Sjednica Vlade: Novi sustav naplate cestarine od 1. ožujka 2027.

Vlada je s današnje, 128. sjednice Hrvatskom saboru uputila konačni prijedlog zakona o naplati cestarine, pri čemu bi puna primjena novog sustava naplate krenula od 1. ožujka 2027. godine. Novi sustav, najavio je ministar Butković, omogućit će brži promet i manja zagušenja, smanjenje emisije potrošnje goriva, pristupačnost korisnicima, sigurnost i protočnost, prilagođenost korisnicima s lakim vozilima i turistima, te bolju kontrolu i nadzor vozila.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da se prvi put uspostavlja zakonodavni okvir kojim se uređuje jedinstveni sustav elektroničke naplate cestarine na cjelokupnoj mreži autocesta u Republici Hrvatskoj.

Kazao je da su trenutno sva pitanja naplate cestarine uređena Zakonom o cestama, dok se novim prijedlogom zakona uređuje naplata cestarine, kao i da se propisuje obveza uspostave jedinstvenog sustava elektroničke naplate cestarine u slobodnom prometnom toku.

Podsjetio je da se novi sustav naplate cestarine temelji na dvije tehnologije - tehnologiji koja uključuje ENC uređaj u vozilu i tehnologiji automatskog očitavanja registarskih pločica putem kamera.

"Novi sustav predviđa slobodni prometni tok bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, što je temeljna razlika u odnosu na elektroničke sustave koji sada imaju Hrvatske autoceste i Bina-Istra, dok na Autocesti Zagreb-Macelj ni nema elektroničke naplate cestarine", naveo je Butković.

Predlaže se donošenje Zakona po hitnom postupku radi pravodobnog uspostavljanja pravnog okvira za provedbu projekta uspostave novog sustava naplate cestarine.

Brži promet i manja zagušenja

Novi sustav, najavio je, omogućit će brži promet i manja zagušenja, smanjenje emisije potrošnje goriva, pristupačnost korisnicima, sigurnost i protočnost, prilagođenost korisnicima s lakim vozilima i turistima, te bolju kontrolu i nadzor vozila.

"Zakonom se neplaćanje cestarine i nepridržavanje propisanih obveza utvrđuje prekršajem kako bi se korisnike odvratilo od bespravnog korištenja autocesta", naglasio je ministar, dodavši da je za taj projekt predviđeno 130 milijuna eura bespovratnih sredstava Iz NPOO-a.

Novi sustav naplate cestarine uvodi se od 1. ožujka 2027. na cjelokupnoj mreži autocesta u Republici Hrvatskoj sa slobodnim tokom vozila, bez rampi i zaustavljanja.

Pri tome elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) obuhvaća prijavu podataka s registarske pločice vozila u ESNC i valjanog sredstva plaćanja -samo za laka vozila (do 3,5 tona), a u upotrebi ostaje i ENC uređaj u vozilu i tehnologija automatskog očitavanja registarskih pločica putem kamera (obvezno za teška vozila, alternativno za laka vozila).

Uključenje u ESNC moći će se provesti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta za uključenje u ESNC, potom putem mobilne aplikacije za uključenje u ESNC i drugih digitalnih servisa, ali i na namjenskim stazama za brzo uključenje u ESNC.

Nadalje, uključenje u ESNC moći će se obaviti i u prodajnim uredima subjekata za naplatu cestarine - upravitelji autocesta, kao i na prodajnim mjestima trećih osoba s kojima su subjekti za naplatu cestarine sklopili ugovor o posredovanju.

Prema prijedlogu zakona, korisnik koji je autocestu, odnosno objekt pod naplatom koristio bez uključenja platit će naknadu cestarine za korištenu dionicu autoceste, a uz to, kako bi se suzbilo neplaćanje cestarine, platit će i posebnu naknadu (zakonski penal) kao unaprijed utvrđen iznos naknade štete.

Saboru upućen Zakon o elektroničkim komunikacijama i provedbi EMFA-e

U saborsku proceduru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona elektroničkim komunikacijama i prijedlog Zakona o provedbi Europskog akta o slobodi medija (EMFA).

Predloženim Zakonom o elektroničkim komunikacijama osigurava se provedba Uredbe (EU) 2024/1309 (Akt o gigabitnoj infrastrukturi) te se kao tijela nadležna za njenu provedbu utvrđuju Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Državna geodetska uprava i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Ministar Butković istaknuo je kako se predloženim zakonom postiže usklađivanje s odredbama Zakona o kibernetičkoj sigurnosti koji je stupio na snagu prošle godine te se utvrđuju pojmovi u vezi s kritičnim komunikacijama- što su kritične komunikacije, usluge i korisnici kritičkih komunikacija te jedinstveni pružatelj usluga kritičnih komunikacija.

Ujedno, propisuje i se pravna osnova za donošenje odluke Vlade Republike Hrvatske kojom će se odrediti jedinstveni pružatelj usluga kritičnih komunikacija, putem kojeg operatori elektroničkih komunikacija osiguravaju usluge kritičnih komunikacija korisnicima kritičnih komunikacija.

