Predstavljena tri natječaja financirana iz NPOO-a, ukupne vrijednosti 821 milijun kuna

Prva tri velika natječaja u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), ukupne vrijednosti 821 milijun kuna, predstavljena su danas, a njima će se bespovratno sufinancirati inovativni i razvojni projekti poduzeća te i energetska obnova višestambenih zgrada.

Ukupna vrijednost natječaja "Bespovratna potpora za novoosnovana poduzeća" iznosi 141,7 milijuna kuna, "Komercijalizacije inovacija" 380 milijuna kuna, a "Energetske obnove višestambenih zgrada neoštećenih u potresu" 300 milijuna kuna, istaknuto je na konferenciji za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kojoj je nazočio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman istaknula je da su dva poziva iz resora njezinog ministarstva prije svega namijenjeni inovativnim tvrtkama i podizanju njihove konkurentnosti, pri čemu se želi potaknuti istraživanje i razvoj novih proizvoda i usluga za tržište.

Natječaj za komercijalizaciju inovacija namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzetnicima za komercijalizaciju rezultata istraživanja i razvoja, a njime će se moći sufinancirati nabava novih strojeva i opreme, ishođenje patenata, sudjelovanja na sajmovima i slično. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 760 tisuća kuna, najviši 5,32 milijuna kuna, a zaprimanje prijava počinje 20. svibnja ove godine.

Očekuje se da će se kroz ovaj program financirati minimalno 95 projekata te potaknuti još dodatnih oko 400 milijuna kuna ulaganja od strane gospodarstvenika, s obzirom na obvezu da se projekti sufinanciraju njihovim sredstvima, istaknula je Mikuš Žigman.

Natječajem za dodjelu bespovratnih potpora novoosnovanim poduzećima također su obuhvaćena mikro, mala i srednja poduzeća, poticat će se ulaganja u razvijanje inovacija temeljenih na znanju ili visokim tehnologijama, pri čemu je naglasak na projektima čiji se proizvodi i usluge nalaze u predkomercijalnoj fazi i zahtijevaju dodatna financijska ulaganja. Najniži iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosi 200 tisuća kuna, najviši milijun kuna, a prijave će se početi zaprimati od 1. lipnja.

Kako bi se potencijalnim korisnicima olakšala priprema projektnih prijava, Ministarstvo će za oba natječaja organizirati radionice, rekla je Mikuš Žigman, koja je najavila da se radi i na drugim pozivima, koji će biti dostupni u drugom i trećem kvartalu ove godine, a odnose se na digitalizaciju i zelenu tranziciju.

Do 22 milijuna kuna po projektu energetske obnove zgrada

Kada je riječ o natječaju za energetsku obnovu višestambenih zgrada, državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanja Bošnjak je istaknula da se on odnosi na zgrade koji nisu oštećene u potresu, a cilj mu dekarbonizacija zgrada, pri čemu na kraju energetske obnove godišnja ušteda potrebne toplinske energije za grijanje po pojedinačnoj zgradi treba iznositi minimalno 50 posto.

Prihvatljivi prijavitelji su ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrada ili upravitelji zgrada, a intenzitet potpore po pojedinačnom projektu seže od 150 tisuća do 22 milijuna kuna, pri čemu može iznositi od 60 do 100 posto.

Mjere koje će se financirati tako između ostalog uključuju povećanje toplinske zaštite ovojnice, ugradnju zelenog krova ili pročelja, ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije za potrebe zgrade, a ići će i u smjeru promicanja korištenja obnovljivih izvora energije u sustavima grijanja i/ili pripreme tople vode, kao i povećanja potresne otpornosti zgrade.

Prijava projektnih prijedloga krenut će od sredine svibnja, a provedbeno tijelo je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će pružati i tehničku pomoć.

Bošnjak je tako pozvala sve potencijalne prijavitelje da se u slijedećih 45 dana jave Fondu, koji će im pružiti stručnu pomoć pri kontroli projekata, a kako bi se dostigli kriteriji za njihovo odobrenje.

Očekuje se da će svi projekti koji će biti predloženi za financiranje biti ugovoreni do kraja godine, a informacije s terena govore o velikom interesu za natječaj, rekla je Bošnjak.

U lipnju isplata prve rate iz NPOO-a od 700 milijuna eura

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić istaknuo je da Hrvatska iz NPOO-a na raspolaganju ima 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava. Plan je Komisija odobrila u srpnju prošle godine, u rujnu je Hrvatska dobila predujam od 818 milijuna eura, a u lipnju se očekuje isplata prve rate od 700 milijuna eura, za što su ispunjena sva 34 reformska indikatora.

