Velikom reformom plaća želimo smanjivati nejednakosti i još jednom poslati poruku društvene solidarnosti

Slika /Vijesti/2024/Veljača/08 veljača/08_02_2024_sjednica_vlade (12).jpg

Premijer Andrej Plenković istaknuo je danas tri načela kojima se Vlada vodila u donošenju uredbi o koeficijentima za državne i javne službe - rast plaća svima, jednostavniji i pravedniji sustav te približno jednaka plaća za približno jednaku složenost poslova. "Na ovaj način u ovim ukupnim ekonomskim okolnostima i krizama s kojima smo bili suočeni, a na koje je Vlada čvrsto reagirala i štitila i hrvatskog radnika i hrvatskog poduzetnika i egzistenciju hrvatskih obitelji, mi želimo smanjivati nejednakosti i još jednom poslati poruku društvene solidarnosti", poručio je. Dodao je da će plaće, u prosjeku, za srednju stručnu spremu rasti 54 posto, za višu 43 posto, a za visoku 24 posto.

Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema i aktivnosti u proteklome tjednu.
 
Na izvanrednom sastanku Europskog vijeća krajem prošloga tjedna postignut je politički dogovor o reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira, a ukupan iznos sredstava je 65 milijardi eura, kazao je premijer.
 
Radi se o, dodao je, važnom političkom konsenzusu o nastavku potpore Europske unije Ukrajini, kao žrtvi ruske agresije, u iznosu od 50 milijardi eura kroz sljedeće četiri godine.
 
"Hrvatska sve ove godine daje snažnu potporu Ukrajini i zadovoljni smo ovakvim ishodom", poručio je.
 
Od tih sredstava, dodatnih 10 milijardi eura predviđeno je za suzbijanje nezakonitih migracija, što je posebno važno i za Hrvatsku.
 
Za regiju zapadnog Balkana namijenjeno je 2 milijarde eura, izvijestio je predsjednik Vlade podsjetivši, u tom kontekstu, na nedavni radni posjet BiH u kojem je boravio zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te nizozemskim premijerom Markom Rutteom, kako bi još jednom potakli sve aktere u toj zemlji na poduzimanje potrebnih reformi s ciljem donošenja odluke o otvaranju pristupnih pregovora na Europskom vijeću krajem ožujka.  
 
Nastavlja se trend smanjivanja stope inflacije, uz rast BDP-a
 
Osvrnuo se i na podatke Državnog zavoda za statistiku vezane uz inflaciju u siječnju kada je iznosila 4,1 posto, čime se nastavio trend pada.
 
Projekcije Ministarstva financija su da će se taj trend nastaviti tijekom ove i iduće godine, dodao je premijer te to ocijenio dobrim navodeći i druge dobre ekonomske pokazatelje poput rasta BDP-a i u apsolutnom iznosu od 75 milijardi eura i per capita od 20.000 eura.
 
Dodao je da je na početku mandata ove Vlade BDP per capita iznosio oko 11.500 eura.
 
Sve je to povezano i s politikom rasta plaća, naglasio je predsjednik Vlade, referirajući se na donošenje dviju uredbi o koeficijentima nakon što je na snagu stupio novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama.
 
Ostalo je do kraja veljače još vremena, kazao je, da se pažljivo i u dijalogu s predstavnicima sindikata vidi treba li se i što popraviti u nacrtima tih uredbi prije nego stupe na snagu.
 
Rast plaća za ukupno 245 tisuća ljudi zaposlenih u državnoj i javnim službama
 
Podsjetio je na tri temeljna načela kada je riječ o donošenju tih uredbi.
 
Prvo je da ovom reformom plaće rastu svima i u državnoj i u javnoj službi.  Drugo načelo je da se pojednostavi sustav koji je kroz godine postao vrlo složen i sadržavao niz nelogičnosti. Treće je da sustav bude što pravedniji te da se nastoji postići da se za približno istu složenost poslova prima približno ista plaća.
 
Kako bi bolje dočarao prosječan rast plaća, usporedio je prosječnu plaću za srednju stručnu spremu za ožujak ove u odnosnu na ožujak prošle godine.
 
"Očekivani prosječni rast plaća za srednju stručnu spremu je 54 posto", naglasio je.
 