”Donošenjem predloženog zakona omogućit će se lakše i brže uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta, to jest gigabitnih elektroničkih komunikacijskih mreža uz što niže troškove i to poticanjem zajedničke upotrebe postojeće fizičke infrastrukture te učinkovitijim postavljanjem nove”, kazao je Butković.

Dodao je kako je riječ o jezgrenim i bežičnim mrežama velikih brzina sljedeće generacije kao što su 5G mreže čime će se ispuniti uvjeti za ostvarivanje ciljeva europskog gigabitnog društva i bolje ostvarivanje jedinstvenog digitalnog tržišta.

Vlada je Saboru uputila i Prijedlog zakona koji se odnosi na provedbu Europskog akta o slobodi medija (EMFA) koji je u cijelosti obvezujući i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU od 8. kolovoza. Cilj EMFA je uspostava zajedničkog okvira za sve vrste medijskih usluga na tržištu EU uz istodobno čuvanje neovisnosti i pluralizma medija.

No, unatoč izravnoj primjenjivosti EMFA-e, analizom odredbi te EU Uredbe i važećih zakonskih akata, Vlada je utvrdila kako je nužno određena pitanja precizno regulirati nacionalnim provedbenim propisom, a novi je prijedlog zakona predstavila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Pritom je istaknula osnovne teme koje su bile aktualne u vrijeme donošenja EMFA-e.

”U prvom redu bili su to izazovi digitalizacije koji su značajno promijenili pravila kada govorimo o prekograničnom dosegu medijskih usluga, zatim potreba boljeg definiranja uredničke neovisnosti, transparentnosti vlasništva, financiranja medija i državnog oglašavanja kao i izazova u kontekstu hibridnih prijetnji i dezinformacija koje u europski medijski prostor dolaze iz trećih država ”, kazala je Obuljen Koržinek.

Dodala je i kako se novim prijedlogom zakona propisuju definicije vezane uz medijske usluge koje nisu definirane Zakonom o medijima i Zakonom o elektroničkim medijima te se uvodi Agencija za medije čija će nadležnost obuhvatiti i tiskane medije, a s ciljem jednakopravnosti u provođenju Europskog akta o slobodi medija, a koja je pravni sljednik Agencije za elektroničke medije.

Istaknula je i ''određena poboljšanja'' načina izbora tijela javnih medija. Odnosno, kako se navodi u prijedlogu zakona, odluku kojom će Vijeće za medije dobiti ulogu nadzora nad izborom članova upravljačkih tijela javnih medijskih servisa HRT-a i Hine, a detaljnije se propisuju i odredbe vezane za transparentnost vlasništva, izvora financiranja i obveze javnih tijela ili subjekata pri objavi oglašavanja kao i pri dodjeli sredstava za proizvodnju i emitiranje programa.

Za poduzetnike dvogodišnja odgoda izvještavanja o održivosti

Vlada je Hrvatskom saboru uputila i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu, kojim se za dvije godine odgađa početak izvještavanja o održivosti za drugi i treći krug obveznika, to jest dio velikih te srednje i male poduzetnike.

Kako je rekao državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo se prenose odredbe europske direktive u pogledu datuma od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvještavanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje.

"Stop the clock" direktiva dio je tzv. Omnibus paketa Europske komisije, usmjerenog na pojednostavljenje propisa EU-a u području izvještavanja o održivosti te se njome predviđa dvogodišnja odgoda obveze izvještavanja o održivosti za poduzetnike iz drugog i trećeg kruga. 

Naime, prema trenutno važećem zakonodavnom okviru, u Hrvatskoj oko 500 poduzetnika obvezno je izvještavati o održivosti, pri čemu je njih 50 imalo obvezu izvještavanja za poslovnu godinu 2024., čime su obveznici u tzv. prvom krugu.

Prema predloženim zakonskim izmjenama, poduzetnici iz drugog kruga, to jest veliki poduzetnici koji nisu obveznici iz prvog kruga, umjesto za 2025. godinu, prvi puta će izvještavati za godinu koja počinje 1. siječnja 2027., a poduzetnici iz trećeg kruga, odnosno mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, obveznici izvještavanja postaju za poslovnu godinu 2028., umjesto za 2026.

Prijedlog zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Prijedlogom zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, upućenog u hitnu saborsku proceduru, osigurava se prostorno-plansko utvrđivanje lokacije Centra te uvjeta provedbe zahvata u prostoru, a preferentna je lokacija - Čerkezovac.

Predloženim se zakonom, istaknuo jer ministar gospodarstva Ante Šušnjar, osigurava transparentan, kontroliran i održiv pristup u upravljanju radioaktivnim otpadom u Hrvatskoj.

Osigurava se i pravovremena uspostava Centra u kojem bi se zbrinjavao nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško kao i institucionalni otpad iz Hrvatske, primjerice iz bolnica i sl. To je nužno, istaknuo je Šušnjar, kako bi Hrvatska ispunila sve EU i međunarodne obveze vezane uz zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Naime, sukladno međudržavnom ugovoru s Republikom Slovenijom, Hrvatska treba preuzeti svoju obavezu osiguravanje zbrinjavanja polovice nisko i srednjoj radioaktivnog otpada nastalog u NE Krško.

