Predsjednik Vlade: Realizacijom LNG terminala, Hrvatska bi imala znatno važniju ulogu u energetskoj politici Europe

„Ova konferencija dolazi u pravo vrijeme jer je energetska politika politika sadašnjosti, ali i politika budućnosti“, rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u izjavi novinarima nakon otvaranja konferencije „Hrvatska na vratima Energetske unije“.

Naglasio je kako Hrvatska u toj uniji želi biti aktivan akter te da sve nacionalne odluke o tom pitanju budu u širem okviru upravljanja energetskom politikom na razini Europske unije.
 
Najavio je donošenje nove nacionalne energetske strategije.
 
„Ona je bitna i za ulogu i aktivnost svih naših kompanija u energetskom sektoru, kao i za sigurnost opskrbe, osiguranja čiste energije te, u konačnici, i za naše građane u cjenovnom smislu“, poručio je.
 
Također, najavio je i realizaciju LNG projekta, koji je od strateškog značaja za Hrvatsku, Europu i globalne partnere.
 
„S takvim terminalom na Krku mi bismo imali znatno važniju i veću ulogu u ukupnoj energetskoj politici na kontinentu“, naglasio je predsjednik Vlade.
 
Odgovarajući na pitanja novinara o procesu preuzimanja MOL-ovih dionica INA-e, kazao je da su potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić te ministar zaštite okoliša i energetike u Mađarskoj sudjelovali nedavno na jednoj konferenciji.
 
„Taj boravak u Budimpešti iskoristili su za nastavak kontinuiranog dijaloga koji imamo s mađarskom stranom. Teme o kojima su govorili bile su nastavak procesa u Hrvatskoj, koji je sada u fazi analize ponuda za odabir savjetnika koji bi nam trebao pomoći u procesu otkupa MOL-ovih dionica u INA-i te proces dokapitalizacije Petrokemije, njenog restrukturiranja i poslovne održivosti“, rekao je predsjednik Vlade.
 
Dodao je da se traži način kako da Petrokemija svojim poslovanjem bude u situaciji da redovito servisira svoje obveze i krene u proces restrukturiranja. „Mislim da svi oni koji godinama u partnerstvu s Petrokemijom ostvaruju profite imaju posebnu odgovornost da se to i dogodi“, kazao je predsjednik Vlade.
 
Napomenuo je da proces preuzimanja MOL-ovih dionica u INA-i nije ni u kakvoj suprotnosti s procesom uspostavljanja Energetske unije. „Bitno je da ona bude učinkovita, vertikalno integrirana kompanija, koja će biti u stanju imati sve segmente svoga djelovanja i, naravno, biti dobro i učinkovito vođena. To je ključni cilj“, poručio je. Ponovio je da mađarska strana želi brz i pošten dogovor o izlasku MOL-a iz INA-e.
 
Na upit novinara, osvrnuo se i na odnose sa Srbijom. Naglasio je da je respekt i stav Vlade Republike Hrvatske, i hrvatskog društva u cjelini, prema žrtvama holokausta i žrtvama Jasenovca jasan i nedvojben. Dodao je kako je očito da neki ministri u Srbiji ne prate zbivanja i ne čuju hrvatske poruke te nastoje izložbom u New Yorku intrumentalizirati tu temu i vratiti odnose u vrijeme Drugog svjetskog rata.
 
„Hrvatska se neće dati uvući u tu priču. Znamo naše vrijednosti, znamo kako se odnositi prema prošlosti, znamo jasno artikulirati sućut prema žrtvama i osuditi one koji su počinili zločine. No, isto tako oni koji ovakve stvari rade moraju se zapitati i kakva je bila politika prethodnika iz stranke ministra vanjskih poslova Srbije, primjerice početkom 90-ih, kada je velikosrpski Miloševićev režim vodio nesmiljenu agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, razarao Vukovar, doveo do 15 tisuća mrtvih u Hrvatskoj. Takvi isti sigurno nemaju kredibiliteta raditi ovakve provokacije“, poručio je predsjednik Vlade.
 
Što se tiče kazni koje je Slovenija počela upućivati hrvatskim ribarima, predsjednik Vlade kazao je da mu je prije svega žao što Slovenija nastavlja s neprihvatljivom politikom jednostrane provedbe arbitražne presude koju Hrvatska ne priznaje.
 
„Prema međunarodnom pravu nemoguće je provoditi ovakve presude na jednostran način“, naglasio je.
 
Odabir slovenske strane da hrvatskim ribarima šalje prekršajne naloge nazvao je duboko pogrešnim. „To su jednostrani akti, na koje smo mi kao ozbiljna država spremni odgovoriti i odgovorit ćemo. Hrvatska policija će istom mjerom uzvratiti na kršenje našeg teritorija od strane slovenskih ribara, kako bismo jasno pokazali čvrstinu poruke“, kazao je Plenković.
 
Što se tiče hrvatskih ribara, predsjednik Vlade naglasio je kako oni te kazne neće platiti. „Naći ćemo mehanizme kako da im pomognemo pravnim putem i osporimo ove prekršajne naloge koje je slovenska policija uputila“, poručio je Plenković.
 
Novinare je zanimao sastanak državnog vrha, a predsjednik Vlade kazao je kako je zatečen mistifikacijom razgovora i susreta čelnih ljudi države koji se vode redovito, jednom mjesečno.
 
„Nema nikakvog pokušaja utjecaja na pravosuđe“, odgovorio je predsjednik Vlade na upit novinara o dopisu koji je ministar zdravstva uputio ministru pravosuđa. Dodao je da smatra da je dužnost ministra zdravstva bila da izvijesti kolegu ministra pravosuđa o tome kako očito pravna praksa različitih sudova u Republici Hrvatskoj. „Ministarstvo ne ujednačava sudsku praksu, to radi Vrhovni sud i mislim da je dobro da su podijelili mišljenja o tome. To je još jedna mistifikacija gdje ne vidim da bi pismom ministru bilo koji drugi ministar mogao utjecati na rad sudova“, rekao je.
 
Osvrnuo se i na najavu smanjenja PDV-a. „Mi smo u Programu Vlade i u predizbornom programu rekli da ćemo učiniti sve da se smanji opća stopa PDV-a. To je nastavak naše politike i onoga što smo zacrtali“, kazao je.
 
Naglasio je da je cjelovita porezna reforma već rasteretila hrvatsko gospodarstvo za 2,5 milijarde kuna te dodao da će u ovoj godini to rasterećenje biti oko 1,2 milijarde kuna.
 
Kazao je i da su sve ideje koalicijskih partnera vezane uz dodatna rasterećenja dobrodošle.
 
„Naravno, pritom moramo zadržati održivost prihodovne strane hrvatskoga proračuna“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.

Pisane vijesti | Andrej Plenković