Slučajevi urušavanja objekata u Sisku obvezuju na intenziviranje uklanjanja

Slika /Vijesti/2022/18 kolovoza/IMG_2151.JPG

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je na 143. sjednici Vlade  kazao kako slučajevi urušavanja dvije zgrade u Sisku obvezuju na nastavak i dalje intenziviranje aktivnosti uklanjanja objekata opasnih za sigurnost.

Medved je istaknuo da je dosad uklonjeno 650 objekata na području Sisačko-moslavačke županije koju je krajem 2020. pogodio razoran potres.

"Ali ovi slučajevi urušavanje objekata nas obvezuju na nastavak i dalje intenziviranje uklanjanja oštećenih objekata, poglavito onih koji prijete sigurnosti", rekao je.

U procesu obnove dosad je 7732 obiteljske kuće dodijeljeno projektantima, obnovljeno je 3280 obiteljskih kuća, a trenutno se radovi obavljaju na njih 695.

Kod izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća ugovorena je izgradnja njih 312 vrijednih 273 milijuna kuna, a u postupku je odabir izvođača za dodatnih 266 obiteljskih kuća.

Nastavljaju se i radovi na izgradnji ukupno osam zamjenskih višestambenih zgrada, u Petrinji, Topuskom i Glini vrijednosti 208 milijuna kuna.

U tijeku je i natječaj za odabir izviđača za tri višestambene zgrade u Glini i jedna u Dvor, izvijestio je Medved.

Modernizacija sustava unutarnje plovidbe

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je Srednjoročni plan razvitka vodnih putova, luka i pristaništa Republike Hrvatske za razdoblje od 2022. do 2031. godine i Akcijski plan za provedbu Srednjoročnog plana razvitka vodnih putova, luka i pristaništa Republike Hrvatske za razdoblje od 2022. do  2024. godine.

Butković je kazao da je svrha Srednjoročnog plana provedba projekta kroz definirane posebne ciljeve i mjere kroz narednih devet godina, koji će rezultirati modernizacijom sustava unutarnje plovidbe te njezinom potpunom integracijom u europsku prometnu mrežu. 
 
"Srednjoročnim planom i pripadajućim Akcijskim planom utvrđuju se operativni planovi razvoja, uređenja i održavanja plovnih putova, digitalizacija sustava te razvoj luka i pristaništa", dodao je.
 
Usvojen Prijedlog programa Učinkoviti ljudski potencijali

Vlada je usvojila Prijedlog programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje od 2021. do 2027. kojim se ostvaruju preduvjeti za korištenje sredstava EU fondova.

U okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. na raspolaganju je 1, 933 milijarde eura iz Europskog socijalnog fonda plus a predviđeni su prioriteti: inkluzivno tržište rada i poticanje zapošljavanja, obrazovanje i cjeloživotno učenje, socijalno uključivanje, zdravstvo, zapošljavanje mladih, socijalne inovacije, materijalna deprivacija.

Provedba tog programa pridonijeti će povećanju stope zaposlenosti na 75 posto, povećanju sudjelovanja odraslim u cjeloživotnom učenju na 55 poto te smanjenju stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti na 15 postom, kazao je ministar Marin Piletić.

Produženo financiranje energetske obnove obiteljskih kuća do kraja 2022.

Donesena je Odluka o produžetku financiranja u 2022. godini provedbe Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje do kraja 2020. godine.     
                 
Financijska sredstva za provedbu te obnove u ukupnom iznosu od 190 milijuna kuna osigurana su odlukom o raspodjeli viška prihoda Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2022. te raspodjelom sredstava od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi, izvijestio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina.

Od toga će se 90 milijuna kuna namijeniti za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu na području cijele Hrvatske, a 100 milijuna kuna za sufinanciranje kuća oštećenih u potresu, dodao je.

Ministar je najavio i da će novi program energetske obnove obiteljskih kuća do 2030, godine njegovo ministarstvo predložiti do kraja ove godine.

Dva programa poljoprivrednih potpora ukupno vrijedna 10,5 milijuna kuna

Vlada je donijela dva programa potpore - sektoru mliječnog govedarstva te proizvođačima sjemenskog kukuruza, ukupne vrijednosti 10,5 milijuna kuna.