Predloženim se zakonom stvaraju i preduvjeti za procjenu utjecaja Centra na okoliš na lokaciji Čerkezovac, kao i njegovu izgradnju ako zahvat bude utvrđen prihvatljivim za okoliš.

Ministar Šušnjar naveo je da je Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško 2018. godine predao zahtjev za uvrštavanje Čerkezovca u državni plan prostornog razvoja.

U razdoblju između 2018. i 2023. godine, dodao je Šušnjar, obavljena su detaljnija istraživanja mikrolokacije na Čerkezovcu gdje bi se izgradila nova građevina za skladištenje radioaktivnog otpada iz NE Krško i za skladištenje radioaktivnog otpada nastalog na teritoriju Hrvatske.

Proširena lista s ograničenim cijenama na ukupno 100 proizvoda

Na sjednici je donesena i Odluka kojom se proširuje popis proizvoda s ograničenim cijenama na ukupno 100 proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo, čime se, kako je kazao ministar gospodarstva Ante Šušnjar, želi pomoći najugroženijim građanima.

Novom odlukom obuhvaćeno je 30 proizvoda i kategorija proizvoda više nego dosad, za koji su trgovci dužni ograničiti cijenu u svojom asortimanu. Za njih trgovci su dužni osigurati najmanje jedan artikl iz kategorije po ograničenoj cijeni i odrediti najvišu maloprodajnu cijenu za barem jedan artikl iz svake kategorije.

Za postojeće proizvode i kategorije proizvoda na listi onih s ograničenim cijenama predlaže se zadržati istu razinu najviših maloprodajnih cijena. Uvažavajući stanje i uvjete na tržištu, rekao je Šušnjar. Odlukom je, kako je naveo, propisana najviša maloprodajna redovna cijena u pojedinoj kategoriji proizvoda, a očekivano je i poželjno na tržištu imati i povoljnije cijene proizvoda u istoj kategoriji.

Donošenjem ove odluke, trgovci su i dalje dužni uz maloprodajnu cijenu jasno istaknuti vizualnu identifikacijsku oznaku te na ulazu ili drugom vidljivom mjestu postaviti plakat s tom oznakom i popisom kategorija proizvoda s najvišim maloprodajnim cijenama kako bi potrošači bili pravovremena informirani.

"Ovom mjerom osigurava se nastavak provedbe našeg odgovornog gospodarskog i socijalnog pristupa zaštiti životnog standarda građana, osobito u razdoblju kada povećani životni troškovi predstavljaju izazov za mnoga kućanstva", rekao je Šušnjar napominjući kako je cilj mjere ublažavanje inflatornih pritisaka i zaštita najranjivijih skupina građana.

Ukupno će biti ograničena cijena za 100 proizvoda, a prodajni objekti veći od 400 metara kvadratnih nastavljaju se osiguravanjem zasebnih dijelova za prodaju s artiklima ograničenih cijena.

Šušnjar je bitnim naglasio da će Vlada pratiti kretanje na tržištu cijene proizvoda i kontrolirati provođenje ove odluke te će znati pravovremeno reagirati i moderirati ovu odluku. Ponovno je pozvao trgovce da su ovo maksimalne cijene koje su određene i da ukoliko tržišni uvjeti to dopuštaju oni mogu svakodnevno ići s nižim cijenama.

Odluka o pomoći Hrvatskom Caritasu vrijedna 929 tisuća eura

Temeljem zamolbe Hrvatskog Caritasa Vlada je donijela i Odluku o dodjeli jednokratne robne pomoći iz strateških robnih zaliha za potrebe najsiromašnijih stanovnika koja će se u nadolazeće božićno vrijeme podijeliti u suradnji s katoličkim, pravoslavnim i islamskim humanitarnim organizacijama.

Stoga će se Caritasu iz Robnih zaliha isporučiti prehrambeni i higijenski proizvodi (brašno, tjestenina, ulje, šećer, riža, sol i dr.) u ukupnoj financijskoj protuvrijednost od 929.193 eura.

„Na taj način možemo barem malo olakšati svakodnevicu onima kojima je to najpotrebnije i pokazi da solidarnost i briga jednih za druge ostaje temelj našeg zajedništva”,,istaknuo je Šušnjar.

Prošle godine je za Božić dodijeljena robna pomoć u iznosu od 806.932,26 eura, a u ovoj za Uskrs u iznosu od 919.773,63 eura.

U prosincu 18. večeri članova i prijatelja Udruge i Zaklade Prsten

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad održavanjem 18. večeri članova i prijatelja Udruge i Zaklade Prsten, koja će se održati 5. prosinca 2025., u hotelu Westin u Zagrebu.

Najznačajniji projekt Udruge Prsten, koji se provodi od 2007. godine, je stipendiranje učenika i studenata iz Bosne i Hercegovine kojima je financijska pomoć potrebna, stipendiranje djece poginulih branitelja HVO-a te osobito nadarenih učenika i studenta.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti