Sanaderov posjet Kini obostrano pozitivno ocijenjen

Službeni posjet hrvatskog premijera Ive Sanadera na čelu vladinog izaslanstva Kini i hrvatska i kineska strana ocijenjuju uspješnim.

ŠANGAJ, 31. svibnja 2005. (Hina) - Službeni posjet hrvatskog premijera Ive Sanadera na čelu vladinog izaslanstva Kini i hrvatska i kineska strana ocijenjuju uspješnim.

Premijer Sanader i kineski premijer Wen Jiabao suglasni su u ocjeni da su hrvatsko-kineski odnosi vrlo dobri, da na političkoj razini nema otvorenih pitanja, da dvije zemlje dobro surađuju u međunarodnim organizacijama, posebice u UN. Sve je to potvrdio i predsjednik Kine Hu Jiantao koji je primio premijera Sanadera tijekom posjeta Pekingu.

U odnosima s Kinom, kao i s mnogim drugim zemljama, problem Hrvatske je u tome što gospodarska suradnja zaostaje za političkom. Očekuje se da će posjet premijera potaknuti gospodarsku suradnju a s tim ciljem u Pekingu i u Šangaju održan je Hrvatsko-kineski poslovni forum u organizaciji gospodarskih komora dviju zemalja.

Premijer Sanader je pozvao kineske gospodarstvenike da počnu ulagati u Hrvatsku, a hrvatske da što više izvoze u Kinu i da nađu svoje mjesto u suradnji s dinamičnim kineskim gospodarstvom. Kina sve vise ulaže u inozemstvu pa je u skladu s tim i hrvatski interes da počne ulagati više u Hrvatsku, prvenstveno u proizvodnju namijenjenu izvozu. Kinezi su poseban interes iskazali za ulazak u hrvatsku telefoniju.

Potencijalnim kineskim partnerima na forumu su predstavljene mogućnosti Hrvatske. Ponuđeno im je korištenje luka Rijeka i Ploče, koje bi mogle biti ulaz za kinesku robu na tržišta srednje i istočne
Europe. Sadašnji kapaciteti luka nisu međutim dovoljni pa su potrebna dodatna ulaganja. Zagrebački velesajam mogao bi biti mjesto stalne nazočnosti kineskog gospodarstva u regiji. Zagrebačka zračnauka također je u razgovorima spomenuta kao moguće cargo središte, no i za to su potrebna dodatna ulaganjau proširenje kapaciteta. O putničkom zračnom prometu i turističkoj ponudi Kinezima za sada je teško govoriti s obzirom na dosta restriktivan vizni režim koji nameće EU, a Hrvatska ga se mora pridržavati. Premijer Sanader je doduše pozvao Kineze na Korčulu, da posjete rodnu kuću Marka Pola koji je tako davno povezao dvije udaljene zemlje.


Od dvadesetak hrvatskih gospodarstvenika koji su sudjelovali u radu foruma, neki su prvi put u kontaktu s kineskim partnerima a neki već godinama s njima rade i znaju da je to mukotrpan posao u kojem su na prvom mjestu interesi i pitanje mogu li hrvatski gospodarstvenici biti konkurentni na kineskom tržištu.

U najnovijim razgovorima tvrtkama Končar i Đuro Đaković ponuđeno je sudjelovanje u elektrifikaciji pojedinih dijelova Kine, odnosno u rekonstrukciji mreže i o tome će se uskoro nastaviti razgovori.

Končar je objavio da je pred potpisivanjem ugovora o transferu tehnologije za proizvodnju mjernih transformatora. To znači da će kineske tvrtke po licenci Končara kod kuće proizvoditi mjernetransformatore. Pregovori o tom poslu trajali su godinama i primjer su
koji potvrđuje iskustvo da s Kinezima treba raditi dugoročno i strpljivo. Grupacija prehrambene industrije također je na forumu pronašla moguće partnere no za nastavak pregovora potrebno je u
Hrvatskoj osigurati zajednički nastup zainteresiranih tvrtki. Potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec predložio je da hrvatske tvrtke razmotre mogućnost otvaranja zajedničkih
predstavništava u Kini.


Dok će pregovori o gospodarskoj suradnji tek u budućnosti dati neke rezultate, suradnja u kulturi je lakše ostvariva. To je pokazala i izložba Suvremeni hrvatski crtež, koju je u Pekingu, na dan dolaska premijera Sanadera, otvorio ministar kulture Božo Biškupić.

Govoreći u unapređenju suradnje s Kinom, premijer Sanader je naglasio da dobri politicki odnosi kao i niz međudržavnih ugovora koji pružaju pravni okvir omogućuju svestranu suradnju. Unatoč svim pogodnostima, najtežu zadaću imaju gospodarstvenici s obzirom na to da se za svoj udio na velikom kineskom tržištu takmiče najjače svjetske tvrtke.

Posjet hrvatskog izaslanstva zabilježili su i središnji mediji u Pekingu i lokalni u Šangaju, više nego što je to uobičajeno u Kini.



Pisane vijesti