Rast BDP-a na godišnjoj razini i smanjenje inflacije u veljači dobri su i ohrabrujući podaci

U četvrtom kvartalu 2022. godine Hrvatska je ostvarila rast BDP-a od 4 posto. Prema podacima Eurostata, samo tri zemlje imaju veću stopu rasta, kazao je predsjednik Vlade Plenković na početku današnje Vladine sjednice. Na to su, dodao je, dakako utjecale i mjere Vlade koje su ublažile inflatorne pritiske. Naglasio je i da je u cijeloj 2022. godini BDP porastao za 6,3 posto, što je dvostruko više od EU-a.

Za ove podatke je kazao kako su ohrabrujući te naglasio kako se za ovu godinu očekuju i izrazito dobri rezultati turističkog sektora.
 
Još jednom izrazio sućut grčkom narodu i Vladi na velikoj tragediji u željezničkoj nesreći gdje je poginulo čak 43 ljudi.
 
Govoreći o gospodarskim temama, osvrnuo se na podatke Državnog zavoda za statiku, prema kojima smo u kvartalu listopad – prosinca 2022 ostvarili dinamičan rast od 4 posto u odnosu na isto razdoblje 2021.
 
Vladine mjere ublažile su inflatorne pritiske i djelovale na održavanje kupovne moći
 
"Prema Eurostatu, podaci su objavljeni za 18 zemalja EU, a samo tri zemlje imaju veću stopu rasta nego Hrvatska", poručio je te dodao da je to vrlo jasan pokazatelj da je Hrvatska u godini najvećih poremećaja, prije svega uzrokovanih posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, uspjela ostvariti jako dobar rast u 4. kvartalu.
 
"Na to su utjecale i mjere Vlade koje su ublažile inflatorne pritiske, a to je djelovalo na održavanje kupovne moći naših sugrađana", poručio je
 
Naglasio je da je BDP u 4. kvartalu, u odnosu na treći, porastao za 0,9 posto, što je također  među četiri najviše stope rasta u EU. "I to je dvostruko više od prosjeka EU, gdje je rast BDP-a 3,5 posto", dodao je.
 
Podsjetio je na procjenu Europske komisije da će BDP-a u Hrvatskoj ove godine biti 1,2 posto, a inflacija oko 6,5 posto.
 
"To je vrlo dobro i ohrabrujuće. Podaci se temelje i na jakom rastu izvoza, na investicijama, na osobnoj potrošnji i na oporavku turističkog sektora, za koji, prema onome što nam je prenijela ministrica Brnjac nakon sajma u Münchenu, možemo očekivati ponovno izrazito dobre rezultate", zaključio je Plenković.
 
U nastavku uvodnog izlaganja premijer je kazao da je industrijska proizvodnja u 2022. godini u odnosu na 2021. povećana za 1,6 posto, promet u trgovini na malo za 2,1 posto, a broj ukupno zaposlenih je povećan za oko 40.000 na 1,614 mil u prosincu..
 
Aplikacija za praćenje cijena 1080 proizvoda u tri trgovačka lanca
 
Osvrnuo se i na podatke koji se odnose na inflaciju koja je isto tako oslabila.
 
"Preokreće se trend, to je jako dobro i to se sada potvrđuje", rekao je Plenković, podsjećajući da je u prosincu godišnja inflacija bila veća od 13 posto, 12,7 u siječnju 11,9 posto u veljači, što je najniža stopa rasta potrošačkih cijena od svibnja 2022. godine.
 
"Za praćenje kretanja cijena građanima će, kako je rekao, pomoći i aplikacija koju je pripremilo Ministarstvo gospodarstva, s cijenama za čak 1080 proizvoda u tri trgovačka lanca", podsjetio je.
 
Hrvatska je od Švedske preuzela predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust
 
Od ostalih tema premijer je izdvojio hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust čime će koordinirati potpredsjednik Vlade Davor Božinović.
 
"Naravno da ćemo dati svoj doprinos inicijativama sjećanja kada je riječ o Holokaustu, genocidu i raditi na suzbijanju antisemitizma i antiromske diskriminacije s nizom događaja koji će biti ove godine u Hrvatskoj, a glavni će biti. u Dubrovniku, Osijeku i Zagrebu te ćemo svojim inicijativama očuvati nasljeđe preživjelih i voditi računa da se to nikada ne zaboravi", poručio je Plenković.
 
Osvrnuo se i na obilježavanje prve godišnjice ruske agresije na Ukrajinu te naglasio da će Hrvatska nastaviti pružati pomoć i solidarnosti zemlji - politički, ekonomski, financijski, humanitarno, tehnički i vojno.  
 
Premijer je spomenuo i posjet europskog povjerenika za zapošljavanje i socijalna prava Nicolasa Schmita, kazavši da je tom prigodom evociran sjajan uspjeh programa Zaželi preko kojeg su u Hrvatskoj na tržište rada vraćene sugrađanke zrelije dobi, a koji je svojevrsna hrvatska posebnost.
 
"U vremenu COVID krize, koristeći i nacionalna i europska sredstva, očuvali smo 800.000 radnih mjesta u  privatnim sektoru", poručio je.
 
Govoreći o ministarskom sastanku za transatlantsku suradnju u području energetike i klimatskih promjena, predsjednik Vlade naglasio važnost osiguranja energentima uz cijene koje su priuštive građanima i gospodarstvu te da sljedećih nekoliko godina, uz fosilna goriva, fokus bude na energetskoj tranziciji, sve većem korištenju obnovljivih izvora, vjetroelektranama, solarnoj energiji, geotermalnim izvorima, vodiku i daljnjem korištenju nuklearne elektrane Krško čiji je rad produljen za dodatnih 20 godina
 
Na kraju obraćanja, najavio je donošenje više odluka koje će pridonijeti nastavku dinamiziranja procesa obnove i javnih i privatnih objekata.
 
 
 
 

Pisane vijesti