Program konvergencije: Nastavak rasta gospodarstva i zaposlenosti, u samom vrhu EU po smanjenju javnog duga

U Banskim dvorima održana je 153. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su 24 točke dnevnog reda. Usvojena je Odluka o donošenju Nacionalnog programa reformi 2019. te Odluka o donošenju Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2019. – 2022. 

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je obrazlažući Odluku o donošenju Nacionalnog programa reformi 2019. naglasio da ova odluka uvažava posebne preporuke Vijeća Europske unije, kao i nalaz Europske komisije sadržan u izvješću za Hrvatsku iz ožujka 2019.

"Prihvaćanjem Nacionalnog programa reformi 2019. ostvaruje se dio obveza koje proizlaze iz sudjelovanja Republike Hrvatske u ciklusu Europskog semestra. Provedbom mjera i aktivnosti utvrđenim Nacionalnim programom reformi želi se osigurati pouzdano poslovno okruženje i stvoriti uvjete za poticanje ulaganja u Republiku Hrvatsku, osigurati održivost javnih financija te provesti strukturne reforme koje će omogućiti daljnji rast gospodarstva i demografsku obnovu", kazao je.

30 mjera ekonomske politike, 10 reformskih prioriteta

Govoreći o djelu mjera ekonomske politike, izdvojio je da se ovaj Nacionalni program reformi oslanja na tri cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Dodao je da se za ostvarivanje spomenutih ciljeva određuje 30 mjera ekonomske politike koje sadrže 100 aktivnosti. Tih 30 mjera su grupirane u 10 reformskih prioriteta.

Prvi je unaprjeđenje poslovnog okruženja kao preduvjet za poboljšanje indikatora konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

"Stoga će se nastaviti liberalizacija tržišta usluga i regulatorna reforma kroz administrativno rasterećenje poslovnog sektora te rasterećenje od neporeznih davanja. Omogućit će se, također, elektroničko pokretanje poslovanja", istaknuo je potpredsjednik Vlade.

Nove poticajne mjere za ulaganja

Rast investicija je drugi prioritet, a Tolušić je naglasio da je to ključna poluga rasta te će se uvesti nove poticajne mjere za ulaganja u Hrvatsku. Ujedno će se objediniti postojeći programi poticanja ulaganja u nove tehnologije te ojačati kapaciteti županija za privlačenje i  poticanja ulaganja.
Treći je prioritet poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom. Nastavit će se aktivacija državne imovine i smanjenje državnog portfelja.

"Kao i osiguranje odgovornijeg upravljanja poslovanja trgovačkih društava u državnom vlasništvu te poslovno i financijsko restrukturiranje cestarskih društava i društava željezničkog sustava", dodao je.

Unaprjeđenje javne uprave je četvrti prioritet. Tolušić je pojasnio da ovaj prioritet uključuje završetak započetih aktivnosti na revidiranju sustava određivanja plaća, daljnju racionalizaciju obavljanja poslova državne uprave koja će se osigurati kroz projekte digitalizacije.

"Uvest će se integrirani sustav strateškog planiranja i upravljanje razvojem kao temeljem za usmjeravanje proračunskih sredstava. U cilju jačanja normativnog okvira u području borbe protiv korupcije planira se intenzivirati aktivnosti u područjima jačanja odgovornosti i integriteta dužnosnika te unaprjeđenje organizacije sustava i zakonodavnog okvira u pojedinim sektorskim područjima", kazao je.

Skraćivanje trajanja sudskog postupka

Peti je prioritet poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, a nastavit će se kroz daljnji razvoj elektroničke komunikacije između sudova i drugih sudionika sudskih postupaka.

"Nastavit će se rad na unaprjeđenju funkcionalizacije sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja sudskog postupka, kao i aktivnosti usmjerene na praćenje rješavanja starih, neriješenih predmeta na sudovima", rekao je.

Govoreći o šestom prioritetu, obrazovanju i osposobljavanju u skladu s potrebama tržišta rada, Tolušić je naglasio da uključuje daljnju provedbu kurikularne reforme općeg i strukovnog obrazovanja, cjeloživotno obrazovanje za sve te učinkovito i relevantno visoko obrazovanje.
Sedmi je prioritet jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije.

"Prioritet uključuje jačanje fiskalne odgovornosti, jačanje kontrole proračunske potrošnje i naplate prihoda te uspostavu učinkovitijeg sustava financijskog i statističkog planiranja i izvještavanja od strane izvanproračunskih korisnika", kazao je.

