Sjednica Vlade: Predloženim smanjenjem mirovina ostvarenih prema posebnim propisima za 10 posto ostvarit će se uštede od 303 milijuna kuna

Vlada je s današnje 129. sjednice Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlogu zakona o mirovinskom osiguranju. Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić obrazložio je da su, nakon provedene rasprave u Saboru, izbrisane odredbe o punoj starosnoj mirovini jer je u raspravi ukazano na to da može doći do problema u tumačenju. Također je kazao da se nastavlja isplata mirovina putem pošte bez naknade za one korisnike koji su to i dosada ostvarivali.

Ministar Mrsić pojasnio je i da se zakonom predlaže ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja za osiguranika koji ima 41 godinu staža osiguranja i 60 godina života, s time da se mirovina ne umanjuje. „Želimo honorirati one koji su rano počeli raditi, koji su 40 godina uplaćivali u mirovinski sustav, da ne moraju čekati 65. godinu života te da imaju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu bez umanjenja“ naglasio je te dodao: „Također, naši sugrađani koji zbog poteškoća ekonomske krize završe na Zavodu za zapošljavanje nakon stečaja tvrtke, a kojima u roku od dvije godine ne uspijemo naći zaposlenje, moći će otići u prijevremenu mirovinu ako za to imaju uvjete, bez penalizacije“. Prema predloženom zakonu, u razdoblju od 2014. do 2030. godine zadržali bi se isti uvjeti starosne dobi za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine za žene koji su propisani važećim Zakonom o mirovinskom osiguranju. Također, i za muškarce bi sve do 2030. godine ostali sadašnji uvjeti starosne dobi od 65 godina života. Dakle, Konačni prijedlog zakona predviđa da se dob za umirovljenje sa 65 pomiče na 67 nakon 2030. godine. „To je važno zbog stabilizacije sustava i osiguranja da mirovine 2030. i 2020. godine, kad odlaze prvi umirovljenici iz prvog i drugog mirovinskog stupa, budu primjerene te da budu 60 posto plaće“ kazao je ministar. Naposljetku je naglasio da će omogućiti umirovljenicima koji imaju starosnu mirovinu da rade do polovice punog radnog vremena te će im na taj način omogućiti da dobiju i dodatni prihod, koji bi onda ulazio u porezni cenzus.

Ministar rada i mirovinskog sustava obrazložio je i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. Navedeni se Prijedlog zakona upućuje Saboru zbog potrebe za ostvarivanjem ušteda u području mirovinskog sustava te održavanja sustava za isplaćivanje mirovina. „Od 1. siječnja 2014. godine predlažemo umanjenje za 10 posto mirovina ostvarenih prema posebnim propisima u mirovinskom osiguranju za mjesečne svote veće od 5.000 kuna“ kazao je ministar Mrsić te posebno istaknuo da su izuzetak mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100 posto, obiteljske mirovine djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja, kao i mirovine radnika profesionalno izloženih azbestu i mirovina zaposlenika u Istarskim ugljenokopima. „Time ćemo postići dodatne uštede u državnom proračunu za 2014. godinu u iznosu od 303 milijuna kuna“, kazao je ministar te zaključno istaknuo: „Sve mirovine u iznosu ispod 5.000 kuna neće se smanjivati, a sve one koje su iznad 5.000 kuna smanjit će se za 10 posto, a mjera vrijedi za 2014. godinu.“

Vlada je raspravljala i o Konačnom prijedlogu zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima kojim se uređuje prikupljanje i obrada podataka o primicima, te s njima povezanim obračunatim i uplaćenim javnim davanjima po osiguranicima putem jedinstvenog obrasca. „Ovim obrascem zamijenit ćemo šest obrazaca koji se sada ispunjavaju s ciljem da se dostave podaci o primanjima“ istaknuo je ministar Mrsić i pojasnio da će se predloženim načinom prikupljanja podataka putem jedinstvenog obrasca nositelja prikupljanja podataka postojeći sustav prikupljanja i obrade podataka pojednostaviti. Prikupljanje se, dakle, provodi putem Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, što je zajednički obrazac Ministarstva financija, Porezne uprave i REGOS-a. „Ovime će omogućiti da oko 2015. godine imamo elektronsku poreznu prijavu, što znači da će se moći automatski dobiti porezna prijava te da građani neće morati dostavljati sve papire koje su dostavljali dosad“, istaknuo je ministar i zaključio: „Sada ćemo na jednome mjestu imati podatke o plaćama, primicima i neoporezivim primicima te ćemo na taj način imati uređen sustav u Republici Hrvatskoj.“

