- Objavljeno: 13.05.2021.
Prvom dozom cijepljeno 29 posto odraslih. Hrvatska prva u EU uspješno testirala sustav digitalnih zelenih potvrda
Ministar zdravstva izvijestio je kako je dosad gotovo 29 posto odraslog stanovništva cijepljeno s jednom dozom, a osam posto s obje doze cjepiva protiv covida-19. Bilježimo obećavajući trend porasta broja cijepljenih, ali i znatno manje novozaraženih osoba", istaknuo je Beroš. Potpredsjednik Vlade Božinović izvijestio je kako je Hrvatska prva članica Europske unije koja je uspješno obavila pilot testiranje sustava digitalnih zelenih potvrda, tzv. covid putovnica.
Medved: Postavljeno 2055 privremenih mobilnih kućica i kontejneraNa 57. sjednici Vlade raspravljene su 22 točke dnevnog reda. Potpredsjednik Vlade, ministar hrvatskih branitelja i ravnatelj stožera za obnovu nakon potresa Tomo Medved izvijestio je da su do sada na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije postavili 2055 privremenih mobilnih kućica i kontejnera za stradale.
Medved je kazao da su krajem prošloga tjedna otvorena kontejnerska naselja u Sisku i u Petrinji. Na električnu energiju su ukupno priključili 2285 mobilnih objekata za što je utrošeno 53,8 milijuna kuna iz državnog proračuna.
Postavili su i sedam GSM baznih postaja kako bi se područje bolje pokrilo mobilnim signalom. Uložili su više od 100 milijuna kuna u sanaciju cesta i mostova oštećenih u potresu.
Podijeljeno je ukupno 1040 tona hrane te preko 650.000 toplih obroka.
Zaprimili su 448 zahtjeva za žurno uklanjanje objekata, a do sada su uklonili 66 objekata, dok ih je 15 u postupku uklanjanja. Do sada su prikupili te je u obradi 8136 zahtjeva za obnovu.
Medved je izvijestio kako je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje započeo s nekonstrukcijskom obnovom. Prikupljeno je 6259 zahtjeva koji su u velikoj mjeri obrađeni, a ugovoreno je 120 objekata za nekonstrukcijsku obnovu.
Proces sanacije i obnove započeo je ovoga tjedna na šest objekata, a do kraja tjedna očekuje se pokretanje radova na 80 obiteljskih kuća.
Medved je najavio maksimalne napore kako bi tijekom proljeća i ljeta obnovili objekte koji imaju oštećene dimnjake, zabatne zidove i krovišta, a takvih je objekata približno 20.000.
Do sada su proveli 155 sanacija bunara.
Beroš: Jučer je utrošeno više od 46.000 doza
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je kako je dosad gotovo 29 posto odraslog stanovništva cijepljeno s jednom dozom, a osam posto s obje doze cjepiva protiv covida-19.
U Hrvatsku je dosad stiglo ukupno 1.571.650 doza cjepiva, jučer je utrošeno više od 46.000 doza, a od početka cijepljenja utrošeno je više od 1.230.000 doza, rekao je Beroš.
"Bilježimo obećavajući trend porasta broja cijepljenih, ali i znatno manje novozaraženih osoba. Dnevna izvješće o broju zaraženih govore da građani kontinuirano poklanjaju povjerenje struci", istaknuo je.
Punktovi za masovno cijepljenje pokazatelj su organiziranosti, zajedništva i učinkovitosti hrvatskog zdravstvenog sustava, ocijenio je Beroš i zahvalio se svim cjepiteljima i volonterima na terenu.
"Uoči dolaska ljetnih odmora svakom dodatno apliciranom dozom bliže smo okolnostima da možemo reći 'adio korona', po istoimenoj akciji koja će se za dva dana održati u Splitu", kazao je ministar.
Božinović: Hrvatski sustav spreman za početak izdavanja digitalnih zelenih potvrda
Potpredsjednik Vade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je kako je Hrvatska prva članica Europske unije (EU) koja je uspješno obavila pilot testiranje sustava digitalnih zelenih potvrda, tzv. covid putovnica.
"AKD (Agencija za komercijalnu djelatnost) koji je zadužen za izradu tehničkog rješenja uspješno je obavio testiranje sa središnjim digitalnim pristupnikom te je potvrđeno da su sve ključne komponente hrvatskog sustava funkcionalne i spremne za početak izdavanja potvrda koje je najavljeno za početak lipnja", rekao je Božinović.
"Sustav uspješno generira QR kodove za sve tri vrste potvrda - o cijepljenju, testiranju i preboljenju te razmjenu javnih ključeva s drugim zemljama članicama preko EU pristupnika", kazao je.
Napravljena je i aplikacija za verifikaciju potvrda drugih država, a tehnička funkcionalnost sustava postignuta je, naglasio je, tri dana prije predviđenog roka.
Radna skupina Vlade definirat će poslovna pravila za izdavanje potvrda građanima, uskladiti vizualni identitet potvrda sa zahtjevima EU, pripremiti komunikacijske i informativne materijale te ostale tehničke stvari oko primjene potvrda.
Božinović je rekao kako je Nacionalni stožer civilne zaštite od zadnje sjednice Vlade donio četiri odluke na prijedlog županijskih stožera.
Zbog poboljšanja epidemiološke situacije na području Šibensko-kninske županije pojedine mjere su ublažene, za Istarsku županiju primjena postojećih mjera produžena je do 17. svibnja, za Zagrebačku županiju od 23. svibnja a za Osječko-baranjsku do 31. svibnja.
Inspektori su ukupno proveli 18.625 nadzora, a utvrđeno je i 171 kršenje mjera samoizolacije.
Mogućnost popuštanja epidemioloških mjera od 1. lipnja
Potpredsjednik Vlade Božinović najavio je moguće popuštanje epidemioloških mjera od 1. lipnja.
"S obzirom na to da posljednjih dana dolazi do pada broja oboljelih od koronavirusa, provode se odgovarajuće pripreme vezane za moguće popuštanje epidemioloških mjera od 1. lipnja pa će se stoga idućih dana provoditi pilot projekti raznih događaja", rekao je Božinović.
Prvi pilot projekt je poslovni domjenak na kojem bi sudjelovale osobe cijepljenje s dvije doze cjepiva, a održat će se danas od 18 do 20 sati.
Drugi projekt je svadbena svečanost koja bi okupila oko 120 sudionika i održat će se 15. svibnja. Na njoj će sudjelovati osobe koje su primile dvije doze cjepiva, koje su unutar 180 dana preboljele covid ili osobe koje imaju negativan PCR test ili brzi antigenski test ne stariji od 48 sati.
Tjedan dana nakon događaja sudionici će se testirati PCR testovima u HZJZ-u, a pokaže li se da nije bilo prijenosa zaraze razmotrit će se načini popuštanja mjera za takve događaje, kazao je Božinović.
Izmjenama se Zakon o tržištu kapitala usklađuje s europskim propisima
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, koje se prvenstveno odnose na daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom EU-a.
Kako je izvijestio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, prijedlogom se u taj zakon prenosi pet europskih direktiva i osigurava provedba dvije uredbe.
Usklađivanje se provodi i s ciljem ukidanja formalnih opterećenja i postizanja ravnoteže između dostatne razine transparentnosti prema klijentu, najviših standarda zaštite i prihvatljivih troškova ispunjenja zahtjeva za pružatelje investicijskih usluga.
Uz usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a, izvijestio je Marić, prijedlogom se dorađuju i pojedine odredbe pa se tako, u cilju zaštite interesa korisnika investicijskih usluga, propisuje da financijsku promociju investicijskih društava, osim tih reguliranih subjekata, mogu obavljati jedino tržišni posrednici.
Uvodi se i izdavanje odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za statusne promjene burze, osnivanje podružnice izvan Republike Hrvatske, te za stjecanje udjela koji prelazi 25 posto glasačkih prava u drugoj pravnoj osobi. Uz to, Hanfa će ubuduće odobravati i cjenik burze, dodao je Marić.
Također, zbog zaštite malih dioničara dodatno se uređuje postupak povlačenja dionica s uređenog tržišta, dok je dio odredbi važećeg zakona dorađen i s ciljem postizanja veće jasnoće i pravne sigurnosti, objasnio je Marić.
