Preventivni pregledi i rana dijagnostika predstavljaju dugoročnu uštedu za zdravstveni sustav

Odaziv građana na preventivne zdravstvene preglede u prvoj godini provedbe iznosi 75 posto, a kod gotovo tri četvrtine pregledanih otkriveni su rizični čimbenici za kronične nezarazne bolesti, istaknuto je na predstavljanju rezultata u Ministarstvu zdravstva.

Preventivni pregledi provode se na nacionalnoj razini od 11. studenog prošle godine, s ciljem ranog otkrivanja faktora rizika poput povišenog krvnog tlaka, povišene razine šećera i masnoća u krvi, pretilosti i pušenja. Pregledi su besplatni i dostupni svim osiguranicima u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja, a njihova provedba ključna je za smanjenje posljedica kroničnih bolesti.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je važnost preventivnih pregleda za kvalitetu života građana i istaknula širu perspektivu ovog programa.

"Cilj preventivnih pregleda je dodavanje zdravih godina životu građana. Vraćamo se preventivi, ranom otkrivanju, komunikaciji liječnika s pacijentima", rekla je ministrica, dodajući da se na taj način vraća i važnost uloge obiteljskih liječnika.

U protekloj godini pozvano je 28.287 osoba starijih od 40 godina koje više od dvije godine nisu posjetile obiteljskog liječnika, a pregledano ih je 21.100. Kod 73 posto pregledanih utvrđeni su rizični čimbenici za razvoj kroničnih bolesti.

Jednak odaziv muškaraca i žena

Povišeni krvni tlak imalo je 24 posto pregledanih, povišeni šećer 19 posto, a povišeni HB1C, pokazatelj dugoročne kontrole šećera u krvi važan za procjenu rizika od dijabetesa i njegovih komplikacija, imao je 6 posto pregledanih, kazao je pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak. Posebno je naglasio da je 216 osoba bilo u izrazito lošem zdravstvenom stanju, uključujući uznapredovanu šećernu bolest, bolesti štitnjače i posljedice prethodnih infarkta.

Najveći odaziv u Brodsko-posavskoj županiji, najmanji u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj

Podaci pokazuju da je 18 posto pregledanih imalo odstupanja u EKG-u, 30 posto ispitanika su pušači, samo 15 posto redovito se bavi tjelesnom aktivnošću, a 32 posto ima povećanu tjelesnu masu. Ti podaci dodatno naglašavaju važnost preventivnog pristupa i pravovremenog otkrivanja zdravstvenih rizika.

Preventivnim pregledima odazivali su se jednako muškarci i žene, pri čemu je najviše odaziva bilo među 40-godišnjacima. Po županijama, najveći odaziv zabilježila je Brodsko-posavska županija sa 97,2 posto a najmanji Međimurska i Koprivničko-križevačka županija sa oko 50 posto.

Preventivne preglede provodilo više od 61 posto obiteljskih liječnika

Pregled uključuje uzimanje osobne i obiteljske anamneze, pregled organa, laboratorijsku dijagnostiku, edukaciju i savjetovanje. Dio ispitanika upućen je i na dodatne pretrage, poput rendgena, ultrazvuka i laboratorijskih analiza, što dodatno doprinosi pravovremenoj dijagnostici i smanjenju rizika od ozbiljnijih komplikacija.

Više od 61 posto obiteljskih liječnika provodilo je preventivne preglede, pri čemu su neki liječnici pregledali i više od stotinu pacijenata. Građani su također upućivani na nacionalne programe ranog otkrivanja malignih bolesti, koji bilježe rekordan odaziv.

Posebno je istaknut Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća s odazivom od 95 posto dok je odaziv na mamografiju u sklopu ranog otkrivanja raka dojke dosegao 70 posto što je najveći rezultat od početka provedbe programa.

Plan je da se iduće godine poveća dostupnost pregleda u Zadarskoj i Virovitičko-podravskoj županiji putem organizacije punktova, rekao je Benjak.

Za preglede izdvojeno oko milijun eura

Cijena pojedinačnog pregleda iznosi oko 50 eura, što je u proteklih godinu dana ukupno iznosilo oko milijun eura.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak upozorio je da kronične nezarazne bolesti uzrokuju više od 70 posto smrtnih slučajeva u Hrvatskoj te da preventivni pregledi i rana dijagnostika predstavljaju dugoročnu uštedu za zdravstveni sustav. 

"Ovo ne bi trebalo gledati kao trošak, nego uštedu. Jer sada trošimo novac zdravstvenog osiguranja na liječenje posljedica bolesti koje nisu bile prevenirane ili rano otkrivene. One su prvi uzrok hospitalizacija", ocijenio je Capak.

Izvor: MIZ/Vlada

Pisane vijesti