Za višu stručnu spremu, dodao je, prosječan rast plaće bit će 43 posto, a za visoku 24 posto.
 
"Na ovaj u ovim ukupnim ekonomskim okolnostima i krizama s kojima smo bili suočeni, a na koje je Vlada čvrsto reagirala i štitila i hrvatskog radnika i hrvatskog poduzetnika i egzistenciju hrvatskih obitelji, mi želimo smanjivati nejednakosti i još jednom poslati poruku društvene solidarnosti", poručio je i dodao da se radi o ukupno 245 tisuća zaposlenika u državnoj i javnim službama.
 
Iako je, formalno gledajući, uredba jednostrani akt Vlade, naglasio je premijer Plenković, Vlada je iz uvažavanja partnerstva i socijalnog dijaloga pozvala predstavnike sindikata da daju svoja mišljenja na nacrte uredbi, u okvirima onoga što je financijski realno.
 
Ogromna ulaganja u zdravstvo i željeznice
 
Od ostalih aktivnosti premijer je izdvojio otvaranju novoizgrađene zgrade Bolnice za ženu i dijete u Rijeci, vrijedne 158 milijuna eura.
 
"Takva moderna investicija napravljena prije roka i s manje sredstava nego što je bilo predviđeno je po tome jedinstvena i predstavlja ogroman iskorak za oko 600 tisuća ljudi koji gravitiraju prema KBC-u Rijeka", naglasio je.
 
Dodao je da je to samo dio ogromnih ulaganja u zdravstvo i zdravstvenu infrastrukturu diljem Hrvatske, uz obnovu gotovo svih bolnica u Zagrebu, KBC-a Rijeka, KBC-a Osijek, Varaždin i tako dalje.
 
Prošloga tjedna potpisan je ugovor s Europskom investicijskom bankom vrijedan 400 milijuna eura za obnovu lokalnih i regionalnih željezničkih pruga te čak 30 kolodvora.
U protekla tri desetljeća, dodao je, Hrvatska je uložila ogromna sredstva u cestovnu infrastrukturu, a sada dolazi vrijeme većeg ulaganja u željeznice.
 
Ovaj ugovor s EIB-om samo je prva faza  jer će ukupna vrijednost investicija biti oko 900 milijuna eura, kazao je premijer.
 
Odluka Ustavnog suda potvrda da je Vlada vodila računa o uravnoteženom odnosu između prava i interesa trgovaca, zaposlenika i potrošača
 
Osvrnuo se i na važne odluke Ustavnoga suda, koji je na svojoj sjednici odbio više prijedloga za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom Zakona o trgovini i Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
 
To je prvi puta, naglasio je, da je Zakon o trgovini u pogledu reguliranja rada nedjeljom izdržao test ustavnosti, a to je potvrda da je Vlada prigodom izrade tog zakona vodila računa o uravnoteženom odnosu između prava i interesa trgovaca, zaposlenika i potrošača.
 
Konačna poruka toga zakona, istaknuo je, kojim je napravljen dobar kompromis i balans sa 16 radnih nedjelja, s obzirom da je Hrvatska i 18. turistička destinacija svijeta, jest zaštita oko 200 tisuća radnika i radnica u trgovinama koji nakon dugo vremena veliki broj nedjelja mogu provesti sa svojim obiteljima.
 
Što se tiče Zakona o izbornim jedinicama, premijer je kazao je prilagodba izbornih jedinica, bez mijenjanja izbornog sustava, zadovoljila ključne točke iz ranijih odluka Ustavnoga suda, a to je prije svega usklađivanje broja birača u svakoj izbornoj jedinici sa zakonskim rasponom od +/- pet posto čime je potvrđeno ključno načelo jednake težine biračkoga glasa u svakoj izbornoj jedinici.
 
Podsjetio je pritom da se za 80 posto hrvatskih birača ne mijenja ništa.
 
Povijesna obnova Zagreba dat će gradu i novi kulturni pečat  
 
Govoreći o obnovi kulturnih objekata u Zagrebu, premijer je kazao kako je jučer obišao dva takva objekta - izgradnja druge scene HNK-a te Restauratorski zavod.
 
