Rezultati probnih iskapanja u Karadžićevu

U povodu članka objavljenog u Večernjem listu 13. srpnja 2006. godine pod naslovom „Nakon ekshumacije zaboravili kosti“, u cilju ublažavanja posljedica neprofesionalnog novinarskog izvještavanjkojim je nanesena šteta obiteljima zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih osobte šteta procesu traženja nestalih osoba kao i timu koji od početaka agresije na Republiku Hrvatsku provodi ekshumacije i koji je do danas ekshumirao preko 4000 posmrtnih ostatakMinistarstvo obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti smatra potrebnim istinito i objektivno izvijestiti javnost o rezultatima nedavnih probnih iskapanja i ekshumacija na području Karadžićeva.

U povodu članka objavljenog u Večernjem listu 13. srpnja 2006. godine pod naslovom „Nakon ekshumacije zaboravili kosti“, u cilju ublažavanja posljedica neprofesionalnog novinarskog izvještavanja, kojim je nanesena šteta obiteljima zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih osoba, te šteta procesu traženja nestalih osoba kao i timu koji od početaka agresije na Republiku Hrvatsku provodi ekshumacije i koji je do danas ekshumirao preko 4000 posmrtnih ostataka, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti smatra potrebnim istinito i objektivno izvijestiti javnost o rezultatima nedavnih probnih iskapanja i ekshumacija na području Karadžićeva.

Naime, ne stoje navodi da je na lokalitetu između Jarmine i Karadžićeva ekshumirano 26 posmrtnih ostataka za koje članak sugerira da su iz razdoblja Domovinskog rata. Činjenica je da je na tom prostoru izvršeno probno iskapanje koje je započelo 27. lipnja 2006. godine, temeljem dojave da se na tom mjestu na površini nalaze posmrtni ostaci ljudskog podrijetla. Probnom iskapanju prethodilo je razminiranje navedenog prostora, a prilikom samog početka probnog iskapanja, desetak centimetara ispod površine tla, uočeno je 6 posmrtnih ostataka, što je ukazivalo na moguće postojanje masovne grobnice, o čemu je javnost pravodobno i izvještena. Daljnjim tijekom iskapanja utvrđeno je kako se ipak ne radi o masovnoj grobnici iz Domovinskog rata, nego o grobištu starom preko 200 godina. O pronalasku grobišta, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti izvijestilo je nadležni Ured za zaštitu kulturne baštine u Osijeku, čiji je Arheološki odjel Gradskog muzeja u Vinkovcima s navedenog lokaliteta izuzeo 13 posmrtnih ostataka u cilju antropološko-arheoloških istraživanja. Lokalitet je potom prekriven tankim slojem zemlje u cilju njegovog očuvanja, a dodatno je zaštićen i policijskim oznakama.

Točan je navod da su u blizini navedenog lokaliteta 2001. godine pronađeni fragmenti ljudskih kostiju za koje, međutim, zbog oskudnog obima i stanja nije bilo moguće pouzdano proci0eniti iz kojeg razdoblja potječu, kao što nisu postojala ni druga obilježja bitna za proces identifikacije. Nužno je napomenuti kako je izuzimanje tih posmrtnih ostataka obavljeno uz osobni rizik ulaska u minski sumnjivo područje, upravo motivirano željom da se iskoristi svaki trag u procesu traženja nestalih osoba.

Napominjemo kako je tokom ovog tjedna na terenu obavljena i dodatna provjera koja je u cijelosti potvrdila prethodne spoznaje da se radi o posmrtnim ostacima arheološkog tipa. Pored toga, izvidom je utvrđeno kako su obuća i vrećica s posmrtnim ostacima (kakve inače ne koriste timovi za ekshumaciju, a u kojoj se nalaze fragmenti kostiju također starih preko 200 godina) naknadno donijeti na mjesto probnih iskapanja.

O samoj profesionalnosti timova za ekshumacije Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti dovoljno govore sljedeće činjenice:
 Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju procese ekshumacija na području Republike Hrvatske povjerio je upravo ovom timu, predvođenom Upravom za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
 OESS je napustio promatranje procesa ekshumacija
 „Hrvatski model traženja nestalih osoba“, čija je sastavnica i proces ekshumacija, prepoznatljiv je i citiran ne samo na ovim prostorima nego i u svijetu


Osim toga, od iznimne je važnosti i činjenica da je navedenom probnom iskapanju između Jarmine i Karadžićeva čitavo vrijeme bio nazočan stručni promatrač Međunarodne komisije za nestale osobe, što u konačnici znači da je cijeli proces dokumentiran ne samo od strane nadležnih tijela Republike Hrvatske nego i međunarodne zajednice.



Pisane vijesti