2017.
 
Također, donesena je i Uredba o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2017. godinu. Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da su sredstva pomoći izravnanja planirana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu u ukupnom iznosu od 1.646.530.245,00 kuna na razdjelima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva te Ministarstva unutarnjih poslova (Državna uprava za zaštitu i spašavanje). Ukupan iznos sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija (bilančnih prava) za 2017. godinu ostaje na razini prethodne godine, a iznosi oko 2,2 milijarde kuna.
 
Između ostalog, dana je suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, za razdoblje od 2017. do 2022. godine, za najam vozila putem operativnog leasinga, a riječ je o natječaju raspisanom 2015. godine.


 

Pisane vijesti