Izgradnja druge scene HNK-a s kapacitetom od 300 mjesta, kazao je, gradu Zagrebu dat će novi kulturni pečat, a projekt je vrijedan 45 milijuna eura i trebao bi biti gotov do sezone 2025./2026.
 
Hrvatski restauratorski zavod obnavlja staru zgradu Tvornice duhana Zagreb, a integracijom s deset postojećih lokacija 180 zaposlenika će biti na jednom mjestu. Projekt je vrijedan 36 milijuna eura.
 
"To je izrazito veliki doprinos povijesnoj obnovi grada Zagreba", naglasio je.
 
Osvrnuo se potom i na temu koja je, kako je kazao, zaokupila velik dio pažnje hrvatske javnosti, a to je proces odabira novog glavnog državnog odvjetnika.
 
Najtransparentniji proces izbora glavnog državnog odvjetnika do sada
 
Hrvatski sabor jučer je s podrškom od 78 glasova izabrao suca Visokog kaznenog suca Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika.
 
Time je dovršen proces koji je započeo na temelju zakona koji nalaže da se proces izbora novog glavnog državnog odvjetnika pokrene šest mjeseci prije kraja isteka mandata aktualnog.
 
Državnoodvjetničko vijeće, podsjetio je, raspisalo je javni poziv na koji se mogao javiti bilo koji pravnik koji ispunjava uvjete. Javila su se četiri kandidata koji su ispunili sve formalne pretpostavke.
 
Nakon toga, Državnoodvjetničko vijeće dostavilo je kandidature Vladi koja je kandidature, životopise i programe transparentno objavila na svojim web stranicama i uputila dokumentaciju u Hrvatski sabor.
 
Hrvatski je sabor u zakonskom roku od 8 dana održao raspravu na nadležnom Odboru za pravosuđe, a nakon toga je Vlada, koja je osnovala svoje Povjerenstvo, održala intervjue s kandidatima.
 
To je Povjerenstvo konsenzualno, istaknuo je premijer, i to tako da je on zadnji kazao svoje mišljenje o svakom kandidatu,  predložilo Vladi gospodina Turudića, koji je ostavio najbolji dojam.
 
Nakon što ga je Vlada Saboru predložila kao kandidata za novog glavnog državnog odvjetnika, održana je plenarna rasprava o kandidatu.
 
Politički kontekst bez presedana kojem je jedini cilj bio napraviti političku štetu Vladi
 
Sami kraj toga procesa, inače najtransparentnijeg do sada, premijer je ocijenio vrlo zanimljivim.
 
Naime, par dana prije samoga glasovanja na plenarnoj sjednici, dogodio se, po njegovom dubokom uvjerenju, politički kontekst bez presedana.
 
Prvo je predsjednik Republike Milanović, nakon što je cijeli proces prije glasovanja dovršen, najednom kazao da se sjeća nekih operativnih izvješća SOA iz 2015. godine, ne bi li, kao dobronamjerno, signalizirao Vladi da na njih obrati pozornost.
 
"Za javnost je vrlo važno da kažem, kao premijer koji je na ovoj dužnosti osam godina, da mi je trebalo osam godina da dobijem najprije od predsjednika Milanovića, a potom i od SOA-e papire koji se zovu operativna izvješća SOA-e. Ja ih do sada u osam godina kao korisnik informacija Sigurnosno obavještajne agencije i Vojne sigurnosno obavještajne agencije nisam dobio nikad", ustvrdio je.
 
Ta izvješća govore o susretima između Ivana Turudića i gospodina Mamića, bez da se može sa sasvim jasnom sigurnošću vidjeti o čemu su ti ljudi razgovarali.
 
Ono što je tu problematično, naglasio je premijer Plenković, jest trenutak kada se na to upozorava te detektiranje dobre namjere ili zle namjere.
 
Naime, netko tko je upoznat s takvom informacijom, mogao je u trenutnu kada je Državno odvjetničko vijeće objavilo kandidate, a to je bilo krajem prosinca, odmah signalizirati Vladi i Saboru, ustvrdio je.
 
"To se nije dogodilo, nego se politički čekalo trenutak pred glasovanje kako bi se tada kao dobronamjerno signaliziralo da postoji tako nešto", dodao je premijer.
 