Kada se to zbroji, dolazi se do iznosa od oko 1,5 milijardi eura, što čini 24 posto od ukupne alokacije od 6,3 milijarde. U idućem razdoblju, svakih šest mjeseci, po ispunjenju reformskih i investicijskih indikatora, Hrvatska može tražiti uplatu dodatnih rata za provedbu i financiranje investicija, napomenuo je Savić.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je rekao da je privatni sektor čekao ove natječaje, a da u apsorpciju sredstava iz NPOO-a Hrvatska ulazi ekonomski znatno jača u odnosu na prethodna razdoblja, pri čemu je podsjetio na rekordan rast BDP-a u 2021. od 10,4 posto, pa tako i brži izlazak iz krize u odnosu na neka druga europska gospodarstva.

Kod Brodosplita u pitanju nešto složeniji problemi

Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Ćorić je kazao da su država i HBOR uvijek spremni za suradnju s hrvatskim brodogradilištima, no da su kod Brodosplita, koji je trenutno zaustavio proizvodnju, u pitanju "nešto složeniji problemi" u odnosu na one koji se komuniciraju u javnosti.
Ćorić je podsjetio da je Brodosplit uspješno prošao proces restrukturiranja, što je državu stajalo oko 1,5 milijardi kuna. Rekao je i da je DIV Grupa krenula pozitivnim smjerom, no zasjenili su ga koronakriza, kao i situacija zbog agresije Rusije na Ukrajinu.

Rekao je da pitanje brodogradnje u Splitu nije jednosložno i treba ga promatrati na više razina, no smatra da hrvatska brodogradnja ima šansu.

Međutim, nikako nema šansu na način da, kao što je to bilo prije pet ili deset godina, zapošljava tisuće ljudi, a s druge strane ne iskoračuje u smjeru proboja na svjetsko tržište u određenim nišama. "Ugovaranje novogradnji bio je izazov za sva brodogradilišta u jednom trenutku, bojim se da i Brodosplit ima taj izazov i nadam se da će ga proći", izjavio je Ćorić.

Apostrofirao je da su njegovo ministarstvo, Ministarstvo financija i HBOR uvijek tu da surađuju s hrvatskim brodogradilištima. "No, ovdje su nešto složeniji problemi u pitanju u slučaju Brodosplita, u odnosu na one koji se komuniciraju u javnosti", kazao je Ćorić.

Zlonamjerno podignuta prašina oko koncesije za hidroelektranu Jadro

U kontekstu medijskih napisa o dodjeli koncesije za malu hidroelektranu na rijeci Jadro, novinari su pitali Ćorića je li normalno da se natječaji objavljuju na Badnjak i na samom jednom mjestu.

Ministar je rekao da su u slučaju tog natječaja poštovani svi zakonski propisi, ustvrdivši da se u dijelu medija po tom pitanju nepravedno i zlonamjerno podigla prašina, a kako bi se difamiralo određene dijelove sustava, u ovom slučaju njegovo ministarstvo i upravu za vodno gospodarstvo.
Istaknuo je da je natječaj trajao 32 dana, na njega su se javile razne tvrtke koje su ga prepoznale, a to što je objavljen na Badnjak po Ćoriću pokazuje da su neki ljudi iz Ministarstva i Hrvatskih voda svoj posao radili i tjedan dana prije Božića.

Novinarima je Ćorić rekao da u Vladi vjeruju da dio dobara obuhvaćenih Vladinim "antiinflacijskim" paketom, što uključuje smanjenje PDV-a, može i pojeftiniti.

S druge strane, Vlada ne želi da se situacija s inflacijom koristi za povećanje marži za određena dobra i usluge. Automatski mehanizam za rješavanje takvih situacija je konkurencija, ustvrdio je ministar.

Navala na potpore za smanjenje računa za potrošnju plina

Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec izvijestio je da je već izdano 1.023 odluke o sufinanciranju troška plina poduzetnicima, a istovremeno je izdano i toliko vaučera. Navala postoji, no agencija to uspijeva sve držati pod kontrolom i proces nesmetano teče, rekao je Vrbanec.
Poručio je da novca ima i da se poduzetnici ne moraju žuriti jer za prijavu imaju vremena cijeli mjesec.

"Zahtjevi se praktički automatizmom obrađuju. Čim proces aplikacije završi, što traje možda 5-6 minuta, automatizmom putem e-maila odluka dolazi poduzetniku, a vaučer njegovom opskrbljivaču", kazao je Vrbanec.
Izvor: Hina/Vlada
 

Pisane vijesti