Kako je izvijestila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, program potpore županijskim programima u sektoru mliječnog govedarstva u 2022. godini, za koji je osigurano tri milijuna kuna, podrazumijeva pružanje pomoći jedinicama područne samouprave, kao i objedinjavanje javnih sredstava u tom cilju.

Intenzitet potpore kreće se od 30 do 100 posto, što ovisi od vrste mjere i razvijenosti pojedine jedinice područne samouprave, a maksimalna potpora po pojedinoj županiji doseže 500 tisuća kuna.

Program se odnosi na mjere uzgoja i kupovine uzgojno valjanih rasplodnih junica, kao i na troškove sakupljanja i prijevoza mlijeka od primarnih proizvođača do mjesta preuzimanja od strane vozila prerađivača mlijeka, naročito u udaljenim i slabije razvijenim područjima, s preostalim manjim mliječnim gospodarstvima, kojima prijeti gašenje, a koje se ne želi izgubiti, istaknula je ministrica.

Za program potpore proizvođačima sjemenskog kukuruza zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu osigurano je 7,5 milijuna kuna, a maksimalna pojedinačna potpora iznosi 35 tisuća eura.

Vučković je navela da se u ovoj godini očekivao najveći pad u proizvodnji sjemenskog kukuruza, a razloga za to je više, kao što su agroklimatski uvjeti, rast cijena merkantilne robe, kao i već apostrofirani poremećaji do kojih je došlo zbog invazije Rusije na Ukrajinu.

Nadalje, tu su i problemi s pronalaskom odgovarajuće radne snage, kao i drastična poskupljenja inputa u proizvodnji.

"Proizvođači sjemenskog kukuruza su nas upozorili na te činjenice, očekujući proizvodnju na nedostatnih 850 hektara u rano proljeće ove godine. Zajedno smo izradili program, koji je odobren od strane Europske komisije, a dijelom i zbog njega, očekivana proizvodnja je ipak veća, pa je na umjesto 850, sjemenski kukuruz zasađen na 1193 hektara", istaknula je Vučković.

Rekla je i da je Hrvatska u svijetu poznata po kvaliteti proizvedenog sjemena, u tome ima dugu tradiciju, a osobito kada je riječ o proizvodnji sjemenskog kukuruza.

Promijenjen naziv vukovarske memorijalne bolnice

Donesena je i Odluka o promjeni naziva Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar u Nacionalnu memorijalnu bolnicu „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar. 

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da se na inicijativu hrvatskih branitelja Vukovara i Ministarstva hrvatskih branitelja predlaže promjena naziva Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar na način da novi naziv bolnice bude Nacionalna memorijalna bolnica „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar.

Obrazlažući odluku, Beroš je istaknuo doprinos dr. Juraja Njavre kako tijekom Domovinskog rata, tako i u aktivnoj ulozi zastupnika u Hrvatskome saboru i ministra zdravstva koja je bila usmjerena na skrb o hrvatskim braniteljima.
 
Izrada mirovinskog simulacijskog modela i individualnog kalkulatora mirovina
 
Dana je prethodna suglasnost ravnateljici Središnjeg registra osiguranika (Regos) za sklapanje Sporazuma o savjetodavnim uslugama s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj uz naknadu u iznosu od 700.000 eura.
 
Riječ je o izradi mirovinskog simulacijskog modela i individualnog kalkulatora mirovina koji će se uključiti u digitalnu platformu koju uspostavi Regos.

Prihvaćeno pokroviteljstvo nad 57. Vinkovačkim jesenima
 
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 57. Vinkovačkim jesenima, jednoj od najvećih i najvažnijih smotri folklora u Republici Hrvatskoj.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl istaknuo je da je riječ o manifestaciji duge tradicije od posebne važnosti za ukupno amatersko stvaralaštvo u Republici Hrvatskoj, te već 57 godina uspješno predstavljaju javnosti tradicijsku baštinu kroz izvorne slavonske i šokačke običaje.

Dodao je da organizator manifestacije niz godina ostvaruje uspješnu suradnju s predstavnicima etnološke i etnomuzikološke struke, što rezultira vrlo dobrim izborom skupina te u središte pozornosti stavlja izvorni hrvatski folklor i identitet.
 
Izvor: Vlada/Hina
 

Pisane vijesti