Rebalansom proračunski manjak ostaje u okvirima, udjel javnog duga u BDP-u nastavlja se smanjivati

Na današnjoj 118. sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić predstavio je rebalans proračuna. Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog izmjena Zakona o strukovnom obrazovanju, kojima se uvodi učenje temeljeno na radu umjesto dosadašnjih praktičnih vježbi koje su se većim djelom izvodile u srednjim školama. U saborsku proceduru upućene su i izmjene i dopune Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću te Zakona o Državnom sudbenom vijeću.

Predstavljajući prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Vlada već ranije revidirala podatke o BDP-u i inflaciji za ovu godinu, pri čemu je snizila originalnu projiciranu stopu rasta BDP-a sa 4,4 na 3 posto, a stopu inflacije podignula s 2,6 na 7,8 posto.

Uzimajući obzir nove procjene vezane uz BDP i inflaciju, prihodna strana proračuna ukupno raste u za 6,6 milijardi kuna ili 4 posto, na 171 milijardu kuna, naveo je Marić. Rashodna strana, pak, raste za 10,9 milijardi kuna, na 184,7 milijardi kuna.

Najveće povećanje rashoda odnosi se na sustav zdravstva, za otprilike 4 milijarde kuna. Od toga se 3,5 milijardi kuna odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima, naveo je Marić.

Slijede mirovine i mirovinska primanja, koje se povećavaju za 1,5 milijardi kuna zbog indeksacije i dodataka u Vladinom paketu antiinflatornih mjera. Stavka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tako se povećava za 3 milijarde kuna.

Marić je istaknuo i nabavu robnih zaliha, najvećim dijelom vezano uz situaciju s Ukrajinom, koja se povećava za 697 milijuna kuna. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u čijem su sustavu robne zalihe, proračun se pritom povećava za 1, 7 milijardi kuna u odnosu na tekući plan proračuna, koji uzima u obzir sve preraspodjele unutar proračuna koje su učinjene u prvih pet mjeseci.

Rebalans predviđa povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama

Napomenuo je i da rebalans predviđa dogovoreno povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4 posto od 1. svibnja te veći iznos za prijevoz i sistematske preglede te da će se potrebna sredstva osigurati internim uštedama.

"U državnom proračunu, sukladno povećanju prihoda, odnosno još većem povećanju rashoda, manjak državnog proračuna raste za nekih 4,3 milijarde kuna. Međutim, imamo nešto bolja očekivanja kod izvanproračunskih korisnika, značajno bolji rezultat temeljem prvog tromjesečja možemo očekivati i za lokalnu samoupravu obzirom da i njihovi prihodi puno više rastu u odnosu na originalni plan te isto tako određene prilagodbe koje radimo sukladno ESA 2010 metodologiji. Temeljem toga deficit opće države s prvotno planiranih 12 milijardi kuna prema ESA metodologiji raste na 13,4 milijarde kuna, odnosno za 1,4 milijarde kuna, ili na 2,8 posto BDP-a. To je unutar onih dobro znanih 3 posto BDP-a u sklopu mastriških kriterija, ali i dobrih razina u smislu održivosti javnih financija", kazao je Marić.

Udjel javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, ove godine za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a, rekao je.

Inače, državni proračun za 2022., koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđao je prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad 9 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Deficit konsolidirane opće države na kraju 2021. iznosio je 12,4 milijarde kuna ili 2,9 posto BDP-a, što je više no dvostruko manje u odnosu na 2020., kada je deficit dosezao 27,7 milijardi kuna ili 7,3 posto BDP-a. Udio duga konsolidirane opće države u BDP-u na kraju 2021. iznosio je 79,8 posto BDP-a, što je pad od 7,5 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2020., kada je iznosio 87,3 posto BDP-a.

Vlada je prijedlog rebalansa, s pripadajućim dokumentima usvojila i uputila u saborsku proceduru.

Sabor upućene izmjene zakona o DOV-i i DSV-u

Izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) te Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV), koje je Vlada uputila u saborsku proceduru, uređuje se pitanje stegovnih postupaka protiv zamjenika državnih odvjetnika, odnosno sudaca.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da se uvodi različita novčana kazna u stegovnim postupcima koji se vode protiv zamjenika državnih odvjetnika, a utvrđuju se i nova stegovna dijela.

Tako nedavanje suglasnosti za provedbu sigurnosne provjere postaje osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika na zahtjev DORH-a.

Zbog nejasnoća u praksi, naveo je ministar, dodatno se definiraju okolnosti prestanka dužnosti, odnosno razrješenja državnog odvjetnika.

Uređuje se institut trajnog premještaja, a utvrđuje si i obaveza donošenja plana popunjavanja slobodnih mjesta, koji će se objavljivati na stranicama DOV-a i Ministarstva.

Novo stegovno djelo

Izmjena zakona o DSV-u uređuje se stegovna odgovornost sudaca, revidiraju se odredbe o postupcima imenovanja sudaca i preciziraju uvjeti za imenovanje te se dodatno uređuje institut premještaja.

Tako se u katalog stegovnih dijela uvodi novo stegovno djelo - nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere, a redefinira se i stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti tako da se dužnost smatra ispunjenom ako su ispunjena okvirna mjerila koja su povećana s 80 na 100 posto.
Kao stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti definira se nastup zastare zbog nepoduzimanja radnje u postupku bez opravdanog razloga.

