Predstavljen Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske

U povodu četvrte godišnjice zagrebačkog potresa predstavljen je dvobroj Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske u Galeriji Klovićevi dvori, jednom od stotina kulturnih dobara oštećenih u potresima. Uz ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek i urednicu, glavnu konzervatoricu za pokretnu baštinu Višnju Bralić, Godišnjak su predstavili Josip Atalić s Građevinskog fakulteta i Berislav Medić s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Uputivši izraze zahvalnosti svima koji su se zajednički uključili u povijesni pothvat saniranja štete, zaštite i obnove kulturne baštine, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako objavljene studije o istraživanjima i obnovi na nepokretnoj i pokretnoj kulturnoj baštini u ovom broju godišnjaka tek skiciraju iznimnu složenost u donošenju odluka i provedbi poslijepotresne obnove.
 
Parafrazom naziva međunarodnog skupa u Tokyju, posvećenog zaštiti pokretne kulturne baštine, koja glasi „Kada se nezamislivo dogodi opet“, ministrica se prisjetila vremena dviju istodobnih kriza - pandemije Covid -19 i potresa te dodala kako je provođenje strogih mjera radi sprječavanja širenja pandemije i ograničenja kretanja uvelike otežavalo rad jedinicama za hitne intervencije, kao i djelatnicima Ministarstva, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Hrvatskoga restauratorskog zavoda, muzejskih ustanova te drugih stručnjaka i pojedinaca volontera koji su se  morali suočiti s dodatnim opasnostima.

„Sigurna sam da ćete u godinama, a možda i desetljećima koja dolaze, kad se bude analizirao čitav ovaj povijesni poduhvat koji smo uspjeli ostvariti, biti zadovoljni i ponosni što ste u tom trenutku mogli dati svoj doprinos“, naglasila je ministrica.
 
Ministrica se također prisjetila kako je u prvim danima nakon potresa hitno organizirano popisivanje štete na nepokretnoj i pokretnoj baštini te su utvrđene osnovne smjernice za provođenje hitnih mjera zaštite i obnove, dodavši da je iskustvo koje je služba zaštite stekla tijekom Domovinskog rata bila inspiracija u osmišljavanju mjera i organizaciji rada.

Podsjetila je kako su putem Ministarstva kulture i medija ugovorena 293 projekta iz Fonda solidarnosti Europske unije, međutim, više je od stotinu pojedinačnih zgrade koje se obnavljaju, a riječ je o objektima u centru Petrinje i objektima na kojima se nacionalnim sredstvima provodilo hitne mjere zaštite. Dodala je da je od ukupnog iznosa koji je realiziran kroz Fond solidarnosti Europske unije, čak trećina sredstava povučena putem Ministarstva kulture i medija.
 
„Svjesni smo da će obnova, pogotovo najsloženijih spomenika kulture, trajati još cijeli niz godina, ali ono što je najvažnije je da smo, osnaženi zajedništvom i stručnom suradnjom koju smo izgradili, vrijeme i sredstva iskoristili da našu baštinu ostavimo u puno boljem, sigurnijem i kvalitetnijem stanju za nove generacije koje dolaze“, zaključila je ministrica.
 
Čestitavši autorima i uredništvu na uspješnoj realizaciji publikacije koja daje šire razine stručnih perspektiva i popisuje sve aktivnosti obnove nakon potresa, profesor Građevinskog fakulteta Josip Atalić istaknuo je kako čitajući znanstvene publikacije, prvo pogledamo „ključne riječi“, a jedna od onih koja se u ovom Godišnjaku ističe je zajedništvo bez kojeg ne bi bio moguć takav pothvat. No, uz zajedništvo, posebno je istaknuo da je uspjeh obnove ovisio o donošenju brzih i hrabrih odluka koje su u Ministarstvu kulture i medija i Gradskom zavodu kolege konzervatori redom donosili.

„Puno je ljudi riskiralo i potegnulo naprijed, možda će ih netko prozivati za te odluke, ali u tom trenutku se moralo hrabro i brzo odlučivati“, istaknuo je profesor Atalić. 
 
Ističući važnost publikacije koja je sintetizirala iskustvo obnove poslije potresa, Berislav Medić s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu posebno je naglasio specifičnost obnove kulturne baštine, koja je potpuno različita od izgradnje nove zgrade što se uči na arhitektonskom i građevinskom fakultetu.

„Sigurnost, koja je temelj svake izgradnje, pri obnovi baštine nije jedina tema“, naglasio je Medić dodavši kako se u tako zahtjevnoj obnovi trebalo paziti na očuvanje kvalitete kulturnog dobra. Upozorio je kako nas je iskustvo obnove nakon potresa suočilo sa situacijom da u obrazovnom sustavu ne postoji sustavna edukacija građevinskih inženjera za obnovu kulturnih dobara te izrazio nadu kako će nas to iskustvo potaknuti da uz postdiplomske, pokrenemo i dodiplomske studije obnove.
 
Godišnjak donosi detaljan pregled aktivnosti provedenih nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa te rad djelatnika Ministarstva kulture i medija i niza kulturnih, znanstvenih i javnih ustanova koji su se uključili u hitne mjere saniranja štete, zaštite i obnove oštećene kulturne baštine. Dvadeset članaka donosi pregled od popisa i procjene štete, konzervatorskih istraživanja i elaborata, suradnje s međunarodnim stručnjacima, posebice na području konstrukcijskih obnova nepokretne kulturne baštine do provođenja mjera zaštite na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima u devet županija.

Izvor: Ministarstvo kulture i medija
 

Pisane vijesti | Nina Obuljen Koržinek