U Sabor je upućen Konačni prijedlog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Ministar Mrsić obrazložio je da je cilj donošenja predmetnog Zakona povećati zapošljivost osoba s invaliditetom i stvoriti uvjete za njihovo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada uklanjanjem prepreka i stvaranjem jednakih mogućnosti za rad i zapošljavanje, reguliranjem prava na profesionalnu rehabilitaciju, kao i definiranjem mjera i poticaja za njihovo zapošljavanja. Ministar je naglasio da Zakon uređuje i djelokrug i ustrojstvo Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a isto se tako uređuju i postupak procjene rehabilitacije, kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom te integrativne i zaštitne radionice kao posebni oblici zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila je Konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi. Usvajanjem predloženog zakona ostvarit će se preduvjeti za poboljšanje učinkovitosti, transparentnosti, informacijske i stručne osnove sustava socijalne skrbi i socijalnih pomoći, podizanje razine obaviještenosti korisnika i društva o socijalnim pravima . U području novčanih naknada na primjereniji će se način urediti uvjeti i postupak za ostvarivanje novčane naknade za najranjivije socijalno ugrožene građane. Potpredsjednica Vlade Opačić izvijestila je da se predloženim zakonom uvodi institut zajamčene minimalne naknade kao novog oblika novčane naknade koja objedinjuje četiri dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom. „Po prvi puta će se znati tko doista dobiva i tko zaslužuje socijalnu pomoć“, kazala je. Nadalje, definiran je i maksimalan iznos zajamčene minimalne naknade, na način da on ne može prelaziti iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj. Ukupan iznos zajamčene minimalne naknade ograničit će se na 2900 kuna. Potpredsjednica Vlade naglasila je kako se ne radi o sustavu štednje nego o sustavu pravednije raspodjele, što znači da će se povećati sredstva samcima koji u ovom trenutku imaju 600 kuna naknade. Potpredsjednica Vlade dodala je kako se za radno sposobne korisnike socijalne skrbi uvodi društveno korisni rad. „To što znači da jedince lokalne samouprave u ovom trenutku mogu formirati određene poslove koji su im potrebni za zadovoljavanje potreba u njihovoj zajednici. Oni koji su radno sposobni, a korisnici su socijalne naknade dužni su odraditi određeni broj sati, inače će biti skinuti sa socijalne naknade“, zaključila je.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja. Ministrica Milanka Opačić pojasnila je da se radi o projektu na kojemu su zajedno radili ministarstva socijalne politike i mladih te rada i mirovinskoga sustava. Donošenjem predloženog zakona postiglo bi se ujednačavanje prava koje osobe s istom vrstom oštećenja zdravlja ostvaruju u različitim sustavima, s obzirom da se trenutno zaštita osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj osigurava na različit način , ovisno o sustavu u kojem se ta zaštita ostvaruje. „Mi smo u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje izradili jedinstvenu listu po kojoj će se procjenjivati tjelesna oštećenja. Međutim, po prvi puta će se kroz ovo jedinstveno tijelo vještačenja moći definirati i ostatak funkcionalnih sposobnosti“, kazala je, objasnivši da je to izuzetno važno jer bi sukladno tome osobe s invaliditetom mogle tražiti i neku vrstu zapošljavanja.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, ministar pravosuđa Orsat Miljenić pojasnio je da se u cijeli postupak, gdje je to moguće, uvode rokovi za postupanje koji su bitno kraći nego do sada. Također, uvodi se pravilo da se o jednostavnijim prigovorima odlučuje na istom sudu. Nadalje, zakonom se širi opseg od izuzeća nad provedbom ovrhe u koje će sada spadati dar za djecu i putni troškovi. Značajna novina koja se predlaže ovim izmjenama i dopunama je uvođenje Financijske agencije u postupku provedbe ovrhe na nekretninama. U odredbama o ovrsi na nekretninama predlaže se propisivanje jasnih rokova za poduzimanje određenih ovršnih radnji, ali i uvođenje Financijske agencije u postupak procjene nekretnine i vođenja elektroničke dražbe nekretnina, kao i pružanje detaljnih informacija o nekretninama koje se prodaju u ovršnom postupku. Predlaže se da vrijednost nekretnine koja se prodaje u ovršnom postupku utvrđuje sud na temelju objektivne procjene neovisnog procjenitelja - Financijske agencije o tržišnoj vrijednosti nekretnine u postupku i na način propisan posebnim pravilnikom. Također, Prijedlogom zakona nastoji se, u postupku ovrhe na nekretninama, omogućiti ovršeniku dostatno vrijeme za rješavanja svojih osnovnih stambenih potreba i na taj način ojačati zaštita njegovog dostojanstva. Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, ministar Miljenić izvijestio je da se mogućnost da se prekršaji plaćaju po 50 posto nižoj cijeni na licu mjesta sada proširuje i na tri dana. „Oni koji ne plate neće moći dobiti dozvole poput vozačke“, dodao je.

Predstavljajući Prijedlog izvješća o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. godine,potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić istaknuo je kako je do sada Republika Hrvatska iz svih programa Europske unije dobila na korištenje 1,12 milijardi eura, od čega je do ovog trenutka ugovoreno 806 milijuna eura ili 72 posto. “U potpunosti smo spremni za apsorpciju novca iz EU fondova. Do kraja godine očekuje se provedba 380 milijuna eura vrijednih projekata“, kazao je ministar Grčić.



Pisane vijesti