Kao i kod izmjena Zakona o DOV-u, uređuje se dodatno pitanje plana popunjavanja sudačkih mjesta koji će se provoditi svake godine, a plan će biti objavljivan na stranicama DSV-a i Ministarstva.

Produžuje se moguće vrijeme upućivanja sudaca na rad u druge sudove te se njihov status u radu na predmetima izjednačava sa statusom sudskih savjetnika specijalista.

Konačni prijedlog izmjena Zakona o strukovnom obrazovanju

U Sabor je Vlada uputila i Konačni prijedlog izmjena Zakona o strukovnom obrazovanju, kojima se uvodi učenje temeljeno na radu umjesto dosadašnjih praktičnih vježbi koje su se većim djelom izvodile u srednjim školama.

Poslodavci time postaju ravnopravni sudionici u izgradnji vještina i zanimanja, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Zakonom se jasno utvrđuje da je mentor kod poslodavca nositelj učenja u radnom procesu, a radi postizanja kvalitete njegova rada s učenikom uvodi se obveza mentorima da polože ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika.

Po prvi put se propisuje mogućnost stručnog nadzora nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca, a dodatno je, u odnosu na prvo saborsko čitanje, propisana obveza sastavljanja i sadržaja nalaza o provedenom stručnom nadzoru te postupanja u slučaju da su utvrđeni nedostaci i nepravilnosti.

Novina je i uvođenje obveze školama, osnivačima i ostalim dionicima da planiraju upis učenika u strukovne programe u skladu s preporukama HZZ-a za obrazovnu upisnu politiku, koje se odnose na potrebe i u skladu su sa zahtjevima poslodavaca.

Jedinstveni kriteriji za dodjelu stipendija

Predviđene su i mjere stipendiranja za učenike koji će stjecati kvalifikacije relevantne na tržištu rada te za poticanje internacionalizacije obrazovanja, osposobljavanja i međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika.

Prvi se put uvode jedinstveni kriteriji za dodjelu stipendija, a važnim ministar ističe da se stipendije mogu osiguravati iz državnog proračuna i proračuna samih osnivača, iz sredstava fondova EU-a te poslodavaca, kao i iz mogućih drugih izvora.

Unapređuju se i uvjeti za daljnji razvoj regionalnih centara kompetentnosti te je predviđeno uključivanje privatnih inicijativa, što u važećem zakonskom okviru nije moguće.

Usvojen Nacionalni plan za prava djece od 2022. do 2026.

Vlada je usvojila Nacionalni plan za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine te prateće Akcijske planove za razdoblje od 2022. do 2024. godine, odnosno za razdoblje 2025. do 2026. godine, sa ciljem osiguranja uvjeta zaštite prava i davanja prednosti najboljem interesu svakog djeteta.

Usvojen je i Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a za njegovu operativnu provedbu zaduženo je Ministarstvo financija - Ured za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.

Nadležna tijela lakše do financijskih informacija u slučajevima teških kaznenih djela

Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, kojim regulira tijela kojima će se olakšati izravan pristup podatcima iz Jedinstvenog registra računa, što ne obuhvaća podatke o prometu i stanju računa. 

Predloženim se zakonom, koji je dio paketa usklađivanja zakonodavstva s europskim propisima, olakšava, bez naknade, pristup nadležnim tijelima financijskim informacijama, odnosno informacijama o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa kojeg vodi Financijska agencija (Fina), uključujući i sefovima svih fizičkih i pravnih osoba. Zakonske odredbe preciziraju da su nadležna tijela Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija odnosno Porezna i Carinska uprava te državno odvjetništvo.  

"Nadležnim tijelima, a to su - policija, državno odvjetništvo, Porezna i Carinska uprava, se prilikom obavljanja poslova sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona teških kaznenih djela olakšava pristup financijskim i drugim informacijama kako bi se ojačalo provođenje financijskih istraga", istaknuo je ministar Marić, objašnjavajući da to ne znači i pristup stanju i prometu na računu.

"Radi se o identifikacijskim podatcima o vlasnicima bankovnih računa, osobama ovlaštenim za raspolaganje sredstvima na računu, stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa te  vlasnicima sefova fizičkih i pravnih osoba. U svakom slučaju jasna i nedvosmislena napomena - ti podatci ne sadrže podatke o prometima po računima odnosno stanjima po računima", izričit je ministar financija.

Zakonom se također pripisuje i razmjena informacija nadležnih tijela s Uredom za sprečavanje pranja novca u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, a nadležnim tijelima se propisuje obveza vođenja statističkih podataka s ciljem praćenja učinkovitosti zakona.

Trgovačkom društvu Dilj 16,1 milijun kuna za energetsku učinkovitost

Vlada se suglasila da Upravni odbor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopi ugovor o sufinanciranju projekta s trgovačkim društvom Dilj i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, a kojim će tvrtka Dilj dobiti 16,1 milijun kuna za povećanje energetske učinkovitosti.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović naveo je kako u kolovozu 2021. donesena odluka o dodjeli pojedinačne jednokratne potpore trgovačkom društvu Dilj - industrija građevinskog materijala za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i promicanje energije iz obnovljivih izvora energije, i to u iznosu 16,1 milijun kuna, u obliku sufinanciranja iz bespovratnih sredstava modernizacijskog fonda.

Ta su sredstva osigurana na posebnom računu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, no kako, sukladno zakonu, Fond ne može bez suglasnosti Vlade ugovoriti poslove čija vrijednost prelazi iznos od 10 milijuna kuna, objasnio je ministar gospodarstva.

Izvor: Hina/Vlada


 

Pisane vijesti