Premijer Milanović o mogućim sankcijama Europske komisije: Hrvatska provodi Europski uhidbeni nalog, ali tražimo ravnopravnost i jednakopravnost svih članica EU

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/premijer_milanovic_o_mogucim_sankcijama_europske_komisije_hrvatska_provodi_europski_uhidbeni_nalog_ali_trazimo_ravnopravnost_i_jednakopravnost_svih_clanica_eu.jpg

Upitan za komentar o najavljenoj proceduri za pokretanje sankcija Europske komisije protiv Hrvatske zbog Europskog uhidbenog naloga, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović rekao je da Hrvatska poštuje Europski uhidbeni nalog te da je već izručila preko 30 ljudi, pa tako nitko, niti oni čija se imena spominju, neće moći izbjeći određeni proces pravde. „Bilo istrage, bilo optužnice, bilo u Hrvatskoj, bilo u Švedskoj, ili Njemačkoj, jer to je naprosto tako. Europski prostor pravde je europski prostor pravde. Ideja je, ne da se sudi u Grčkoj, Makedoniji, Hrvatskoj ili Njemačkoj, nego da se sudi i provodi proces. I mi to radimo“.

Premijer je napomenuo da je netočan podatak da je Europska komisija donijela odluku, jer kolegij Komisije zasjeda srijedom, te da se ne zna kakva će ta odluka biti. „U svakom slučaju, mi očekujemo podršku onih koji znaju što je istina. A istina je ta da je Hrvatska demokratska država, da hrvatska Vlada provodi najviše europske standarde u području zaštite ljudskih prava“, rekao je predsjednik Vlade. Kazao je da se države članice o tom pitanju moraju očitovati te kako ćemo čuti što one imaju za reći, kao i cijela Komisija. „Dakle, naš stav nije da želimo bilo koga prevariti ili izigrati i od početka nastojimo voditi jedan civilizirani dijalog. Postoje načini komunikacije, oni koji su glasni obično vole manipulirati i imaju slabe argumente. Mi nećemo tako“, naglasio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da će Vlada ispoštovati sve što je hrvatska obaveza prema slovu ugovora i prema slovu uhidbenog naloga. „Mi smo u trenutku donošenja te odluke postupali potpuno u skladu s hrvatskom verzijom uhidbenog naloga, za koju se u međuvremenu ispostavilo da je pogrešno prevedena. Objavljena je u službenom glasniku Europske unije iz lipnja 2012. godine i ispravljena je tek krajem kolovoza ove godine. Tek od tada možemo govoriti da je hrvatska verzija, ne prijevod, nego službena verzija usklađena sa pravom verzijom“, objasnio je.

Što se tiče mogućih gubitaka Hrvatske, premijer je istaknuo da su ovo situacije kada naprosto treba pokazati karakter te da nema nikakve opasnosti za hrvatski ulazak u Schengenski prostor: „Schengen Facility je nešto što je po našem dubokom uvjerenju potpuno izvan članka 39. Ugovora o pristupanju, dakle, Komisija, odnosno povjerenica nemaju nikakvo pravo u to dirati.“

Također je istaknuo da Hrvatska traži ravnopravnost i jednakopravnost svih članica Europske unije. Izrazio je i nadu da će u narednom periodu od dva ili tri tjedna ova „u stvari mala priča biti svima puno jasnija“. Ponovio je da ovo nije europska tema te da se o tome ne govori u velikim, svjetskim krugovima, već da se radi gotovo o sasvim unutarnjopolitičkom pitanju. „Tiče se devedesetih godina u Hrvatskoj, tiče se određenih zavjera šutnje, zaštite određenih ljudi, kojih se sada, neki ljudi u hrvatskoj politici, u HDZ-u, žele što prije otarasiti. A mi nećemo nikoga štititi, jer nemamo zašto, ali ćemo pružiti priliku hrvatskom pravosuđu da pokuša odraditi svoj posao“, kazao je predsjednik Vlade.



Pisane vijesti