Sinergijom države i poduzetnika do kvalitetnih rješenja u različitim krizama

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na konvenciji hrvatskih izvoznika i dodjeli nagrade "Zlatni ključ" najboljim izvoznicima u 2021. godini u Hotelu Westin Zagreb. Uz predsjednika Vlade bili su ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i ministar obrane Mario Banožić.

U prigodnom govoru, premijer Plenković je uime Vlade Republike Hrvatske, koja je ujedno i pokrovitelj ovog događaja, čestitao svim nominiranima, a osobito dobitnicima nagrade "Zlatni ključ".
 
"I ove nagrade, a i vaši rezultati govore o snazi, žilavosti, otpornosti i agilnosti hrvatskoga gospodarstva, a osobito vas koji predstavljate ključnu i snažnu strukturu hrvatske ekonomije" kazao je Plenković.
 
Živimo u nekoliko paralelnih kriza
 
Premijer je podsjetio da živimo u nekoliko paralelnih kriza, od, kako je rekao, globalnih kao što je COVID, koji traje sad već dvije i pol godine te je nanio veliku štetu i hrvatskom gospodarstvu.
 
Kazao je i da je država u 2020. imala preko 40 milijardi kuna izvanrednih troškova kako bi pomogla gospodarstvenicima, što je utjecalo i na negativan BDP u toj istoj godini.
 
Kao drugu krizu naveo je rusku agresiju na Ukrajinu, koja je prouzročila rast cijena energenata, hrane, sirovina i građevinskog materijala te utječe na inflatorne pritiske i trendove s kojima je suočena Hrvatska, ali i druge članice Europske unije.
 
Premijer je spomenuo i klimatsku krizu, kazavši da je ona sad možda u drugom planu, ali je svakako glavna globalna tema. "Da nismo imali pandemiju i rusku agresiju na Ukrajinu, mi bismo se danas bavili samo dvjema temama – zelenom i digitalnom tranzicijom", ustvrdio je Plenković.  
 
Upozorio je da klimatska kriza koja je trenutno izmiješana s prehrambenom krizom može uzrokovati nove nestabilnosti te velike poteškoće kod fragilnih država čije institucije nisu snažne i čije su ekonomije slabe, koje imaju nizak obrazovni nivo te su prenapučene, što može dovesti do gladi i novih migracijskih trendova.  
 
Dodao je da će se sve to reflektirati na Europu, a samim tim i na Hrvatsku.
 
"Sve te činjenice zahtijevaju jedinstven zajednički angažman svih aktera – države, gospodarstva, poslodavaca, radnika i građana. Moramo svi skupa sagledati kako dati doprinos ublažavanju ovih usporednih kriza", poručio je Plenković.
 
Mi smo se, rekao je, pretvorili u intervencionističku Vladu.  
 
Plenković je kazao da je Vlada još jednom intervenirala u cijenu goriva kako bi pomogla hrvatskom gospodarstvu, radnicima i malim distributerima te istodobno osigurala dovoljnu količinu energenata i prihode za državni proračun.
 
"To radimo zato što su vremena takva i zato što smatramo da su okolnosti takve da je to uloga države koja jedina može stati u taj prostor i napraviti poteze koji su dobri za građane i za gospodarstvo", naglasio je.
 
Ponovio je da u ovoj godini dovršavamo veliki proces reformi koje nas dovode na gospodarsku i financijsku razinu kakvu još nikada do sada nismo imali.
 
"Ovo je godina u kojoj Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža", istaknuo je, pojasnivši da stručnjaci Europske komisije u svojim preporukama nisu naveli ništa što bi upućivalo  na neku vrstu problema ili područja kojima nije dovoljno posvećena pažnja.
 
Premijer je naglasio da smo u ovoj godini ispunili sve kriterije za ulazak u europodručje. Dovršit ćemo cijeli unutarnji zakonodavni proces vezan za uvođenje eura, idući tjedan bit će fiksiran tečaj, do 5. rujna imat ćemo označene cijene u eurima i u kunama i 1. siječnja postat  ćemo 20. članica eurozone.
 
"Za desetak dana imat ćemo po sve tri agencije najviši, investicijski kreditni rejting u povijesti Hrvatske", istaknuo je Plenković.
 
"Ovo je godina isporuke i za schengenski prostor. To je prostor slobode kretanja ljudi i radnika, snažnih vanjskih granica bez ograničenja koji je jednako važan za izvornike kao i eurozona, a  1. siječnja 2023. bit ćemo u obje dublje integracije", poručio je.
 
