- Objavljeno: 10.06.2020.
Šteta od potresa u Zagrebu 86 milijardi kuna, Vlada uputila zahtjev za sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije
Premijer Plenković najavio je danas da će Vlada Europskoj komisiji uputiti zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju izravne štete uzorokovne potresom u Zagrebu i okolici koja je procijenjena na 86 milijardi kuna, a iz Fonda je moguće dobiti najviše 600 milijuna eura. Dodao je da će se, nakon što se analiziraju sve primjedbe koje su stigle u javnoj raspravi, što prije za usvajanje pripremiti i zakon o obnovi.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na početku današnje sjednice Vlade na aktualne teme u proteklome tjednu, a prvo je govorio o aktivnostima Vlade u proteklih godinu dana rada na Akcijskom planu za ulazak u Europski tečajni mehanizam II."U potpunosti smo ispunili sve ambicije koje smo sami sebi postavili prije godinu dana, a ja sam osobno jučer uputio pisma čelnicima europskih institucija i svim članicama eurogrupe, šefovima država i vlada, o ispunjenom planu. Istodobno su svojim kolegama slično pismo uputili i potpredsjednik Marić i guverner Vujčić. Pobrojali smo sve što je Hrvatska napravila u pogledu spremnosti za ulazak u Europski tečajni mehanizam II i Bankovnu uniju", kazao je premijer Plenković.
Podsjetio je da je Europska središnja banka prije nekoliko dana objavila izvješće odnosno potvrdu da je analiza pet hrvatskih najvećih banaka pokazala da nijedna od njih nema kapitalnih nedostataka.
"To je jedna važna potvrda stabilnosti i kvalitete hrvatskog bankovnog sustava koja predstavlja značajan iskorak prema ulasku u Bankovnu uniju i Europski tečajni mehanizam II, što je posljednji korak prema ulasku u europodručje", dodao je.
Hrvatska je Strategiju za ulazak u europodručje usvojila prije nešto više od dvije godine.
Potvrda kreditnog rejtinga dobar signal za hrvatsko gospodarstvo
Premijer Plenković podsjetio je da je prije nekoliko dana još jedna od tri ključne svjetske agencije za kreditni rejting – agencija Fitch – nakon što je to učinila agencija Standard&Poor's prije deset dana, potvrdila i zadržala Hrvatskoj investicijski kreditni rejting.
"To znači da i ova agencija, unatoč krizi i posljedicama Covid-a 19 na gospodarsku i financijsku situaciju, pokazuje povjerenje u politiku koju vodimo i smjer kojim Hrvatska ima namjeru ići prema gospodarskom oporavku", istaknuo je premijer Plenković i dodao da je to izrazito dobro pogotovo imajući u vidu da je Hrvatska od 2013. do 2019. bila u području ne-investicijskog kreditnog rejtinga.
"Zahvaljujući naporima naše Vlade imamo investicijski rejting i s te strane vjerujem da će i u ovim okolnostima kada su nužna nova preuzimanja obveza na međunarodnom tržištu kapitala ovakav signal i od Europske središnje banke i od agencija za kreditni rejting pridonijeti da kamate na međunarodnom tržištu budu što povoljnije", kazao je.
Hrvatskoj 20 milijardi iz EU, to je iznos jednak godišnjem proračunu
Najavio je da će se idući tjedan održati sastanak Europskog vijeća koje će raspravljati o prvom preliminarnom nacrtu idućeg sedmogodišnjeg proračuna Europske unije kao i o dokumentu Europske komisije za gospodarski oporavak nakon korona krize.
"Oba dokumenta za nas su povoljna i bolja su nego onaj prijedlog iz veljače. Želimo Hrvatskoj osigurati sigurnosnu mrežu koja bi išla preko 20 milijardi eura u sljedećih sedam godina kao oslonac koji će nam pomoći za gospodarski oporavak", rekao je predsjednik Vlade naglasivši da se radi o iznosu koji je praktički jednak jednom godišnjem proračunu Hrvatske.
Premijer Plenković obavio je i konzultacije sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel, s obzirom da Njemačka preuzima predsjedanje Vijećem EU-a nakon Hrvatske.
"Ona je zadovoljna načinom kako smo uspjeli u zaista nepredviđenim i nikad viđenim okolnostima voditi sve formacije Vijeća iz Zagreba i zahvaljuje na tom angažmanu", kazao je predsjednik Vlade i dodao da je s kancelarkom Merkel dogovorio sve što je nužno da tranzicija predsjedanja bude kvalitetna i dobra.
