Sjednica Vlade: Naša predanost pronalasku nestalih trajna je i beskompromisna

U tri masovne i četiri pojedinačne grobnice žrtava iz Domovinskog rata tijekom 2024. pa do 1. travnja ove godine ekshumirani su posmrtni ostaci 46 osoba, rekao je ministar Tomo Medved. Naglasio je da sudbina nestalih osoba ostaje jedna od najtežih posljedica iz Domovinskog rata. "Naša predanost pronalasku nestalih trajna je i beskompromisna", poručio je. Premijer Andrej Plenković uputio je zahvalu svima koji sudjeluju u procesu potrage za nestalima, naglasivši da se želi pronaći svakog nestalog kako bi njihove obitelji pronašle mir.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je na današnjoj, 86. sjednici Vlade predstavio Izvješće o provedbi Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu.

Terensko istraživanje na gotovo 70.000 metara četvornih

Iznoseći podatke za prošlu te zaključno s 1. travnjem ove godine, naglasio je da su u tom razdoblju prikupljena saznanja o 44 moguća mjesta prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica. Provedeno je terensko istraživanje na površini od gotovo 70.000 metara četvornih te su pronađene tri masovne i četiri pojedinačne grobnice iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 46 osoba, rekao je Medved.

Snažan iskorak učinjen je u svim segmentima, dodao je.

Petrovačka dola najzahtjevnija i najsloženija lokacija masovne grobnice

“U provedbi terenskih istraživanja uveli smo inovativne metode, geološka istraživanja, biološke detektore, zračna snimanja, analizu kemijskog sastava tla”, naveo je te iznio podatke za svaku od lokaciju, posebno istaknuvši odlagalište otpada Petrovačka dola kod Vukovara.
Riječ je o najzahtjevnijoj i najsloženijoj lokaciji na kojoj smo pronašli masovnu grobnicu žrtava iz Domovinskog rata. Proces pronalaska nestalih, osim toga što je to bivše odlagalište otpada, dodatno usložnjava činjenica da je ono u ranijim razdobljima sanirano čak u dva navrata, istaknuo je ministar Medved.

Tijekom svibnja i lipnja prošle godine ispod gomile otpada na površini od oko 400 četvornih metara pronađena je masovna grobnica s više od 2.000 fragmentiranih koštanih dijelova, od kojih je do sada identificirana 31 osoba u rasponu dobi od 22 do 68 godina. Nastavlja se s istraživanjem te lokacije, a zbog njezine složenosti nemoguće je predvidjeti kada će ono završiti, rekao je ministar Medved.

Obitelji identificiranih na Petrovačkoj doli višestruki stradalnici iz Domovinskog rata

“Gotovo sve obitelji identificiranih osoba višestruki su stradalnici Domovinskog rata. Pronašli smo posmrtne ostatke dvojice braće, dok se za trećim još uvijek traga. Pronašli smo i dvije žene za čijim supruzima još uvijek tragamo i više članova obitelji čiji su drugi članovi pronađeni u drugim masovnim grobnicama”, naveo je među inim Medved.

Ministarstvo hrvatskih branitelja, na današnji dan, još traga za 1363 nestale te 385 smrtno stradalih osoba, što ukupno čini 1748 neriješenih slučajeva iz Domovinskoga rata.

Sudbina nestalih jedna od najtežih posljedica iz Domovinskog rata

Sudbina nestalih osoba ostaje jedna od najtežih posljedica iz Domovinskog rata, a naša predanost pronalasku nestalih trajna je i beskompromisna, rekao je potpredsjednik Vlade Medved.

Unatoč svim preprekama i proteku vremena nastavljamo s intenzivnim naporima u potrazi za nestalima jer to dugujemo  žrtvama i njihovim obiteljima i naša odlučnost u tom dugotrajnom i zahtjevnom procesu neće posustati. “Jer, vapaj obitelji najsnažniji je poticaj svima nama u ovom procesu”, poručio je.

