Sjednica Vlade: Gradit će se dva nova plinovoda ukupne vrijednosti 400 milijuna eura

Vlada je na današnjoj sjednici donijela Zaključak o povećanju sigurnosti opskrbe plinom izgradnjom plinovoda Bosiljevo - Sisak - Kozarac i plinovoda Lučko - Zabok, vrijednosti 322 milijuna eura i duljine 122 kilometara, te plinovoda Lučko -Zabok vrijednosti 78 milijuna eura i duljine 36 kilometara, a oba plinovoda gradit će Plinacro. S dva nova plinovoda osigurat će se sigurna i stabilna opskrba plinom, rekao je ministar Habijan. Vlada je donijela i Program potpore za izostanak prihoda od svinjogojske proizvodnje zbog mjera suzbijanja afričke svinjske kuge vrijedan 2,5 milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je na današnjoj, 283. sjednici Vlade govorio o tijeku obnove u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, istaknuvši važnost obnove telekomunikacijske strukture i izgradnje novih kapaciteta za elektronske komunikacije, u cilju revitalizacije ovih potresom pogođenih područja.

Realizirano niz investicija u izgradnji elektroničkih komunikacijskih mreža

Na području Sisačko-moslavačke županije je u protekle tri godine realizirano niz investicija u izgradnji elektroničkih komunikacijskih mreža velikog kapaciteta, kazao je ministar, a mrežama je obuhvaćeno više od 19 tisuća priključaka za domaćinstvo, poslovne korisnike i javne ustanove.

Dodao je i da je na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije nakon potresa, odnosno nakon 1. siječnja 2021., izgrađeno čak 37 novih baznih postaja na 31 lokaciji.

Tijekom 2024. osigurat će se rezervno napajanje na objektu Moslavačka gora i montaža digitalne odašiljačke opreme, čime će se osigurati bolje pokrivanje dijela Sisačko-moslavačke županije digitalnim radijskim signalom.

Ministar je najavio kako je u planu i projektiranje agregacijske svjetlovodne infrastrukture na području prijelaznih čvorova u spomenute dvije županije, nakon čega će uslijediti izgradnja lokalne infrastrukture, a ukupna vrijednost ove investicije iznosit će više od 19 milijuna eura.

Izgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture osigurava se pokrivanje područja Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije kvalitetnim radio, TV i internetskim, odnosno fiksnim i mobilnim signalom.

„Ove nove sposobnosti imaju veliku važnost u kontekstu sigurnosti i kontrole vanjske granice Europske unije, u ove dvije županije, dok se istodobno osiguravaju nove mogućnosti građanima, gospodarstvu, državnim i javnim službama“, zaključio je ministar Medved.

Povijesna obnova Zagreba nakon potresa

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić osvrnuo se na obnovu privatnih kuća i zgrada u Zagreb nakon zagrebačkog potresa, istaknuvši kako su na području grada Zagreba do sada obnovljene 2873 obiteljske kuće, te 600 objekata javne namjene, stoga je, kazao je ministar, točna sintagma o povijesnoj obnovi Zagreba nakon potresa u ožujku 2020. godine.

U ovom trenutku na području grada provodi se obnova na 376 gradilišta, od toga 328 zgrada i kuća na kojima se provodi konstrukcijska obnova, koja zahtjeva građevinske radove od temelja do krovišta.

Bačić je dodao da se na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije, koje su prioritetno obuhvaćene zagrebačkim potresom, u ovom trenutku gradi 50 obiteljskih kuća, a dio tih kuća će i obići sljedeći tjedan.

Podsjetio je i na prošlotjedni sastanak s gradonačelnikom Velike Gorice Krešimirom Ačkarom, na kojem su još jednom prošli kroz proces obnove na velikogoričkom području.

