Predsjednik Vlade: Povećanjem minimalne plaće nastojimo potaknuti veća primanja najugroženijih građana

Danas je u Banskim dvorima održana 70. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su dvadeset i tri točke dnevnog reda.

Tako je Hrvatskom saboru upućen Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći te je donesena Uredba o visini minimalne plaće.  
 
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković kazao je da je riječ o paketu mjera. „Idemo s povećanjem od 5 posto na ukupan iznos od 3.439 kuna, što znači da je neto minimalna plaća 2752 kune, a to je skoro 43 posto prosječne bruto plaće“, rekao je. Posebno mi je drago, poručio je predsjednik Vlade, da ovaj put idemo i s kompenzacijskim paketom mjera za poslodavce, od povećanja kvota za zapošljavanje stranaca te nizom mjera koje će ići u prilog poslodavcima u vezi sezonskoga zapošljavanja, osobito u sektorima gdje je ove godine utvrđen deficit radnika.
   
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić naglasio je da je paket mjera rezultat socijalnog dijaloga. Pojasnio je da se minimalna plaća po drugi put diže za 5 posto, što znači da se postojeća minimalna plaća od 3.276 kuna uvećava za 163,80 kuna.
 
Ministar je kazao da se navedenim zakonom predlaže izmjena odredbe kojom se definira minimalna plaća na način da se jasno propiše da u minimalnu plaću ne ulaze povećanja za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, te rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
 
Izmjena Zakona neće utjecati na konkurentnost poslodavaca pa se predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto pa će tako njihova davanja na minimalnu plaću biti manja za 103,85 kune mjesečno. Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.

Izmjenom pravilnika o porezu na dohodak, koje će stupiti na snagu od početka iduće godine, rekao je ministar financija Zdravko Marić, Vlada pomaže poslodavcima u turističkom sektoru, pa će tako za stalne sezonske radnike biti neoporeziv trošak za topli obrok, smještaj i napitke. Također, od početka iduće godine povisuje se i iznos neoporezivog dara u naravi sa 400 na 600 kuna.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je kako su ove mjere  usmjerene i na korist radnika i na jačanje konkurentnosti poslodavaca.
 
„Idemo 'in favorem' radnika i poslodavaca, nastojimo potaknuti veća primanja kod najugroženijih i posebno poslati poruku industrijama - tekstilnoj, metaloprerađivačkoj i drvnoj,  gdje je izražen veći broj ljudi koji prima minimalnu plaću“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić predstavila je Prijedlog zakona o djelatnosti psihoterapije, kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, kao samostalne djelatnosti, standard obrazovanja, osnivanje Hrvatske komore psihoterapeuta, dužnosti i stručni nadzor nad radom psihoterapeuta te nad provođenjem djelatnosti psihoterapije, s obzirom da psihoterapeutska profesija nije bila uređena i trenutno ne postoji poseban propis koji bi određivao uvjete i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, iako je u Republici Hrvatskoj sve veći broj stručnjaka educiran za pružanje psihoterapijskog tretmana prema propisima Europskog udruženja za psihoterapiju.

Prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi se Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, u dijelu psihoterapeutskih usluga koje se pružaju kao gospodarska djelatnost izvan zdravstvenog sustava.
 
Ministrica Murganić izvijestila je da prema Prijedlogu zakona poslove psihoterapije mogu obavljati i osobe koje nemaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja pod propisanim uvjetima – sa završenim studijem u području psihologije, socijalnog rada i edukacijske rehabilitacije, socijalne pedagogije i logopedije, a izvan zdravstvenog sustava.

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedloga zakona o akvakulturi, kojim se utvrđuje jedinstveni zakonski okvir za djelatnost akvakulture, kao strateške grane gospodarstva, izdvajanjem akvakulture u moru i akvakulture u kopnenim vodama iz Zakona o morskom ribarstvu, odnosno Zakona o slatkovodnom ribarstvu, kojima će se uređivati samo ribolov.

Time se jednim zakonom objedinjuju uvjeti za obavljanje djelatnosti akvakulture u moru i kopnenim vodama, s ciljem olakšavanja i pojednostavljenja postupaka vezanih za provedbu Zajedničke ribarstvene politike Europske unije u dijelu koji se odnosi na akvakulturu i postupaka u nacionalnoj nadležnosti, te unaprjeđenja konkurentnosti akvakulture, njene održivosti i povećanja ukupne proizvodnje u akvakulturi, uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti.
 
Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu, ministar Gari Cappelli podsjetio je da se njime uređuju usluge u turizmu, način i uvjeti za pružanje tih usluga, ugovor o putovanju u paket aranžmanu i ugovor o povezanom putnom aranžmanu te prava i obveze trgovca i putnika u vezi s tim ugovorima.
 
„Smanjuju se i administrativne prepreke, iznosi prekršajnih kazni, a uvodi se i mogućnost da se bez kažnjavanja riješe problemi i nedostaci utvrđeni inspekcijskim nadzorom. Uređuje se i pružanje usluga od strane turističkih vodiča na povremenoj bazi iz EU i Švicarske u RH, a propisuju se i načini pružanja usluga zdravstvenog turizma, čime bi u prvoj fazi moglo doći do oko 300 milijuna eura investicija i zapošljavanja oko dvije tisuće ljudi“, istaknuo je ministar.