Razgovarali su i otvaranju Hrvatske i Njemačke u pogledu slobode kretanja ljudi nakon obuzdavanja pandemije Covid-a 19.
Također, premijer Plenković razgovarao je i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o pripremi sastanka Vijeća, proračunu, programu oporavka, ali i o zahtjevu Hrvatske za sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije zbog potresa u Zagrebu, što je i prva točka današnje sjednice Vlade.
S Austrijom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom dogovoreno slobodno kretanje građana
U razgovorima s austrijskim kancelarom Kurzom, češkim premijerom Babišem i slovačkim premijerom Matovičem premijer Plenković dogovorio je slobodno kretanje građana.
"Mislim da je to povoljna odluka i da će to dodatno pridonijeti dolasku turista u Hrvatsku u sljedećim tjednima", smatra premijer Plenković i napominje da je u Hrvatsku došlo 67 tisuća turista.
"Vlada će učiniti maksimalne napore da se ova turistička sezona odvija u koliko toliko povoljnom kontekstu", istaknuo je i dodao da su razgovori na istu temu obavljeni i s mađarskim premijerom Orbanom te da će Mađarska u petak ukinuti restrikcije za svoje državljane.
Mađarska nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj
Od mađarskog premijera Orbana predsjednik Vlade Plenković je, kako je kazao, tražio pojašnjenja medijskih navoda u proteklih nekoliko dana.
"On je poručio da Mađarska, naravno, nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj i da su interpretacije koje su bile prenesene pogrešne i netočne te da se on, naravno, s njima ne slaže i želi s Hrvatskom nastaviti graditi dobrosusjedske odnose", kazao je premijer Plenković i istaknuo kako je vrlo jasno poručio mađarskom premijeru da Hrvatska štiti svoje interese i odbija bilo kakve rasprave o pretenzijama na svoj teritorij.
"Tu smo temu vrlo jasno razjasnili", dodao je premijer Plenković.
Slijedi nastavak razgovora s MOL-om o otkupu INA-e
Jutros je održan 12. sastanak Savjeta za INA-u video vezom s predstavnicima investicijskog savjetnika Lazarda, koji je obavio temeljitu analizu i dubinsko snimanje kompanije.
"Dostavili su nam i pojasnili preliminarno izvješće. Slijedi i nastavak razgovora i s MOL-om, a tijekom srpnja očekujemo i konačno izvješće. Za realizaciju ove transakcije potreban je dogovor dviju strana, a mi nastavljamo u smjeru kojeg smo odredili i vodit ćemo računa o zaštiti interesa Hrvatske i interesa samo kompanije", poručio je predsjednik Vlade.
Od točaka koje su na dnevnom redu današnje sjednice Vlade, kao izrazito važnu istaknuo je onu vezanu uz saniranje posljedica potresa u Zagrebu i okolici, odnosno prijavni obrazac za sredstva iz Europskog fonda solidarnosti koji će biti podnesen nakon sjednice.
Aktivnosti na sanaciji posljedica potresa u Zagrebu i okolici
Premijer Plenković podsjetio je da se radi o oštećenjima na 25 tisuća zgrada pa je stoga posao izrade prijavnoga obrasca bio vrlo zahtjevan i kompleksan, ali i podnesen na vrijeme.
Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete iznosi otprilike 86 milijardi kuna, odnosno više od 11,5 milijardi eura, prema metodologiji Svjetske banke.
"To govori koliko će biti zahtjevan i ozbiljan proces obnove grada Zagreba", istaknuo je premijer Plenković.
Dodao je da je Vlada, u međuvremenu, dogovorila i potpisala Sporazum o zajmu sa Svjetskom bankom u iznosu od 200 milijuna dolara za obnovu škola i bolnica, a rebalansom proračuna osigurana su sredstva za hitne intervencije za krovove, zabatne zidove, dimnjake i kondenzacijske bojlere od 20 tisuća kuna po jedinici.
Također, Vlada je osigurala i sredstva za plaćanje najamna za građane koji ne mogu biti u svojim domovima.
Premijer Plenković pojasnio je da bi prema pravilima Europskog fonda solidarnosti maksimalan iznos, s obzirom na štete, mogao bi ići do oko 600 milijuna eura.
"U svakom slučaju radimo preduvjete za obnovu koji su važni i kako bi Zagrepčani i Zagreb mogli krenuti u ovaj zahtjevan posao", rekao je premijer i dodao da 14. lipnja završava proces javne rasprave o zakonu o obnovi nakon potresa.
Nakon što se analiziraju sve primjedbe koje su stigle, premijer je najavio da će se taj zakon pripremiti za usvajanje što prije.