Predsjednik Vlade Zoran Milanović: Vukovarska i kninska bolnica ostaju bolnice od posebnog statusa

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/predsjednik_vlade_zoran_milanovic_vukovarska_i_kninska_bolnica_ostaju_bolnice_od_posebnog_statusa.jpg

Otvarajući 134. sjednicu Vlade, posljednju u 2013. godini, predsjednik Vlade Zoran Milanović uvodno je izjavio da će predstojeća 2014. godina biti manje teška, iako će i dalje biti teška, te dodao: „S punim uvjerenjem kažem – bit će bolje nego ove godine“. Premijer Milanović osvrnuo se i na napise o ukidanju i objedinjavanju bolnica kazavši kako sustav bolnica u Hrvatskoj ne funkcionira kako bi trebao, ali vukovarska i kninska bolnica ostaju bolnice od posebnog statusa, pa i pijeteta, koje iz povijesnih razloga Domovinskog rata neće biti dirane u svom statusu, a kamoli ukidane kao bolnice. „Kako sada stvari stoje, neće biti ukidanja bolnica, ali će biti objedinjavanja bolnica“, istaknuo je predsjednik Vlade i pojasnio: „Analize se rade i sve ide za time da se kvaliteta usluga zadrži i povisi, da se upravljanje olakša i da se određene funkcije objedine.“ Zaključno je kazao da nijedna sredina neće ostati bez bolnice koju ima, jedino će neke bolnice možda ostati bez ploča koje su trenutno na njima.

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila je Prijedlog zaključka u vezi s Projektnim planom provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.–2016. Potpredsjednica Vlade posebno je istaknula 9 dugoročnih reformskih mjera za smanjenje deficita i duga, a riječ je o integraciji pratećih službi, outsourcingu usluga, uspostavi objedinjene javne nabave i jedinstvenog novčanog centra, reformi socijalnog ugovaranja, smanjenju proračunskih izvora financiranja i supstitucija sa sredstvima iz EU fondova, implementaciji Masterplana bolnica, restrukturiranju mreže škola i programa te reorganizaciji pravosudnog sustava. „U ovome trenutku vrlo je teško reći koliko će ove mjere donijeti financijskih ušteda u proračunu,ali će u svakom slučaju dovesti do puno većeg reda u sustavu te do smanjivanja troškova“, kazala je potpredsjednica Opačić te dodala: „Onog trenutka kada budemo imali sve potrebne parametre, o većini ovih mjera, sjest ćemo i sa sindikatima i s poslodavcima kako bismo i s njima razmijenili sve informacije, jer je doista riječ o velikim reformama koje zahvaćaju velik broj područja“.

U Sabor je upućen Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti (EU). Ministar financija Slavko Linić istaknuo je da su uveli mogućnost privremenog fiskalnog pravila do trenutka kad Vlada ne utvrdi srednjoročni program strukturnih i reformskih promjena. Nadalje, ministar je pojasnio da je dosadašnji Zakon utvrđivao da se za jedan postotni poen BDP-a mora umanjiti rashodovna stranu. „To pravilo jednostavno nemoguće ako imate petogodišnju recesiju jer bi uzrokovalo veće deficite“, kazao je ministar financija i dodao da se slijedeći takvo pravilo gubi mogućnost utjecaja na gospodarski rast zbog čega su sada predvidjeli nove kategorije. Promjena koju donosi Zakon je i veća samostalnost Fiskalnog odbora koji će biti radno tijelo Hrvatskog sabora.

Vlada je raspravljala i o Prijedlogu uredbe o izmjeni Zakona o prebivalištu. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kazao je kako je Zakon o prebivalištu stupio na snagu 29. prosinca 2012. godine i regulirao da godinu dana nakon stupanja na snagu, sve one osobe kojima je istekla osobna iskaznica a istu nisu ishodili, te oni koji su prijavljeni na adresama koje nisu evidentirane u registru prostornih jedinica, dužne su roku od godine dana ponovno prijaviti prebivalište. Također je, osobama koje su s danom stupanja na snagu Zakona o prebivalištu nalazile u inozemstvu duže od godine dana zbog rada, školovanja ili zbog drugih razloga, ostavljen rok od godinu dana u kojem moraju obavijestiti policijsku upravu na čijem području imaju prijavljeno prebivalište, odnosno učiniti to preko diplomatsko-konzularnih predstavništva. Istekom navedenog roka, pojasnio je potpredsjednik Ostojić, pokrenuli bi se postupci odjave prebivališta u zbirci podataka o prebivalištu i boravištu po službenoj dužnosti. Uz sve napore Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva vanjskih i europskih poslova u cilju pravovremenog informiranja, velik dio osoba ovu obvezu nije ispunio te u želji da im se izađe u susret, predlaže se produljenje roka za ispunjenje ovih obveza za još godinu dana. Naime, navedena bi ministarstva u suprotnom morala angažirati dodatne resurse u svrhu pokretanja i vođenja postupaka odjave prebivališta po službenoj dužnosti što bi se u značajnoj mjeri odrazilo i na državni proračun.

„Kako se gospodarska situacija u razdoblju od sklapanja granskih kolektivnih ugovora do danas znatno pogoršala, predlažemo da se donese odluka o njihovom otkazivanju“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović obrazlažući odluke o otkazivanju Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, zatim Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama te Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama. Naglasio je da je u okruženju negativnih ekonomskih pokazatelja, u razdoblju od 2011. godine do danas, izmjenama i dopunama državnog proračuna financijski plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta uvijek povećavan, posebno u dijelu materijalnih rashoda za plaće, čak i kada se proračun Republike Hrvatske smanjivao. „Dokaz su smanjenja na rashodovnoj strani provedena u okviru drugih resora“, rekao je ministar, navevši kao primjer da su se koeficijenti za nastavno osoblje povećali za 6 posto, a istovremeno smanjili za tri posto svim zaposlenicima. Otkazni rok iznosi tri mjeseca, od dana stupanja na snagu odluka o otkazivanju, istekom kojih Kolektivni ugovori prestaju važiti. „Naravno, Vlada i Ministarstvo spremni su već od ponedjeljka nastaviti pregovore sa sindikatima o novim granskim kolektivnim ugovorima, kako bi naredna tri mjeseca, a nadamo se čim prije, usuglasili tekst koji će biti primjeren gospodarskoj situaciji, usklađen s odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora i ujednačen u sva tri segmenta obrazovne vertikale, kao i sa svim zaposlenima u javnoj službi“, završio je ministar Jovanović.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić govorio je o programu građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje 2013. do 2016. godine, kao i planu građenja i održavanja državnih cesta i autocesta za 2013. i 2014. godinu. „Do 2016. godine osigurano je 23 milijarde kuna za izgradnju javnih cesta, u to uključujemo i završetak izgradnje autocesta i poboljšavanje mreže državnih cesta“, rekao je ministar. Osim integracije cestovne mreže s europskim prometnim tokovima i povećanje sigurnosti cestovnog prometa, istaknuo je da se sada veći naglasak stavlja na implementaciju inteligentnih prometnih sustava, kao i izradu nacionalnog prometnog modela i sustava brojenja prometa.



Pisane vijesti