Rasterećujemo gospodarstvo i građane, a pritom ostvarujemo proračunski višak

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, otvarajući današnju sjednicu Vlade, naglasio je da iz Europskog socijalnog fonda u ovom financijskom razdoblju Hrvatska ima na raspolaganju 4 milijarde kuna za reformu obrazovanja, a iz tih sredstava je sada odobreno 684 milijuna kuna za frontalnu primjenu cjelovite kurikularne reforme u hrvatskim školama koja će, nakon što su usuglašeni kurikulumi, startati ove jeseni.

„Nastojimo što više investirati i u strukovno obrazovanja i u opći obrazovni sustav i mislim da će se ti rezultati u godinama koje su pred nama pokazati i u pozitivnim efektima na tržište rada“, rekao je predsjednik Vlade.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme, otvarajući današnju, 154. sjednicu Vlade.

Zahvalio je svim ministrima na angažmanu tijekom jučerašnjeg Aktualnog prijepodneva u Hrvatskom saboru, ocijenivši ga mirnim u odnosu na ranija aktualna prijepodneva.

„Čak mi je oporba djelovala kao razrijeđena kamilica, pa čak ni u ovoj kampanji za Europski parlament nisu imali preciznijih interesa o europskim temama“, poručio je Plenković.

Još je jednom, u ime Vlade, izrazio sućut obiteljima žrtava i osudio strašne terorističke napade u crkvama i hotelima u Šri Lanki, tijekom proslave Uskrsa, u kojima je poginulo više od 350 ljudi.

Drugu godinu zaredom proračunski višak, uz smanjenje javnoga duga

Od ostalih tema, izdvojio je izvješće Eurostata. Podsjetio je da je prošloga tjedna, prilikom donošenja Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije, naglašeno da će, kada se sve zbroji, Hrvatska imati proračunski višak od 758 milijuna kuna u 2018.

„To je potvrdio i Eurostat, što znači da smo drugu godinu zaredom u proračunskom plusu“, naglasio je Plenković i dodao kako se ne radi o uobičajenoj stvari za hrvatske vlade s obzirom da se to praktički nije dogodilo u posljednjih 20 godina.

Plenković je poručio kako se radi o važnim postignućima odgovornog vođenja javnih financija i uopće fiskalne konsolidacije, a sve to uz ogromno porezno rasterećenje koje je u tri vala iznosilo 6,5 milijardi kuna, uz 2 milijarde kuna rasterećenja zbog ukidanja različitih administrativnih barijera.

„Rasterećujemo gospodarstvo i građane, a pritom ostvarujemo proračunski višak“, naglasio je.

Podsjetio je da je još 2015. godine, proračunski manjak iznosio 10,8 milijardi kuna, a u ranijim godinama i više.

Sve su to razlozi, naveo je predsjednik Vlade, zbog kojih je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža te vratila razinu investicijskog kreditnog rejtinga.

„Pritom smo udjel javnoga duga u BDP-u smanjili na 74,6 posto, a sve skupa u protekle 3 godine za više od 9 postotnih bodova, s tendencijom da do 2022. godine dođemo na 62 posto“, rekao je premijer Plenković naglasivši kako se radi o sjajnom trendu kada je riječ o makroekonomskim kretanjima i jasnom smjeru makroekonomske i fiskalne politike Vlade.

Što se tiče brodogradilišta, predsjednik Vlade kazao je kako će početkom idućega tjedna nekoliko dana u Hrvatskoj boraviti izaslanstvo tvrtke China Shipbuilding Industry Corporation, predvođeno predsjednikom Uprave te kompanije,  koje će posjetiti i Uljanik i 3. maj.

Poručio je da izaslanstvo dolazi temeljem dogovora i razgovora s kineskim premijerom Lijem prigodom njegovoga boravka u Hrvatskoj prije dva tjedna.

Ulaganje u obrazovni sustav

Od ostalih tema izdvojio je korištenje europskih sredstava za reformu obrazovnoga sustava i cjeloživotnoga učenja.

Naglasio je intenciju ove ključne strukturne reformi, a to je da hrvatski obrazovni sustav pruži ono što globalno tržište rada očekuje od svih pojedinaca.

Iz Europskog socijalnog fonda u ovom financijskom razdoblju Hrvatska ima na raspolaganju 4 milijarde kuna za reformu vertikale obrazovanja i cjeloživotnog učenja, a dosad je ugovoreno 2,1 milijardu kuna.

Iz tih je sredstava sada odobreno 684 milijuna kuna za frontalnu primjenu cjelovite kurikularne reforme u hrvatskim školama koja će, nakon što su usuglašeni kurikulumi, startati ove jeseni.

„Nastojimo što više investirati i u strukovno obrazovanja i u opći obrazovni sustav i mislim da će se ti rezultati u godinama koje su pred nama pokazati i u pozitivnim efektima na tržište rada“, rekao je predsjednik Vlade.

Kroz stručan dijalog do boljih zakonskih rješenja za problem nasilja u obitelji

Govoreći o pitanju nasilja u obitelji, podsjetio je da su održani sastanci u Vladi i s predstavnicima građanske inicijative #spasime, kao i s predstavnicima udruga koje se dugi niz godina bave ovom problematikom.

Zahvalio im je na doprinosu i sugestijama koje su prigodom tih sastanaka dali Vladi. Izvijestio je da je u međuvremenu završen proces javnoga savjetovanja o Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Sada će se svi prijedlozi koji su stigli u tom procesu biti analizirani.

„Također, intenzivno radimo na uvođenju nacionalne SOS linije za prijavu nasilja u obitelji, a već je održana edukacija operatera te je izrađen naputak o postupanju kako prilagoditi liniju 112 za slučajeve nasilja u obitelji“, dodao je.

U pripremi je sastanak sa svim županima, a posebice onim županijama gdje trenutno ne postoje sigurne kuće kako bi one i tamo biti ustanovljene.

Napravit će se analiza lokacija u državnom vlasništvu temeljem koje će se pomoći županijama pri uspostavi odgovarajućih sigurnih kuća.

Što se tiče poboljšanja zakonskoga okvira, kroz različite radne skupine radi se na izmjenama Kaznenoga zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U tim skupinama su stručnjaci s Pravnoga fakulteta i pravosudnih institucija, ali i predstavnici građanske inicijative #spasime te udruga koje se bave pitanjem nasilja u obitelji.

„Kroz jedan stručni i uključiv dijalog, siguran sam da ćemo naći kvalitetnija zakonska rješenja, ispraviti neke nelogičnosti, a penalnom politikom pojačati i prevenciju i odvraćanje uopće od počinjenja takvih kaznenih djela, a počinitelje strože sankcionirati i u konačnici voditi računa o pravima žrtvama“, poručio je predsjednik Vlade.