Unaprjeđenje sustava socijalne skrbi

Poticanje demografske obnove osmi je prioritet. Uključuje osiguranje dostupnosti ustanova i programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u cilju korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja te poboljšanja materijalnog statusa obitelji s novorođenom djecom.

"Planira se povećati iznos limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta" istaknuo je.

Deveti je prioritet unaprjeđenje sustava socijalne skrbi koji će se osigurati, napomenuo je Tolušić, kroz transparentan sustav socijalnih naknada s cjelovitim podacima o socijalnim naknadama koje građanin prima bilo s nacionalne, bilo s lokalne razine.

"Većoj dostupnost usluga socijalne skrbi doprinijet će daljnje aktivnosti na osiguranju e- usluga", dodao je.

Osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava deseti je prioritet.

"Planiran je kroz unaprjeđenje upravljanja  ljudskih resursima u zdravstvu i optimiziranju ostalih resursa bolničkog zdravstvenog sustava kroz digitalnu transformaciju zdravstvenog sustava, primarno kroz projekte e-zdravstva", kazao je, dodavši da će se pokrenuti strukturne i organizacijske mjere u područje prevencije, dijagnostike i liječenja zloćudnih bolesti.

Potpredsjednik Vlade izvijestio je da se u Nacionalnom programu reformi 2019. definira i 15 mjera za postizanje nacionalnih ciljeva u području zapošljavanja, istraživanja i razvoja, klime i energije, obrazovanja i borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Rast na zdravim osnovama

Prihvaćena je Odluka o donošenju Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2019. – 2022.  U 2019. godini predviđa se realni rast BDP-a od 2,5 posto, 2,4 posto u 2020. te 2,3 posto u 2021. i 2022. godini.

Ministar financija Zdravko Marić je podsjetio da je u prošloj godini gospodarstvo raslo 2,6 posto, a 2019. su očekivanja na istom tragu, to je stopa rasta od 2,5 posto.

"Što se tiče dekompozicije BDP-a, za cijelo srednjoročno razdoblje očekujemo da će glavni doprinos ratu dolaziti od domaće potražnje, poglavito investicija odnosno osobne potrošnje", istaknuo je, dodavši da će, pojedinačno gledano, investicije biti element koji će bilježiti najveće stope rasta.
"U prvom dijelu stimulirano javnim sektorom, a u nastavku srednjoročnog okvira privatnim sektorom", prisnažio je Marić. Naglasio je, također, da se planira daljnji rast izvoza roba i usluga.

Kazao je da je jedan od jačih izazova na makroekonomskom planu kako i na koji način dodatno snažiti domaću proizvodnju i gospodarstvo učiniti manje uvozno ovisnim.

Podsjetio je da su prije recesije stope rasta gospodarstva bile vođenje visokim priljevom stranog kapitala, što je za posljedicu imalo dva snažna deficita.

"Danas, drugu godinu zaredom, imamo proračunski višak, a četiri godine zaredom imamo višak na tekućem računu platne bilance. Kudikamo zdravija stvar", poručio je.

Nastavak rasta zaposlenosti

Izdvojio je da se očekuje nastavak rasta zaposlenosti te indeks potrošačkih cijena kao mjera inflacije na razini od 1,5 posto.

U kontekstu fiskalnih projekcija za iduće razdoblje, Marić je kazao da se prihodna strana proračuna planira u skladu s očekivanim gospodarskim aktivnostima.

"Ove godine treći krug poreznog rasterećenja, nešto veći je naglasak napravljen na neizravnim porezima, poglavito na PDV-u. Prepoznati su daljnji napori prema rasterećenju oporezivanja rada, ali i kapitala", rekao je te podsjetio da je to smjer zacrtan još na početku mandata.

"Za razliku od nekih drugih vremena, kada su porezna rasterećenja u pravilu išla u zadnjoj godini mandata, mi smo kao Vlada krenuli od prve godine s rasterećenjem. Tada je najzvučnija mjera bila snižavanje stope poreza na dobit, ali isto tako i rasterećenje u smislu poreza na dohodak", napomenuo je.

Poručio je da je na prihodnoj strani proračuna naglasak na daljnjem povlačenju i jačoj apsorpciji sredstava iz EU fondova.

Rashodi pod kontrolom

Što se tiče rashodne strane proračuna, naglasio je da je ona pod kontrolom.