Mislim da tamo doista završavamo sve predradnje i provođenje same obnove, rekao je ministar, posebno naglasivši kako su u tom gradu, kao i na drugim potresom pogođenim područjima, pokazali socijalnu osjetljivost, jer su kroz nabavu, proizvodnju i dostavu visokoenergetskih mobilnih kućica, stambeno zbrinuti i sugrađani koji nemaju pravo na obnovu, a koji su u trenutku obnove bili podstanari.

Na sastanku sa županicom Karlovačke županije Martinom Furdek-Hajdin, ministar Bačić je razgovarao o tijeku obnove na području Karlovačke županije, gdje je završena obnova  145 različitih zgrada i kuća, a također je u tijeku obnova nekoliko višestambenih zgrada i gradnja zamjenskih kuća.

 „Ono što bih još želio istaknuti, u ovom trenutku je završena obnova 11287 objekta na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, i želim ovom prigodom izraziti naše zadovoljstvo odazivom naših sugrađana na projekt samoobnove, zašto je više od 500 naših sugrađana kroz taj samoobnove ušlo u obnovu vlastitih kuća“, kazao je ministar Bačić.

Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (EU).

"Ključni elementi zakona su, u jednom dijelu jačanje svih standarda, uputa postupanja, jasnih pravila o sustavu zaštite kulturnih dobara, s druge strane rasterećenja službe, ali i građana nepotrebnih procedura i postupaka, omogućavanje što većeg broja e-usluga", rekla je Obuljen Koržinek.

Kao jednu od najvećih reformi koju zakon donosi, a tiče se velikog broja građana jer je više od 13 posto zgrada u Hrvatskoj u kulturno-povijesnim cjelinama, istaknula je izradu konzervatorskih podloga.

One će građanima, investitorima i projektantima omogućiti, naglasila je ministrica, da jednostavnim klikom na registar kulturnih dobara, na geoportalu, dobiju osnovne informacije što je u slučaju gradnje ili obnove pojedine kuće dozvoljeno.

"To će značajno ubrzati ishođenje svih dozvola i stvoriti puno višu razinu pravne sigurnosti", ocijenila je. Navela je i da je konzervatorska podloga za Split već dostupna na geoportalu.

Konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koju utvrđuje Ministarstvo, a sadrži grafički i tekstualni dio te obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, vrednovanje i mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti svih sastavnica prostorne cjeline - povijesnog urbanog krajolika ili drugih tipova kulturno-povijesnog krajolika na području obuhvata.

Zakonom se uređuju i planovi upravljanja i konzervatorske smjernice u odlukama o komunalnom redu što je važno, naglasila je ministrica, kako bi lokalne samouprave znale razdvojiti pitanje zaštite i očuvanja kulturnih dobara od komunalnih tema.

Velikom inovacijom koja će posebno ići u korist građanima s nekretninom, bilo kućom ili zemljištem, u arheološkim zonama, istaknula je to što će se ubuduće eventualnu provedbu arheološkog istraživanja za potrebu fizičke osobe koja gradi građevinu za vlastite potrebe provoditi o trošku Ministarstva.

Obuljen Koržinek je istaknula i da će se svi akti (potvrde glavnog projekta, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru i drugi) moći dobiti kroz e-uslugu i dokument koji će se zvati prethodna konzervatorska lokacijska obavijest. "Gdje će svaki građanin točno i precizno znati kad ima radove na nekom kulturnom dobru i koje će dozvole morati ishoditi", istaknula je.

Zbog izostanka prihoda radi ASK svinjogojcima 2,5 milijuna eura potpora

Vlada je donijela Program potpore za izostanak prihoda od svinjogojske proizvodnje zbog mjera suzbijanja afričke svinjske kuge vrijedan 2,5 milijuna eura.

