Prosječna plaća porasla na 1.239 eura. Tome su pridonijele mjere i porezna rasterećenja Vlade

„Od listopada 2016. do danas realan rast plaća je 30 posto i to je najbolji odgovor lažnoj tezi da je inflacija pojela rast plaća“, ocijenio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom obraćanju na 294. sjednici Vlade. Kazao je da je tomu pridonijelo ostvarenje strateških ciljeva te razni paketi pomoći kojima se u kriznim vremenima očuvao rast standarda naših građana i likvidnost poduzeća.

Navodeći najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za siječanj iznosila 1.239 eura, što je u odnosu na isti mjesec 2023. godine nominalno više za 13,3 posto, a realno za 8,8 posto, ustvrdio je da je od listopada 2016. prosječna plaća narasla za 65 posto ili gotovo 500 eura, a medijalna za 400 eura.

"Kad sve to sagledamo, realan rast plaća je 30 posto. To je najbolji odgovor onima koji tvrde da je inflacija pojela rast plaća”, rekao je Plenković, dodavši da je to tako, prije svega, zbog toga što smo podigli stupanj razvoja Republike Hrvatske u proteklih nekoliko godina i time ostvarili strateške ciljeve - europodručje, Schengenski prostor, europski stabilizacijski mehanizam, dublja integracija u EU, te time poslali važne poruke za strane ulagače kao i za naš privatni sektor. 

U krizama je očuvan standard građana i likvidnost poduzeća

Spomenuo je i pakete pomoći u različitim krizama, ukupno vrijednih 7,7 mlrd eura, koji su pridonijeli očuvanju rasta standarda naših građana i likvidnosti poduzeća te više krugova poreznih rasterećenja kao i rast neoporezivih primitaka.

„Sve to dovelo je do toga da imamo više bolje plaćenih radnih mjesta nego prije, a značajan rast prosječne plaće s prosinca prošle godine na siječanj je posebno važan zbog poreznih propisa, povećanja osnovnog osobnog odbitka, jačanja fiskalne autonomije općina i gradova te ukidanja prireza“, poručio je premijer.

Osvrnuo se na ukidanje poreza na dohodak što je pridonijela rastu prihoda lokalnih jedinica te najavio rast plaća u narednim mjesecima, osobito veliko povećanje plaća u državnim i javnim službama koje će uslijediti već u travnju.

Ulaganja u vodoopskrbnu infrastrukturu

U međuvremenu su, kazao je predsjednik Vlade, posjetili niz krajeva, županija i gradova te obišli brojne projekte koji se realiziraju. 

Izdvojio je Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim u Zadarskoj županiji, vrijedan 90 milijuna eura te velike projekte u vodoopskrbi u dijelu jadranske te kopnene Hrvatske 

„Time smo došli u situaciju da su se konzumirala praktički, sva sredstva iz NPOO-a kada je riječ o vodoopskrbi i odvodnji. 

Govoreći o brojnim aktivnostima proteklih dana spomenuo je i projekt odlagališta otpada u Đakovu, obnovu dvorca Pejačević u Našicama te niz ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu u Sisačko-moslavačkoj županiji.

„Danas je u Velikoj Gorici otvoren veliki Poduzetnički inkubator i Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu, projekti vrijedni 20 milijuna eura“, nastavio je Plenković.

Podsjetio je i na niz projekata u gradu Zagrebu, među kojima je obnova Agronomskog fakulteta, završna faza radova na Hrvatskom športskom muzeju te otvorenje Zavoda za personaliziranu medicinu u KBC-u Rebro. 

Europsko vijeće o otvaranju pristupnih pregovora BiH s EU

Najavio je da sutra putuje na sjednicu Europskog vijeća na kojem će se donositi odluke u vezi  otvaranja pristupnih pregovora BiH s Europskom unijom.

“Mi se, naravno, zalažemo za pozitivnu odluku sutra,” rekao je premijer, dodavši da se oko tih zaključaka vode pregovori na najvišim diplomatskim razinama.



Pisane vijesti