"Praktički ne postoji neki uži krug europske integracije u koji Hrvatska od početka iduće godine neće biti, a u kojem danas još uvijek nije", istaknuto je premijer.
 
Proeuropski orijentiranom politikom do boljeg standarda naših građana
 
Napomenuo je da je ova Vlada izrazito proeuropski orijentirana što je rečeno na početku mandata 2016. godine. Poručio je da se tako vođenom politikom pomaže dizanju gospodarskog i socijalnog standarda građana, a poduzetnicima omogućava poslovanje u pravno i porezno uređenom sustavu, u zemlji u kojoj svatko može kvalitetno poslovati i u razumnom roku realizirati svoj poslovni plan.
 
"Nijedan od tih procesa nije se dogodio nekakvom stihijom, slučajno. Dogodio se reformama, mjerama, donošenjem zakona i niza akata koji su pomogli da Hrvatska danas dođe u poziciju u kojoj je", rekao je premijer.
 
Osvrnuo se na činjenicu da će Hrvatska, zbog bržeg gospodarskog oporavka, dobiti nešto manje sredstava iz europskih fondova za oporavak i otpornost, naglasivši da to nije kazna, nego nešto što se znalo ranije.
 
"Mi smo pokazali, vi ste pokazali, uz potporu Vlade u 2021., da hrvatska ekonomija ima snagu. To se vidi iz ovih brojeva i vaših rezultata: izvoza, dobiti, zaposlenih, i svega onoga što vi predstavljate: ulaganje, istraživanje, razvoj, da smo u 2021. imali rast preko 10 posto BDP-a", kazao je, dodavši da te činjenice pokazuju da samo sinergija države i poduzetnika zajednički nalazi kvalitetna rješenja.
 
Istaknuo je pomoć države tijekom COVID krize kada je država isplatila više od 700 tisuća plaća kompanijama u privatnom sektoru te pomogla da 120 tisuća gospodarskih subjekata ostane na nogama.
 
"Nije bilo otpuštanja, stečajeva niti egzistencijalne ugroze hrvatskih obitelji", naglasio je Plenković.
 
Opskrba energentima determinira poslovanje cijeloga društva
 
Napomenuo je da su dosadašnje krize, od Agrokora, potresa i COVID-a, na neki način imale ograničeni, dok energetska kriza ima potpuno horizontalni karakter.
 
"Nema nikoga tko se može izuzeti iz posljedica energetske krize. I zato je način kako da na nju sada odgovaramo izrazito bitan jer cijene energenata determiniraju praktički sve u vašem poslovanju. Opskrba energentima  determinira poslovanje cijeloga društva", rekao je premijer  te pobrojao zadaće koje u takvim okolnostima treba ostvariti.
 
"Temeljna zadaća je da energenata bude dovoljno za hrvatske građane i za hrvatsko gospodarstvo,  u kakvim god uvjetima bili. Druga zadaća nam je da cijena tih energenata bude takva da vi kao gospodarstvenici možete funkcionirati s tom cijenom i da građani mogu plaćati svoje račune", poručio je predsjednik Vlade.
 
Kazao je da su zajedničke europske nabave energenata, s obzirom na neizvjesnost trajanja ruske agresije na Ukrajinu te pojavu profitera koji, globalno gledajući, na špekulativan način koriste situaciju, vrlo važan model koji bi trebao spuštati nabavne cijene energenata te sprečavati one koji profitiraju.
 
Podizanjem kapaciteta LNG terminala zadovoljit će se opskrba Hrvatske i susjednih zemalja  
 
Predsjednik Vlade također je naglasio kako Hrvatska u ovim okolnostima mora koristiti svoj jedinstven položaj te pritom podsjetio da je dogovoreno podizanje postojećih kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi na 6,1 milijardu kubičnih metara plina. Time se zadovoljavaju ne samo sve potrebe hrvatskog gospodarstva, industrije i kućanstava, nego Hrvatska može biti u poziciji da, u slučaju potpunog napuštanja ruskih fosilnih goriva, osigura i potrebe opskrbe Slovenije, velikim dijelom Mađarske te izgradnjom južne interkonekcije i Bosne i Hercegovine.
 
Sve su to procesi koje možemo napraviti uz ne pretjerano skupu investiciju u sam postojeći brod, poručio je Plenković te dodao da je moguće napraviti i više uz veća ulaganja u plinovode i, u slučaju potrebe, u proširenje kapaciteta Jadranskoga naftovoda.
 