Namijenjen je uzgajivačima kojima su usmrćene svinje, a prihvatljivi korisnici su oni koji nisu koristili prethodne istovjetne mjere. Kalkulacija je na temelju prosječnih cijena iz trećeg tromjesečja 2023. te se njima svima, u vremenu u kojem ne mogu držati svinje, a maksimalno do 12 mjeseci, nadoknađuje nemogućnost ostvarivanja prihoda, pojasnila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Kazala je kako je po rasplodnom grlu predviđena potpora od 2,18 eura po danu nemogućnosti držanja svinja, odnosno po tovljeniku 0,36 eura po danu nemogućnosti držanja svinja na gospodarstvu.

Sredstva za provedbu Programa iznose 2,5 milijuna eura i osigurana su u državnom proračunu za ovu godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu.

Riječ je, rekla je Vučković, o planiranoj mjeri, a ukupna vrijednost mjera za sada se planira u iznosu od 40 milijuna eura te je do današnjeg dana isplaćeno je 17,1 milijun eura.

Kod svinjogojaca kojima su usmrćene svinje naređeno je zabrana držanja svinja maksimalno do 12 mjeseci, ovisno o kategoriji biosigurnosti koja je utvrđena na njihovom gospodarstvu, kazala je Vučković napominjući kako je program poput ovog već provođen u 2023. godini.

S dva nova plinovoda osigurat će se sigurna i stabilna opskrba plinom

Na sjednici je donesen i Zaključak o povećanju sigurnosti opskrbe plinom izgradnjom plinovoda Bosiljevo - Sisak - Kozarac i plinovoda Lučko - Zabok.

S dva nova plinovoda osigurat će se sigurna i stabilna opskrba plinom, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan.

Predviđena sredstva za prvi projekt su 322 milijuna, a za drugi od 78 milijuna eura.

Plinovod Bosiljevo -Sisak -Kozarac zajedno s izgrađenim plinovodima Zlobin - Omišalj, postojećim 75 barskim plinovodom od Kozarca do Slobodnice i plinovodom Zlobin - Bosiljevo, koji je u izgradnji, čini glavni evakuacijski plinovod koji povezuje LNG Terminal na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom.

Plinovod je nastavak postojeće interkonekcije Mađarska -Hrvatska (plinovod Varosföld - Dravaszerdahely - Donji Miholjac - Slobodnica). Time će se kapacitet plinovoda od Zlobina, preko Bosiljeva, Siska i Kozarca prema Mađarskoj povećati na maksimalnih 400 tisuća metara kubnih na sat odnosno 3,5 milijardi metara kubnih na godinu, ovisno o usmjeravanju plina prema Sloveniji.

S druge strane, plinovodom Lučko - Zabok postigao bi se kapacitet prijenosa plina prema Sloveniji od oko 1,5 milijardi metara kubnih na godinu što približno odgovara slovenskoj vršnoj potrošnji. Prema potrebi i uz interes drugih država, kapacitet se može dodatno povećati izgradnjom druge faze plinovoda, piše u dokumentima Vlade.
Plinovodi Bosiljevo - Sisak - Kozarac i Lučko - Zabok nalaze se na listi strateških projekata od 2018. godine.  Današnjim Vladinim zaključkom se utvrđuje da Plinacro može započeti aktivnosti na izgradnji plinovoda Bosiljevo - Sisak - Kozarac i Lučko -Zabok.

Ministar Habijan podsjetio je da je Vlada 2022. godine donijela odluku o povećanju sigurnosti opskrbe plinom i to izgradnjom plinovoda Zlobin - Bosiljevo, te proširenjem kapaciteta LNG terminala sa 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina na godinu. 

Azerbajdžanu 120.000 eura pomoći u području protuminskog djelovanja

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Odluku o pružanju pomoći Republici Azerbajdžan.

Tijekom posjeta predsjednika Vlade Andreja Plenkovića Republici Azerbajdžanu u studenome 2023. godine, u cilju jačanja gospodarske suradnje, osobito u području razminiranja, dogovoreno je pružanje pomoći koja obuhvaća nabavu osam potražnih pasa i obuku za četiri vodiča potražnih pasa u trajanju od mjesec dana te transport potražnih pasa u Republiku Azerbajdžan.