Naglasio je da je novi zakon potreban za razvoj ukupnosti pružanja usluga u turizmu i jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma, a i zbog obveze prenošenja u pravni sustav Hrvatske EU direktive o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, koju su države članice dužne donijeti i objaviti do 1. siječnja iduće godine, s početkom primjene od 1. srpnja 2018. godine.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak predstavila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju, istaknuvši da je riječ o vrlo važnom zakonu. „Izmjene i dopune ovoga zakona omogućavaju konačnu reformu strukovnog obrazovanja, uz potporu od gotovo milijardu kuna iz europskih fondova“, kazala je ministrica. 

Izvijestila je da je u sustavu strukovnog obrazovanja 71 posto svih srednjoškolaca, ocijenivši da je taj važan segment obrazovanja godinama bio zapušten.

Ministrica Divjak istaknula je da se predloženim zakonom uređuje uspostava regionalnih centara kompetentnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje povezanih sa sektorom rada, a sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Navedeni centri kompetentnosti bit će mjesta izvrsnosti koja će provoditi programe redovitog strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja kao i druge oblike formalnog i neformalnog obrazovanja, pružati inovativne modele učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetnu infrastrukturu, konstruktivnu i kreativnu suradnju sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice. 
 
Pojasnila je da se ovim zakonskim prijedlogom poboljšava i provedba praktične nastave u strukovnim školama, posebno za učenike određenih zanimanja, odnosno trogodišnji programi obrazovanja zbog ograničenja izvođenja praktične nastave i vježbi, odnosno ograničenja na rad maloljetnika pri provedbi praktične nastave i vježbi.
 
Prijedlogom zakona, koji je i dio Nacionalnog plana reformi, omogućava se i razvoj nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma te kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje.
 
Također, Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti. Govoreći o promjenama koje se uvode ovim zakonom, ministar zdravstva Milan Kujundžić pojasnio je da se one odnose na stupnjeviti pristup odobravanju djelatnosti na način da se za neke djelatnosti neće morati ishoditi odobrenje za obavljanje djelatnosti već će se Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost samo obavješćivati, a za neke djelatnosti postupak odobravanja iste bit će pojednostavljen (registracija), ukidaju se dozvole za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja  te se uvodi obveza izrade preporučenog doznog ograničenja čime se unaprjeđuje praćenje zaštite pacijenata od ionizirajućeg zračenja tijekom dijagnostičkih postupaka.
 
Također, propisuje se postavljanje zakonske osnove za učinkovito rješavanje pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te odvajanje aktivnosti vezanih za zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva od istih.
 
Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza propisuje mogućnost pristupa Porezne uprave informacijama kod subjekata koji provode dubinsku analizu u skladu s propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a to se odnosi na kreditne i financijske institucije, odvjetnike, porezne savjetnike, revizore, vanjske računovođe i druge, a koje se prikupljaju u okviru sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kako bi Porezna uprava mogla pratiti, potvrditi i procijeniti da financijske institucije pravilno provode postupke dubinske analize i ispravno utvrđuju stvarne korisnike posredničkih struktura.
 
Ministar Marić izvijestio je da, u odnosu na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru, u tekstu konačnog prijedloga zakona, osim nomotehničkog usklađivanja nisu nastale suštinske razlike.
 
Vlada je prihvatila Nacrt temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić podsjetio je da je Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama sklopljen 9. ožujka 2017., kojim su utvrđena prava i obveze zaposlenih u javnim službama, a važio je do 1. kolovoza 2017. godine te su se u njemu sadržana pravna pravila, temeljem odredbe članka 199. stavak 1. Zakona o radu, prestala produženo primjenjivati 1. studenog  2017. godine.

Pregovori o sklapanju novog TKU započeli su tijekom rujna 2017. godine, a dovršeni su  krajem studenog 2017. godine, kada su se Pregovarački odbori dogovorili da će novim ugovorom biti zadržana radna i materijalna prava zaposlenih u javnim službama na istoj razini na kojoj su ugovorena Temeljnim kolektivnim ugovorom čija su se pravna pravila prestala produženo primjenjivati. S obzirom da je TKU koji se prestao produženo primjenjivati, a koji je sklopljen u ožujku 2017. godine sadržajno već usklađivan s novim Zakonom o radu, Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, ovaj Nacrt novog TKU-a u tom dijelu nije trpio značajnije izmijene.
 
Međutim, s obzirom da za zaposlene u javnim službama do sada nije bila ugovorena osnovica za izračun plaća, već ju je utvrđivala Vlada Republike Hrvatske svojim Odlukama, ovim Nacrtom se predlaže ugovoriti osnovica za izračun plaća na isti način kako je ugovorena Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, a koja je od 1. prosinca 2017. godine utvrđena u iznosu od 5.421,54 kuna.