''Sve to možemo financirati na način da koristimo sredstva iz instrumenta RePower EU, jednoga velikoga novoga kišobrana koji nije tako snažan kao što je bio EU Iduće generacije za Covid, ali predstavlja enormnu snagu i mogućnost da Hrvatska iskoristi svoj položaj koji je i inače strateški jako dobar, a sada u ovoj krizi dobiva sasvim drugu dimenziju'' kazao je.
 
Poticanje izvoza i rast razvijenosti
 
Poručio je da će hrvatska Vlada posebnu pažnju u budućnosti posvetiti poticanju hrvatskog  izvoznog sektora jer se radi o tvrtkama koje su svojim  radom, inovativnim pristupom, konkurentnim cijenama i proizvodima pronašle niše na različitim svjetskim tržištima.
 
''Mislim da je izrazito važno da se takva snaga hrvatskog gospodarstva podupire. Međutim, kao i svaka vlada, ne možemo se baviti samo onima koji su jako dobri, a zaboraviti one druge. Moramo se baviti svima i na taj način ćemo pokušati uklopiti realne mogućnosti s ciljevima Nacionalne razvojne strategije'', istaknuo je premijer.
 
Govoreći o prosječnoj razvijenosti Hrvatske u odnosu na EU, naglasio je da smo prije šest godina bili na 61 posto razvijenosti Europske unije, a sada smo već na 70 posto, te da je učinjen ogroman iskorak koji i dalje treba ići sve brže prema gore kako bi se konkretno osjetio na kvaliteti života hrvatskih građana. Uvjeren je da će se taj trend rasta razvijenosti nastaviti i zbog predstojećeg ulaska Hrvatske u Schengen i europodručje.
 
''Schengen i euro dodatni su akreditivi našeg legitimiranja kao države, društva i gospodarstva, a tu je onda i investicijski kreditni rejting. To znači da ćemo postati privlačni onima koji dosad Hrvatsku nisu gledali. Ima aktera na gospodarskim tržištima za koje praktički ne postojite dok ne 'ispunite sve kvačice'. Sada se to jako mijenja'', kazao je Plenković te izrazio uvjerenje da će se u Hrvatskoj nastaviti sadašnji jako dobar trend visoke zaposlenosti.
 
Hrvatska trenutno ima milijun i 640 tisuća zaposlenih, što je najviša razina zaposlenosti, dok je nezaposlenost pala na 100 tisuća, što čini malo iznad 6 posto. Kako se turistička sezona bude intenzivirala, premijer je uvjeren da će se ti brojevi još i poboljšati, što znači da svatko tko danas želi raditi u Hrvatskoj može naći svoj posao, svoje radno mjesto.
 
''Sve to radimo i u kontekstu po prihodima vjerojatno najbolje turističke sezone ikad. Ova 2022. trebala bi biti bolja od 2019. godine, bez obzira da li će broj dolazaka ili noćenja biti možda malo manji, ali u smislu prihoda sigurno veći. Podaci koje imamo iz Ministarstva financija u pogledu fiskalizacije vrlo jasno već sada upućuju na takav zaključak'', rekao je. 
 
Također je istaknuo da je iznimno važno nastaviti sa zelenom tranzicijom, odnosno s ulaganjima u obnovljive izvore energije
 
''Napraviti jedan kvalitetan energetski miks koji će što manje štetiti okolišu u budućnosti te osiguravati dovoljno energije hrvatskim građanima i gospodarstvu okvir je kojim ćemo se baviti i koji će biti naša posebna zadaća, osobito Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja'', poručio je Plenković.
 
Na kraju svog obraćanja predsjednik Vlade zahvalio je hrvatskim izvoznicima na njihovom doprinosu hrvatskom gospodarstvu dodavši da je Vlada uvijek spremna analizirati i uvažiti njihove sugestije primjedbe i kritike.
 
''Vlada će nastojati da hrvatski izvoznici, kao i svi drugi zainteresirani akteri, budu korektiv u formuliranju javnih politika, posebice u ovako izazovnim vremenima u kojima se Hrvatska, ali i druge zemlje, moraju brzo prilagođavati novim situacijama i pronalaziti rješenja koja će svima omogućiti normalan život i normalno gospodarsko poslovanje'', zaključio je Plenković.

Pisane vijesti