Izmjene, naime, predviđaju da izdavatelj koji odluči povući dionice s burze mora iznos pravične naknade te elaborat o procjeni fer vrijednosti dionice (kojega je revidirao neovisni ovlašteni revizor), u cijelosti učiniti dostupnim svim dioničarima i objaviti javnosti, najkasnije pet dana prije dana održavanja glavne skupštine na kojoj se odlučuje o povlačenju dionica s uvrštenja na uređenom tržištu, a kako bi dioničari mogli donijeti informiranu odluku.
Predloženim se izmjenama uz ostalo propisuje i jedinstveni inicijalni kapital investicijskih društava u ovisnosti o investicijskim uslugama i aktivnostima koje investicijsko društvo obavlja, a sukladno njihovoj veličini i kompleksnosti. Mijenja se i režim odobrenja i nadzora nad pružateljima usluge dostave podataka, a ovlast licenciranja i nadzora nad značajnim pružateljima usluga dostave prelazi u nadležnost Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala.
Mijenjaju se i odredbe vezano uz izuzeće primjene zakonskih odredbi na pružatelje usluga skupnog financiranja, omogućuje burzi da za više kotacije propiše obvezu uvrštenja novog izdanja, sankcije za krštenje te obveze kao i obveza dostave pravovremenih podataka kako bi ulagatelji mogli imati transparentne podatke.
Predloženim bi se izmjenama ukinula i obveza izdavatelja o godišnjoj objavi podataka o stjecanju i držanju vlastitih dionica, s obzirom da se, kako se obrazlaže, u praksi pokazalo da se njome ne postiže dodatna transparentnost, a ta je obveza administrativno opterećenje za izdavatelje.
Odbačeni navodi iz prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja ministru Berošu
Vlada je odbila navode iz oporbenog Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja ministru zdravstva Viliju Berošu u Hrvatskom saboru kao neutemeljene i neosnovane te istaknula kako nema osnove za izglasavanje nepovjerenja ministru zdravstva.
Premijer Andrej Plenković rekao je da Vlada odbija sve navode iz inicijative koju je u Saboru pokrenuo SDP te drugi oporbeni kubovi.
Inicijativu za opoziv potpisao je 41 oporbeni zastupnik.
Vlada navode pobija te predlaže da Hrvatski sabor odbije donijeti odluku o iskazivanju nepovjerenja ministru zdravstva.
Izradit će se nacionalni plan razvoja akvakulture
Vlada je donijela i Odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana razvoja akvakulture za razdoblje od 2021. do 2027. godine, čiji je cilj među ostalim jačanje konkurentnosti i poticanje inovacija u sektoru akvakulture.
Nacionalni plan stavit će težište na četiri strateška cilja -povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti sektora akvakulture, obnovu ruralnog i obalnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima te poticanje inovacija u sektoru akvakulture, najavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Program školskog mednog dana
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je Program školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za ovu godinu, kojim će se provesti edukacija djece i roditelja o važnosti konzumiranja meda i njegovog uključivanja u prehranu te osigurati pomoć stvaranju boljih uvjeta za pozicioniranje meda hrvatskih pčelinjaka na tržištu.
Program će se provoditi u prvim razredima osnovnih škola te je za nabavu meda zapakiranog u Nacionalnu staklenku osigurano milijun kuna, koje će isplatiti Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju osnivačima školskih ustanova.
Za izradu i distribuciju različitih priručnih i edukativnih materijala opće vidljivosti sa znakom Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka, uključujući slikovnicu edukativnog karaktera o pčelarstvu prilagođenu dobi djece, osigurano je 300 tisuća kuna na teret Ministarstva poljoprivrede.
Program je prvi put održan 7. prosinca 2018. godine i od tada je u njemu sudjelovalo ukupno 853 osnovnih škola s ukupno 107.587 učenika prvih razreda kojima je dodijeljen med od 597 pčelara.
Suglasnost za financiranje stambenog zbrinjavanja
Vlada je Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje (SDUOSZ) dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u 2022. i 2023. godini, za sklapanje ugovora o javnoj nabavi i isporuci potrebnog materijala i opreme za predvidivo 740 obiteljskih kuća.
Ukupan iznos potreban za realizaciju ukupno sedam ugovora o javnoj nabavi i isporuci građevinskog i instalaterskog materijala te sanitarne opreme nešto je veći od 91 milijun kuna (s PDV-om), od čega je u državnom proračunu za ovu godinu osigurano 27,3 milijuna kuna, s PDV-om, naveo je
potpredsjednik Vlade i ministar Marić.