Druga zanimljiva situacija, kazao je premijer, jest način na koji su korišteni podaci iz tajnih mjera u vezi nekadašnje državne tajnice.
 
Naime, određene strukture države koje te podatke imaj i  znali su da oni postoje pet godina, a također su propustile signalizirati Vladi ili Saboru koji te podatke ne mogu imati.
 
"I onda, gle čuda, baš te poruke budu plasirane u jedan hrvatski medij, a kasnije drugi, isto neposredno pred glasanje", kazao je predsjednik Vlade ustvrdivši kako pritom detektira dvije zle namjere.
 
Zašto DORH, Milanović i njegovi ministri nisu nešto poduzeli 2015. ako je navodno nešto bilo problematično?
 
Ako se čeka zadnji tren, ustvrdio je, nije vam bitna osoba koja je predložena za glavnog državnog odvjetnika niti transparentni proces, nego je jedina bit napraviti političku štetu Vladi.
 
Naime, da su 2015. godine tadašnji ministar pravosuđa, ministar unutarnjih poslova i tadašnji glavni državni odvjetnik procijenili da u tim SOA-inim operativnim izvješćima ima nešto problematično, naglasio je premijer, imali su sav instrumentarij i sve mehanizme da nešto poduzmu, a nisu poduzeli ništa.
 
"Ako je bio problem taj susret, zašto DORH nije nešto poduzeo, zašto ministar pravosuđa nije po zakonu pokrenuo stegovni postupak protiv tada suca županijskog suda?", upitao je.
 
"Svu svoju odgovornost nečinjenja i propusta bi danas u ispolitiziranom kontekstu iz nekih svojih razloga željeli prebaciti na nas. Neće!", ustvrdio je premijer Plenković.
 
Isto se odnosi na one koji su, kazao je, hrabro i anonimno u hinjenom interesu hrvatske javnosti, informacije koje su imali iz istrage u vezi bivše državne tajnice plasirali u jedan medij.
 
Predsjednik Vlade naglasio je da je Ivan Turudić prošao sigurnosnu provjeru za suca 2009., 2014. i 2019.
 
Dodao je da je kao odgovoran predsjednik Vlade tražio rezime dosadašnjih sigurnosnih provjera Sigurnosno obavještajne agencije prije nego što je uputio formalni prijedlog na Vladu.

Iz rezimea dokumenta koji je dobio pouzdano je mogao utvrditi da SOA smatra da nema sigurnosnih zapreka da kandidat bude predložen Hrvatskom saboru za glavnog državnog odvjetnika.
 
S druge strane, dodao je, riječ je o sucu, koji nije član stranke, koji je sudio u brojnim osjetljivim predmetima i donosio važne sudske odluke koje o njemu ne mogu odati sliku da je isključivo na jednoj političkoj liniji.
 
U zreloj demokraciji snažnih institucija važno je da svatko ispunjava svoje uloge na zakonit način
 
"Zato ne dvojim u nepristranost, neovisnost, samostalnost i, iznad svega, zakonitost budućeg djelovanja glavnog državnog odvjetnika", poručio je.
 
Politika ove Vlade, naglasio je premijer, jest da poštuje Državno odvjetništvo, njegov ustavni položaj, njegovu nepristranost, profesionalnost, samostalnost i zakonitost u djelovanju.
 
"Ali, isto tako jasno podvlačimo crtu i šaljemo poruku svima u hrvatskom društvu da se svatko treba držati svoje nadležnosti, a ne se petljati drugima u njihove nadležnosti", kazao je naglasivši da je izbor glavnog državnog odvjetnika po zakonima u domeni Vlade i Sabora.
 
U zreloj demokraciji snažnih institucija vrlo je važno, istaknuo je premijer Plenković, svoje uloge ispunjavati na pravedan, transparentan i zakonit način.
 
Proces odabira glavnog državnog odvjetnika sa strane Državnog odvjetničkog vijeća, Vlade i Sabora bio je u potpunosti zakonit i transparentan, naglasio je.
 
"A ono što smo doživjeli u zadnjih nekoliko dana bio je pokušaj političkog udara i činjenja političke štete Vladi", zaključio je.



Pisane vijesti