Govoreći o najvažnijim elementima TKU-a, ministar Marko Pavić naveo je povećanje naknade za prijevoz na posao zaposlenika u slučaju da ne postoji organizirani javni prijevoz, pa će se tako onima koji putuju osobnim automobilom umjesto naknade od 0,75 kuna po kilometru isplaćivati naknada od 1 kune po kilometru. Zaposlenicima starijima od 61 godine koji stanuju udaljeni manje od 2 kilometra od mjesta rada omogućit će se kupnja karte za javni prijevoz.

„Utvrđeno je da će se božićnica i regres redovito isplaćivati, o konkretnom iznosu će se pregovarati svake godine s početkom u svibnju kako bi pregovori bili dovršeni do donošenja proračunskih smjernica u srpnju. Želimo se ponašati fiskalno odgovorno i u skladu s maastriškim kriterijima“, naglasio je. 

Na sjednici je donesena i Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018., kojom se predlaže da ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosi 31.000 dozvola. Godišnja kvota za produženje već izdanih dozvola iznosi 9.000 radnih dozvola, godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca iznosi 17.495 radnih dozvola, za sezonsko zapošljavanje iznosi 4.255 dozvola, te za premještaje unutar društva utvrđuje se godišnja kvota dozvola za osobe premještene unutar društva iznosi 250 dozvola.
         
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je da su kvote dozvola za zapošljavanje stranaca povećane prvenstveno da se ne ugrozi investicijski ciklus zbog nedostatka radne snage, a cilj je Vlade prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu.
 
Pojasnio je da će Hrvatski zavod za zapošljavanje u sljedeća četiri mjeseca provesti intenzivnu kampanju nuđenja poslova hrvatskim građanima kako bi ih zaposlili prije aktivacije ovih kvota i kako bi, rekao je, stvarno razbistrili tko je stvarno nezaposlen, a tko ne.
 
„Riječ je o balansiranom pristupu kojim prvenstveno želimo aktivirati domaću radnu snagu, a ono što nećemo moći nadomjestit ćemo kvotama kako se ne bi ugrozio investicijski ciklus i osigurao gospodarski rast u idućoj godini“, kazao je ministar Pavić.
 
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je odluka o povećanju kvota donesena temeljem realnih potreba pojedinih sektora gospodarstva, jasnog deficita koji se osjetio tijekom turističke sezone
 
„Mislim da ove mjere koje kanite poduzeti sa Zavodom trebaju Vladi i javnosti dati jasnu sliku, posla ima, tko želi raditi, a tko ne. To je ključna poruka i zato vas molim da s tom kampanjom potaknete što veći broj nezaposlenih, da iskoriste prigode koje već postoje na tržištu rada“, poručio je predsjednik Vlade, dodavši da će kvote hrvatsko tržište rada učiniti propulzivnijim.
 
Vlada je donijela i Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o upućivanju radnika trgovačkih društava sa sjedištem u Bosni i Hercegovini na rad u Republiku Hrvatsku radi izvršavanja ugovora o izvođenju radova.
 
U odnosima dviju država nije uspostavljena suradnja u području upućivanja radnika trgovačkih društava sa sjedištem u Bosni i Hercegovini na rad u Republiku Hrvatsku radi izvršavanja ugovora o izvođenju radova. Radnici trgovačkih društava sa sjedištem u Bosni i Hercegovini u Republici Hrvatskoj mogu raditi jedino putem godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca koju Vlada Republike Hrvatske donosi za svaku kalendarsku godinu.
 
Sklapanje Sporazuma osigurat će bolju gospodarsku, industrijsku i tehničku suradnju vodeći računa o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj. Postavit će se temelji za upućivanje radnika trgovačkih društava sa sjedištem u Bosni i Hercegovini na rad u Republiku Hrvatsku radi izvršavanja ugovora o izvođenju radova, s ciljem da se utvrde uvjeti za trgovačka društva koja surađuju na osnovi ugovora o izvođenju radova.
 
Također, donesena je i Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o sezonskom radu državljana Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj.            
                          
U odnosima između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nije uspostavljena suradnja u području sezonskog rada državljana Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj. Državljani Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj mogu raditi jedino putem godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca koju Vlada Republike Hrvatske donosi za svaku kalendarsku godinu.
 
Sklapanje Sporazuma osigurat će bolju gospodarsku suradnju dviju država vodeći računa o potrebama tržišta rada u Republici Hrvatskoj. Sporazumom će se postaviti temelji za obavljanje sezonskog rada državljana Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj i utvrditi uvjeti za njihov rad.
 
Izmijenjena je i dopunjena Odluka o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – Brodogradilišta Kraljevica, a dana je i suglasnost na Izmjene i dopunu Statuta Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada.
 
Prihvaćeno je i Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije i Europskih strukturnih instrumenata za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2016. godine.
 
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Maslenica“, koja će se održati u Zadru, od 21. do 23. siječnja 2018. godine.        
 
Na kraju, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će se u petak u Šibeniku održati 3. sastanak Vlade Republike Hrvatske sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina, a bit će posvećen gospodarstvu, poljoprivredi i regionalnom razvoju.
 

 

Pisane vijesti | Andrej Plenković