Za preostali iznos od 63,7 milijuna kuna (s PDV-om), SDUOSZ je zatražio suglasnost za terećenje državnog proračuna u 2022. i 2023. (u 2022. iznos od 36,4 milijuna kuna i u 2023. iznos od 27,3 milijuna kuna), objasnio je Marić.
Krajnji korisnici su osobe u potrebi za stambenim zbrinjavanjem kojima su izvršnim rješenjem nadležnih upravnih tijela u županijama utvrđena prava na stambeno zbrinjavanje, a temeljem Javnog poziva za podnošenje prijava.
Donacija cjepiva Albaniji i Sjevernoj Makedoniji
Donesena je i Odluka o upućivanju humanitarne pomoći Republici Albaniji i Republici Sjevernoj Makedoniji donacijom cjepiva protiv bolesti COVID-19, svakoj po 10 tisuća doza cjepiva.
Odlukom se zadužuju Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo za pripremu izvršenja i provedbu donacije te sklapanje odgovarajućih sporazuma i primopredajnih aranžmana u skladu sa smjernicama i mehanizmima Europske komisije u vezi suzbijanja bolesti COVID-19 i pomoći državama okruženja. Za provedbu donacije koristit će se ranije nabavljeno cjepivo koje se trenutno nalazi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Suglasnost MZLZ-u za novi kredit EBRD-a od 19,5 milijuna eura
Dana je suglasnost za novo kreditno zaduženje Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ) kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 19,5 milijuna eura radi pokrića operativnih troškova zagrebačke zračne luke Franjo Tuđman.
Obrazlažući razloge za takvo zaduženje MZLZ-a, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver naglasio je da su negativni učinci pandemije covid-19 i dalje prisutni u zrakoplovnoj industriji, zbog čega je ozbiljno ugrožen i kontinuitet operacija u zagrebačkoj zračnoj luci.
"U 2020. je ta luka zabilježila veliki pad prometa, od 73 posto, i pad prihoda od 58 milijuna eura. Koncesionar provodi mjere uštede i racionalizacije poslovanja, a kako bi se nosio s posljedicama ove krize i prebrodio nove prometne okolnosti, uspio je ishoditi suglasnost svih svojih postojećih zajmodavaca u ishođenju novog kreditnog zaduženje kod EBRD-a, jednog od postojećih i najvećih zajmodavca u projektu. Glavna svrha toga je pokriće operativnih troškova zračne luke", kazao je Bilaver.
Istaknuo je i da je novo kreditno zaduženje neophodno za kontinuitet operacija uz propisanu razinu sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa i zadržavanje zaposlenosti na zagrebačkoj zračnoj luci.
Jedna od ključnih stavki zajma je da je zabranjena raspodjela dobiti dioničarima, kao i otplata duga koncesionara prema dioničarima, a riječ je o 38,5 milijuna eura za razdoblje od 2020. do 2022. prema modelu refinanciranja, sve dok su predložena obrtna kreditna sredstva dostupna ili neplaćena.
Imajući u vidu taj uvjet zajma, kao i opće stanje zrakoplovne industrije iz koje dolaze dva dioničara koncesionara - Aéroports de Paris Management i TAV Airports - te činjenice da je jedan od dioničara - Viadukt d.d. u stečaju - ovim postupkom se dioničare koncesionara izuzima od uplate kapitala u
iznosu 30 posto ukupnog financiranja, u odnosu na relevantne odredbe ugovora o koncesiji i kako je primjenjivo na dodatna zaduženja koncesionara, navodi se u obrazloženju Vlade.
Uz davanje suglasnosti MZLZ-u, kao koncesionaru zagrebačke zračne luke, Vlada je ovlastila ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića za sklapanje izmjena i dopuna Izravnog sporazuma od dana 24. srpnja 2019. u odnosu na Ugovor o koncesiji za izgradnju i upravljanje tom zračnom lukom.
Svrha sklapanja izmjena i dopuna tog sporazuma je uključenje novog kreditnog zaduženja od EBRD-a u postojeće kreditno zaduženje koncesionara, čime se za novo kreditno zaduženje osigurava isti tretman kao za postojeće kreditno zaduženje.
Izvor: Hina/Vlada