"Niti u jednoj godini naših proračuna nismo probili limit koji smo si zacrtali, čak smo ostali unutar limita i ostvarili dodatne uštede", poručio je.

Podsjetio je da je u 2018. najveći neplanirani šok uslijedio zbog protestiranih jamstava za Uljanik grupu. "I u takvim smo okvirima ostali unutar limita, i to je nešto što je zacrtano i zapisano u ovom programu", rekao je.

Naglasio je da se i u sljedećim godinama nastavlja kontrola rashodne strane proračuna, odgovorno, transparentno i racionalno ponašanje prema novcu poreznih obveznika.

"Za ovu godinu ostajemo na tragu naše originalne projekcije, a to je blagi deficit. Kada, međutim, gledate povijest ove zadnje tri godine nas kao Vlade, u svakoj od godina smo značajno isporučili bolje rezultate od onog što smo originalno planirali. Držali smo rashode pod kontrolom, ne probijajući limite, a sav višak prihoda smo usmjerili na poboljšanje proračunskih rezultata, smanjivanje javnog duga i porezno rasterećenje", kazao je.

Izvijestio je da je u 2020. suficit planiran od 0,2 posto, u 2021. od 0,4 posto te u 2022. od 0,8 posto BDP-a.

Tri postotna boda po godini

Vezano za projekcije javnog duga, Marić je naglasio da je prošla godina završena sa 74,6 posto BDP-a.

"U tri godine smo smanjili udio javnog duga u BDP-u za 10 postotnih bodova, dakle nešto više od tri postotna boda po godini, što nas svrstava u sami vrh zemalja Europske unije po pitanju tog trenda", rekao je, dodavši pritom da kada se čitaju maastrichtski kriteriji, Hrvatska tri do četiri puta brže smanjuje udio javnog duga u BDP-u od onoga što se nje očekuje.
 
Predviđa se i nastavak smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u za prosječno 3,2 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 68,5 posto BDP-a u 2020., 65,4 posto BDP-a u 2021., dok će u 2022. godini iznositi 62 posto BDP-a.

Subvencioniranje kredita potiče demografsku obnovu i ostanak mladih

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar predstavio je prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita i Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, kazavši da je riječ o mjerama kojima je cilj omogućiti rješavanje stambenog pitanja mladim ljudima.

"I jedan i drugi zakon mijenjamo jer su to od nas tražili građani. Zadnjih godinu dana komunicirali smo s njima, slušali njihove zahtjeve i odlučili mjere dodatno poboljšati i prilagoditi baš njima", dodao je Štromar.

Govoreći o Zakonu o subvencioniranju stambenih kredita, potpredsjednik Vlade istaknuo je da je donesen u svrhu poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja te smanjena iseljavanja mladih obitelji.

Naveo je da se zakonom propisuje davanje pomoći građanima prilikom rješavanja stambenog pitanja kupnjom stana/kuće ili izgradnjom kuće putem subvencioniranja stambenih kredita.

Potpredsjednik Štromar podsjetio je da je u dvije godine primjene zakona subvencije dobilo 5300 mladih ljudi, naglasivši da je u 2018. godini u odnosu na 2017. broj zahtjeva porastao 23 posto.

Svrha izmjena i dopuna zakona je omogućiti dodatno subvencioniranje kredita za jednu godinu, u slučaju da podnositelj zahtjeva ili član njegovog kućanstva ima maloljetnu djecu, odnosno ukoliko pri podnošenju zahtjeva za sufinanciranjem, dijete podnositelja zahtjeva ili člana njegovog kućanstva nema navršenih 18 godina.

"U zakonu ostaje da subvencije čine 30-50 posto rate kredita tijekom pet godina, a za svako dijete koje se rodi produžuje se za dvije godine. U tim obiteljima do sada se rodilo više od 550 djece", pojasnio je Štromar. 

Do sada odobreno 5 300 subvencioniranih kredita

Što se tiče Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, potpredsjednik Vlade naglasio je da riječ o konkretnoj demografskoj mjeri, kojoj je cilj omogućiti mladima osiguranje stanovanja i njihov ostanak u Hrvatskoj.

Kazao je da se izmjenama zakona želi omogućiti rješavanje stambenog pitanja širem broju građana kupnjom stanova na slobodnom tržištu.

"Uvodimo i zabranu davanja u najam ili prodaju neotplaćenih stanova što će se definirati kupoprodajnim ugovorom kako bi se stanovi zaista koristili za namjenu za koju su građeni i za koju država izdvaja javna sredstva. Posljednja izmjena ide i u smjeru smanjivanja kamata na javna sredstva u otplati s 3 na 2 posto godišnje", pojasnio je Štromar. 

Ponovio je da je do sada odobreno 5 300 subvencioniranih kredita te je izgrađeno 8276 POS-ovih stanova.

"Riječ je o više od 13 500 domova za preko 36 tisuća članova obitelji, a do 2020. godine 20 tisuća obitelji imat će svoj dom po nekom od ovih modela", zaključio je potpredsjednik Vlade.

Saboru upućen Prijedlog zakona o privatnoj zaštiti

Obrazlažući Prijedlog zakona o privatnoj zaštiti, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je da je važeći zakon donesen 2003. godine te je do sada dva puta neznatno mijenjan. 

"Zbog toga je Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo inicijativu za donošenje novog zakona imajući u vidu uočene nedostatke i važnost ovoga područja s obzirom na njegovu sigurnosno-gospodarsku komponentu", pojasnio je Božinović.

Podsjetio je da u Hrvatskoj u ovom trenutku djeluju 253 trgovačka društva za tjelesnu i tehničku zaštitu, 111 obrta tehničke zaštite i 147 unutarnjih zaštitarskih službi, s više od 16,5 tisuća aktivnih osoba koje imaju dozvolu obavljanja djelatnosti u području privatne zaštite.

Govoreći o novinama u ovom zakonu, ministar Božinović naveo je da se izrađuje metodologija procjene rizika prije uspostave privatne zaštite za sve poslove. Propisuju se uvjeti koje moraju ispunjavati pravne osobe i obrtnici te fizičke osobe koje dolaze s područja Europske unije i vezano za to regulira se obavljanje povremenih i privremenih poslova privatne zaštite.

Predlaže se i da svi poslovi obavljaju temeljem ugovora o radu ili na određeno, odnosno neodređeno vrijeme.

Uvodi se mogućnost ukidanja odobrenja za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, kao i sigurnosna provjera ne samo za odgovorne osobe iz pravnih osoba već i za druge osobe iz registara osnivača trgovačkog društva.

Ministar je kazao da se preciziraju i ovlasti čuvara, zaštitara, zaštitara-specijalista, zaštitara-tehničara te zaštitara izrađivača prosudbi ugroženosti.

Osniva se i povjerenstvo na razini policijskih uprava i Ministarstva unutarnjih poslova koje provodi postupak ocjene zakonitosti primjene ovlasti sredstava prisile.

Zakonom se predlaže smanjiti i potrebnu razina kvalifikacije za čuvare na završeno osnovno obrazovanje.

Hrvatski stručnjaci na raspolaganju Francuskoj u obnovi katedrale Notre-Dame

Na sjednici je donesen Zaključak u vezi s pružanjem pomoći Francuskoj Republici u obnovi katedrale Notre-Dame u Parizu.
 
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da se na sastanku ministara kulture održanom prije dva dana u Rumunjskoj počelo razmišljati kako pomoći obnovi katedrale Notre-Dame.

Istaknula je da je Vlada je spremna Francuskoj Republici staviti na raspolaganje hrvatske stručnjake, konzervatore i restauratore, koji su stekli zavidno iskustvo na složenim projektima obnove razorene kulturne baštine, osobito sakralne, tijekom i nakon Domovinskog rata.

Međunarodna interdisciplinarna suradnja, pri čemu se osobito blisko surađivalo i s francuskim konzervatorima, bila je intenzivna pogotovo u sanaciji ratnih šteta tijekom obnove Dubrovnika, ali i na izuzetno zahtjevnoj obnovi katedrale sv. Jakova u Šibeniku, također upisanoj na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

Iskustava, stečena u izvanrednim ratnim situacijama, hrvatski stručnjaci primijenili su pri pomoći talijanskim kolegama nakon razarajućeg potresa u L'Aquili, kao i kolegama iz Bosne i Hercegovine na obnovi Starog mosta u Mostaru.

Ministarstvo kulture će, u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Francuskoj Republici ponuditi stručnu pomoć pri utvrđivanju opsega i procjeni štete kao i stručnu pomoć u kompleksnoj obnovi požarom oštećene katedrale Notre-Dame u Parizu.     
   
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad 14. konvencijom hrvatskih izvoznika i 12. dodjelom nagrada "Zlatni ključ" najboljim izvoznicima u 2018. godini, koja će se održati u Zagrebu, u lipnju 2019. godine.                  

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade | Andrej Plenković