Premijer Andrej Plenković uputio je zahvalu svima koji sudjeluju u procesu potrage za nestalima, naglasivši da se želi pronaći svakog nestalog kako bi njihove obitelji pronašle mir.



Zakonom o fiskalizaciji do snažnog administrativnog rasterećenja poduzetnika

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o fiskalizaciji, kojim će se, prema riječima državna tajnice Ministarstva financija Tereze Rogić Lugarić, stvoriti pravni okvir za razmjenu elektroničkih računa između poduzetnika, a što bi trebalo dovesti i do snažnog administrativnog rasterećenja.

"Zakon bi trebao polučiti pozitivne učinke u nekoliko ključnih područja, poput smanjenja mogućnosti porezne evazije, snažnog administrativnog rasterećenja, veće točnosti podataka, brže naplate poreza i boljeg planiranja fiskalne politike", rekla je Rogić Lugarić.

Kako je navedeno i u samom Prijedlogu zakona, uvođenje obveze izdavanja eRačuna uz fiskalizaciju eRačuna te uvođenje sustava eIzvještavanja dovest će do značajnog administrativnog rasterećenja te omogućiti ukidanje niza poreznih prijava, među kojima i ukidanje izvješća o obavljenim donacijama hrane (DON-H), ukidanje Knjige izlaznih računa (I-RA), ukidanje Posebne evidencije o primljenim računima (U-RA), ukidanje statističkog obrasca (RAD 1G) za male i srednje poduzetnike i sl., što bi trebalo rezultirati uštedama za poduzetnike koje u Ministarstvu procjenjuju na više od 120 milijuna eura godišnje.

Kako je kazala Rogić Lugarić, fiskalizacija obuhvaća skup normativnih i tehničkih mjera kojima je cilj vjerodostojno evidentiranje i izvještavanje o transakcijama u području poslovanja s gotovinom. Međutim, ostali prometi ostvareni izdavanjem računa, kao što je promet ostvaren između poreznih obveznika poduzetnika, kao i između javnih tijela, ne ulaze u postojeći izvještajni sustav i nisu dostupni kroz fiskalizacijske poruke Poreznoj upravi.

Rekla je da pravni porezni sustav u Hrvatskoj već danas ima osnovne pretpostavke potrebne za prelazak na novi izvještajni sustav, temeljen na izdavanju e-računa, no ne postoji cjelovit pravni okvir za primjenu obveznog izdavanja i razmjenu elektroničkih računa između poduzetnika. Osim toga, napomenula je, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) postavljen je okvir za administrativno rasterećenje poduzetnika omogućavanjem optimizacije poslovanja pružanjem interoperabilnih, personaliziranih i digitalnih javnih usluga.

Jedinstveni pravni okvir za razmjenu elektroničkih računa između poduzetnika

Stoga, radi ispunjavanja navedenog cilja potrebno je stvoriti jedinstveni pravni okvir za razmjenu elektroničkih računa između poduzetnika.

"U skladu s time, a radi sveobuhvatnog praćenja poreznih obveznika u svim segmentima poslovanja, predlaže se donošenje jedinstvenog propisa - Zakona o fiskalizaciji, kojim će se uspostaviti cjeloviti normativni okvir za fiskalizaciju svih računa u krajnjoj potrošnji, izdavanje i fiskalizaciju e-računa između poreznih obveznika poduzetnika te fiskalizaciju računa izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela", istaknula je Rogić Lugarić.

Obveznicima će se propisati obveza čuvanja e-računa u općem zastarnom roku, u skladu s općim poreznim zakonom, nakon čega će se za daljnje potrebe fiskalizacijske poruke o izdanim i zaprimljenim e-računima čuvati u Poreznoj upravi. Na taj način skraćuje se i postojeći rok čuvanja e-računa kao knjigovodstvene isprave za sve one e-račune za koje je proveden postupak fiskalizacije, dodala je državna tajnica.

Za male porezne obveznike predviđena je besplatna aplikacija "Mikro e-račun" koja pruža usluge razmjene e-računa, fiskalizaciju e-računa i pohranu e-računa za razdoblje za koje obveznik ispunjava uvjete za njeno korištenje, te će se za njih omogućiti čuvanje računa za šest godina prema općem poreznom zakonu.