Ukupno procijenjena vrijednost pomoći iznosi 120.000 eura koja su osigurana u Državnom proračunu na poziciji Ministarstva unutarnjih poslova.

Uredbama uređena visina zakupa na državnom zemljištu u kampovima i oko hotela

Vlada je donijela dvije uredbe i to o uređenju zakupa na dijelovima kampa u vlasništvu Republike Hrvatske te o uređenju zakupa na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni  hoteli i turistička naselja.

Predstavljajući uredbe, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naglasio je da se njihovim donošenjem rješava jedno od posljednjih tranzicijskih pitanja.

Kazao je da u Hrvatskoj postoji 75 kampova i oko 150 hotela i hotelskih naselja s ukupno 20 milijuna četvornih metara zemljišta oko hotela, naselja i na kojima se nalaze i kampovi, a koje nije 1990-ih procijenjeno u temeljni kapital trgovačkih društava koji su postali vlasnici hotela i kampova. "Takva je situacija bila do 2010., tj. do donošenja zakona koji to regulira, kada je trgovačkim društvima osim zgrada priznato i zemljište ispod njih, dok je zemljište u kampovima ostalo u vlasništvu RH, a zemljište oko hotela i naselja u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Tada, 2010., utvrdili smo koncesijski pristup po kojima su vlasnici zgrada tj. turističke tvrtke plaćale koncesijsku naknadu za korištenje tog zemljišta", objasnio je Bačić.

No, dodao je, to nije odgovaralo potrebama niti turističkog sektora niti lokalnih jedinica, stoga je odlučeno novim Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu urediti taj problem te se umjesto koncesija uveo zakup kao način uređenja odnosa između Republike Hrvatske i lokalne samouprave s jedne i turističkih tvrtki s druge strane.

"Uredbama uređujemo zakup zemljišta bilo u kampu, bilo oko hotela i naselja, pa tako za kamp uredbom se propisuje zakupnina od 1,26 do 2 eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o lokaciji i kategoriji kampa, a za hotele i turistička naselja visina zakupnine se određuje od 1,5 do 3 eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o odluci tijela jedinice lokalne samouprave. Za kontinent je taj zakup znatno manji, i iznosi 0,2 eura do 1 euro po metru četvornom godišnje", naglasio je Bačić.

Vodilo se računa, rekao je, da se uspostavi "balans interesa" između jedinica lokalne samouprave i Republike Hrvatske te turističkih tvrtki koje na tom prostoru posluju, odnosno da ne bi postavljanjem previsokih zakupnina to postalo teret za njihovo poslovanje. Stoga je Vlada odredila i gornje granice zakupnine za zemljište koje mogu naplatiti i država i lokalne jedinice, a maksimalni iznos je 4 posto ukupnog prometa trgovačkog društva.

Posebno važnim u tome Bačić je izdvojio da se prihod koji od toga ostvari Republika Hrvatska i lokalna samouprava dijeli tako da 40 posto tog prihoda u kampovima pripadne hrvatskom Fondu za turizam, iz kojeg se financira isključivo razvoj turističke infrastrukture i očuvanja resursne osnove.

Općini i gradu gdje kampovi rade od toga ide također 40 posto, a županiji 20 posto, a ista je vrsta raspodjele i od prihoda od zakupa zemljišta hotele i hotelskih naselja.

Obilježavanje 33. obljetnice početka Domovinskog rata

Na današnjoj sjednici Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 33. godišnjice početka Domovinskog rata.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved podsjetio je na početak velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, napadom na policijsku postaju u Pakracu 1. i 2. ožujka 1991. godine.

"Taj događaj označava početak Domovinskog rata, koji obilježavamo prisjećajući se ratnih pripadnika specijalne policije, svih pripadnika redarstvenih snaga, i svih hrvatskih branitelja, koji su sudjelovali u obrani Hrvatske", kazao je Medved.

Izvor: Vlada/Hina  
 


Pisane vijesti