Pripremamo prijedloge za gospodarsku reaktivaciju primjerenu okolnostima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u izjavi za medije nakon sjednice Užeg kabineta da je zatražio od ministara da u aktivnostima koje pokrivaju naprave vrlo precizan plan onih koje bi željeli reaktivirati. Pristupa se tako da se na siguran način reaktivira hrvatsko gospodarstvo i tijekovi normalnih aktivnosti.

„Zatražio sam da naprave vrlo precizan plan onih aktivnosti koje bi željeli reaktivirati i koje smatraju da su dobre, nužne i da bi koristile doprinosu normalizaciji aktivnosti u određenom vremenskom razdoblju“, rekao je.

Najavio je da kada ministri to definiraju, zatražit će se od epidemiologa da ih stave u okvir onoga što je u ovoj fazi borbe protiv širenja zaraze realno i moguće.

„To je pristup kojim se vodimo proteklih dana, razmišljajući kako na siguran način reaktivirati hrvatsko gospodarstvo i tijekove normalnih aktivnosti. To je zadaća koju imaju sve članice i članovi Vlade u sljedećim danima i kada se takav dokument pripremi, stavi u epidemiološki prihvatljiv okvir, izaći ćemo s prijedlozima koji će omogućiti gospodarsku reaktivaciju primjerenu okolnostima“, istaknuo je.

Koordinirani pristup

Premijer Plenković je izdvojio da je rasprava koju je Hrvatska vodila - između ostalog, i kao predsjedajuća u Bruxellesu na razini stalnih predstavnika - danas rezultirala objavom dokumenta Komisije i predsjedavajućeg Europskog vijeća Charlesa Michela, koji govori o komunikaciji kako imati europski pristup izlaznoj strategiji iz ove trenutne situacije gdje su mnoge aktivnosti stale.

„Poruke koje su oni poslali su vrlo slične onome što radimo ovdje. Dakle, temeljimo naše zdravstveno-sigurnosne procjene na mišljenju ili znanstvenika ili struke. To je izrazito važno, to je element koji nas povezuje i koji je svojstven svim racionalnim odlukama koje se u ovom trenutku donose i, drugo, da inzistiramo na koordiniranom pristupu koji će omogućiti da Europa bude ono što jest, od slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala na način kako je to bilo i prije nego što je postojala ova kriza“, kazao je.

Valutni swap – ohrabrenje Hrvatskoj

Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, koji omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura.

„Prije otprilike dva tjedna sam i osobno razgovarao s Christine Lagarde na tu temu, da Hrvatska dobije važan i ohrabrujući signal. Mi smo država koja ima strategiju za uvođenje eura, koja je dio svojih aktivnosti sada fokusirala i na Akcijski plan o ispunjavanju kriterija za Europski tečajni mehanizam 2. Upravo na tom tragu poruka o tzv. valutnoj swap razmjeni u iznosu od dvije milijarde eura izrazito je bitna i ohrabrenje Hrvatskoj, ne samo da ustraje na putu uvođenja eura, nego je i u aktualnoj situaciji nova mogućnost u kojoj prvi put Hrvatska ima prigodu razmijeniti s ECB-om dvije milijarde eura“, naglasio je.

Plenković je nastavio da će se tako otvoriti prostor za naše financijske institucije na način koji ohrabrujuće i umirujuće djeluje za financijska tržišta i uopće za način suočavanja s krizom.

„To jedna vrlo dobra i pozitivna poruka za Hrvatsku“, dodao je.

Na upit o procjeni MMF-a o padu hrvatskog BDP-a u ovoj godini i „rezanju“ plaća u javnom sektoru, predsjednik Vlade Plenković odgovorio je da uz procjene MMF-a postoje i one Svjetske banke, a uslijedit će i procjene HNB-a.

„One u ovom trenutku variraju, dakle nisu isti postotci. U svakom slučaju, kao što možete čitati svaki dan od niza financijskih institucija, aktera, agencija i banaka - svatko od njih radi svoje analize i procjenjuje koliko će koje gospodarstvo patiti u ovoj krizi. Mi ćemo sigurno kao i ostali imati negativne efekte ove situacije“, kazao je i dodao da je važno da se u onome što se poduzima zadrži mogućnost financiranja donesenih mjera, uz normalno funkcioniranje države.

Vezano za plaće u javnom sektoru, Plenković je podsjetio da je cilj da smjer racionalizacije bude u dogovoru sa socijalnim partnerima u pravcu koji je jedan od načina osiguranja sredstava za funkcioniranje.

HZZ će objaviti popis svih koji su tražili naknadu za zaposlene

Upitan o prigovorima sindikata da se odluka pomoći od 4 tisuće kuna ne provodi dovoljno transparentno te hoće li se znati imena svih tvrtki koji su dobile pomoć, predsjednik Vlade je pojasnio da je prvi silos mjera naknada poslodavcima za ožujak u iznosu od 3.250 kuna. Drugi je silos, kazao je premijer, oslobađanje od poreza na dohodak i dobit te doprinosi.

Treći silos je mogućnost povoljnih kredita koje daje HAMAG, naveo je premijer, dodavši da je ministar Horvat izvijestio da ima više od 800 zahtjeva koji su već pristigli za mjeru od 25 tisuća eura te preko 180 zahtjeva za mjeru od 100 tisuća eura.

"Mi u ovom trenutku ne vidimo na koga se to točno misli", ustvrdio je premijer. Kazao je da na njegovo eksplicitno pitanje jednom od čelnika sindikalnih središnjica tko u ovom trenutku zlorabi takvu vrstu mjere nije dobio odgovor.

"Ako date nekome 3.250 kuna kao naknadu pa ne može on to ne proslijediti kao isplatu radnicima u ovom okolnostima jer u konačnici to je i zakonski minimalna plaća. Ne vidim marginu za neku vrstu manipulacije", kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade rekao je da će istodobno Hrvatski zavod za zapošljavanje objaviti popis svih onih pravnih osoba koje su tražile ovu vrstu naknada te da je to danas dogovorio s ministrom Aladrovićem.

"Mislim da je ključno da tu budemo maksimalno transparentni i da se točno zna koje su tvrtke tražile tu naknadu, dobile je i njima je isplaćena", poručio je premijer, kazavši da je za više od 80 tisuća tvrtki isplaćeno nešto više od milijardu i 300 tisuća kuna.

"Mi smo u jednom izrazito brzom vremenskom roku isplatili toliko sredstva", rekao je Plenković, naglasivši da će sve biti transparentno jer javnost treba i ima pravo znati.

"U krajnjoj liniji mi kao Vlada želimo točno znati tko je i zašto dobio tu potporu. Ako netko ima bilo kakvu vrstu pritužbe, zna da nešto nije onako kako bi trebalo biti, neka to kaže i javi HZZ-u", kazao je Plenković.

Najniži broj novozaraženih u zadnjih 15 dana

Premijer je upitan i ima li prostora za popuštanje mjera.

"Mi smo se odlučili za strategiju da restriktivnim mjerama smanjimo brzinu zaraze i tu smo postigli jako dobre rezultate", naglasio je premijer.

Podsjetio je da je Stožer danas objavio da je potvrđeno samo 37 novozaraženih, dodavši da je to najniži broj koji smo imali u zadnjih 15 dana.  

"Usporili smo zarazu, osigurali kapacitete naših bolnica, nema situacije u kojoj netko ne može dobiti onu vrstu liječničke i bolničke njege kakva mu je potrebna. Intenzivna njega u ovom trenutku na razini Hrvatske u stanju je apsorbirati bilo kojega pacijenta u bilo kojoj varijanti, i po broju respiratora i po broju kreveta", kazao je Plenković.

Premijer je naglasio da je u dogovoru vlada prema vladi s Kinom osigurana dovoljna količina medicinske opreme.

Kazao je da je fokus svih resora sada na domovima za starije osobe jer su se pokazali u drugim zemljama, ali i u Hrvatskoj, kao najkritičnije i najosjetljivije područje.

"Stoga je Hrvatski zavod za javno zdravstvo uputio vrlo precizne upute kako se treba ponašati i podići svijest i u konačnici tražiti od svih nadležnih brzinu reakcije", dodao je premijer.

Rekao je i da se redovito sastaje i razgovara s epidemiolozima te da će biti prostora za popuštanje mjera.   

"Dio koji je za budućnost idemo kao i sve ostale zemlje. Svi smo u istoj situaciji i svi želimo doći u fazu kada to epidemiološke okolnosti dopuste da aktiviramo gospodarstvo, a to mogu najbolje znati oni koji se bave pojedinim aktivnostima i općedruštvenim djelatnostima", poručio je Plenković.

Upitan o izjavi predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da Europi treba neka nova vrsta Marshallova plana, Plenković rekao da je ova vrsta krize snažno pogodila sve europske članice.

"Ursula von der Leyen aludira na to da se iskoristi trenutna faza još uvijek nedogovorenog sedmogodišnjeg europskog proračuna i da ga se prilagodi novim okolnostima kako bi se države članice brže i učinkovitije izvukle iz krize i da po ostvarenju epidemioloških pretpostavki krenu u zamah gospodarskih aktivnosti i investiranja", zaključio je predsjednik Vlade.

Pisane vijesti | Andrej Plenković