Polazeći od prijedloga zakona, kazala je Rogić Lugarić, sustav fiskalizacije nadograđivao bi se postupno i u skladu s time stupio na snagu u tri faze. Tako, 1. rujna 2025. godine u dijelu odredbi koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, 1. siječnja 2026. godine trebale bi stupiti na snagu odredbe koje se odnose na izdavanje i fiskalizaciju e-računa, a od 1. siječnja 2027. kao izdavatelji e-računa propisuju se obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit koji nisu u sustavu PDV-a, kao i proračunski i izvanproračunski korisnici.

Potpore za proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka 24 milijuna eura

Vlada je na sjednici donijela i Program potpore proizvodnji kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka za razdoblje od 2025. do 2027. godine, za što će se ukupno izdvojiti 24 milijuna eura.

Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva za razdoblje od 2025. do 2027. godine, prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića, ima uporište u programu razvoja sektora mljekarstva do 2030. godine i akcijskom planu za provedbu programa razvoja sektora mljekarstva za razdoblje do 2025. godine.

Potporama će se obnoviti potencijal sektora proizvodnje kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, usmjerene su na obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja uzgajaju goveda, ovce i koze, a s ciljem povećanja proizvodnje od 20 do 40 posto. "To se odnosi i na broj grla, a svakako i na proizvodnju mlijeka", kazao je Vlajčić.

Program se provodi u razdoblju od 2025. do 2027. godine, a u te tri proračunske godine osigurana su financijska sredstva u državnom proračunu u iznosu od osam milijuna eura godišnje, dakle 24 milijuna eura ukupno. Procjenjuje se da će biti više od 500 korisnika programa, rekao je ministar.

Napomenuo je i da je u 2024. godini Vlada već usvojila program državne potpore sektoru stočarstva zbog narušenog proizvodnog potencijala, a jedna od mjera uključivala je upravo potpore sektorima mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva. "Mjera je imala zaista dobar odaziv korisnika što je još jedan od razloga za donošenje ovoga programa", kazao je Vlajčić.

Tehničke izmjena programa potpore proljetnoj sjetvi

Izmijenjen je i dopunjen Program potpore male vrijednosti poljoprivrednicima za provedbu proljetne sjetve ratarskih kultura, a prema Vlajčićevim riječima, radi se o tehničkim izmjenama s ciljem lakše i brže isplate samih potpora.

"Izmjene su u dijelu referentne godine za isplatu, dakle da referentna godina bude 2024., a tu su i manje izmjene vezane uz način obračuna troškova prema jednom hektaru", kazao je ministar. Rekao je da financijska sredstva za ovaj program ostaju ista, 20 milijuna eura, te se namjeravaju isplatiti u prvoj polovini ove godine.

Suglasnosti HZZO-u za nabavu cjepiva, Ministarstvu zdravstva za obnovu palijative Novi Marof

Na sjednici je dana suglasnost ravnatelju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za sklapanje sporazuma s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za nabavu, pohranu i distribuciju cjepiva od 2025. do 2027. godine, ukupne vrijednosti od 109,5 milijuna eura s PDV-om.

Cjepiva se nabavljaju za provedbu idućeg trogodišnjeg programa obveznog cijepljenja te trogodišnjeg programa imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva.

Vlada je, nadalje, dala suglasnost Ministarstvu zdravstva, odnosno Općoj bolnici Varaždin, za sklapanje ugovora o nabavi radova cjelovite obnove od potresa palijativnog odjela Specijalne bolnice Novi Marof na teret državnog proračuna u iznosu 2,2 milijuna eura u idućoj godini.

U postupku javne nabave koji je provela Opća bolnica Varaždin odabrana je ekonomski najpovoljnija ponuda ponuditelja DOMinvest d.o.o., u iznosu od 5,2 milijuna eura s PDV-om, a preostala tri milijuna eura osigurana su u proračunu Ministarstva zdravstva za ovu godinu.

Ova institucija je najveća institucija za palijativnu skrb u Hrvatskoj s ukupno 89 kreveta za palijativnu medicinu i 202 kreveta za produženo liječenje, a povećanjem smještajnih kapaciteta dodatno se osnažuju institucionalni kapaciteti. Ovim dodatnim ulaganjem teži se da se Služba Novi Marof afirmira kao Nacionalni centar za palijativnu medicinu Ministarstva zdravstva.

Projekt je ugovoren za financiranje iz Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu 441.302 eura s PDV-om i iz Mehanizama za oporavak i otpornost, a radovi moraju završiti do 30. lipnja 2026. godine.

Ministarstvo zdravstva dobilo je suglasnost i za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna od 2026. do 2028. od 1,6 milijuna eura s PDV-om za sklapanje ugovora o javnoj nabavi 90.000 personaliziranih iskaznica ovlaštenih zdravstvenih radnika.

U pregovaračkom postupku bez prethodne objave poziva odabran je ponuditelj AKD, ovlašten za usluge izrade isprava i službenih obrazaca, a u 2025. godini već su osigurana sredstva u iznosu 779.778 eura.

Donacija skulpture posvećene dr. Andriji Štamparu

Donesena je i Odluka kojom Vlada donira Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji skulpturu „Oblik prostora“, 1965., autora Ivana Kožarića, posvećenu dr. Andriji Štamparu i zdravstvenim radnicima, a skulptura će biti postavljena u okruženju novoobnovljene zgrade Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi. Za to će biti osiguran iznos od 313.250 eura.

"Bit će ovo trajni podsjetnik na Andriju Štampara, koji je, uz to što je utemeljio javno zdravstvo u tadašnjoj državi Jugoslaviji, imao ogromnu i neprocjenjivu ulogu u stvaranju Svjetske zdravstvene organizacije. Bit će to dobar primjer kako neovisna Hrvatska ostavlja trag u sklopu jedne međunarodne organizacije za koju je upravo jedan Hrvat i liječnik u njenom stvaranju dao najveći doprinos", kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen.

Mostaru 950.000 eura za unaprjeđenje zračne prometne povezanosti s Hrvatskom i čvorištima EU-a

Donesena je i Odluka o dodjeli 950.000 eura za unaprjeđenje zračne prometne povezanosti Grada Mostara s Republikom Hrvatskom, kao i ključnim prometnim čvorištima Europske unije.

"Donošenjem ove odluke nastavlja se podrška ovakvim programima, koje je Vlada pokrenula 2024. godine, čime je osigurano financiranje programa Zračne luke Mostar za obavljanje usluge redovitog međunarodnog linijskog zračnog prijevoza na liniji Mostar - Zagreb - Mostar, a u sklopu ovog programa prevezeno je tijekom 2024. godine gotovo 11.000 putnika", naveo je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek.

Nastavlja se izdavanje besplatne prve osobne iskaznice za mlađe od 18 godina

Vlada je donijela i Zaključak kojim će država nastaviti podmirivati troškove prvog izdavanja osobne iskaznice za djecu do 18. godine te je tu mjeru produžila do 2028. godine.

Ocijenjeno je da je mjera, donesena 2021. s ciljem poboljšanja materijalnog statusa obitelji s djecom, polučila dobar rezultat. Do prošle godine izdano je 169.746 osobnih iskaznica.

"Ovom mjerom financijski rasterećujemo obitelji s djecom te stvaramo poticajno okruženje za obitelji i mlade u skladu sa Strategijom demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine", rekao je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.

Kazao je da je ta mjera dodana vrijednost Vladinim demografskim politikama i izravna podrška obiteljima, uz usvojene uvećane roditeljske potpore te objavljeni natječaj za unaprjeđenje materijalnih uvjeta u vrtićima i uređenje javnih vrtića.

Godišnje će za izdavanje besplatnih osobnih iskaznica biti osigurano 680.000 eura.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti