Svečana akademija u povodu božićnog Ustava i Dana ljudskih prava

ZAGREB, 10. prosinca 2010.(Hina) - Svečanom akademijom u Hrvatskom saboru danas je svečano obilježena 20. obljetnica 'božićnog Ustava RH' i Dan ljudskih prava.

"Dan ljudskih prava za nas je danas poseban jer naša zemlja ove godine slavi svoj Ustav - najvažniji dokument o ustrojstvu države i ljudskim pravima u pravno-političkoj povijesti hrvatskog naroda", istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić otvarajući svečanu akademiju u Hrvatskom saboru.

"Svečana akdemija upriličena je kao izraz poštovanja koji ukazujemo našem Ustavu, europskoj Konvenciji i Općoj dekalaraciji o ljudskim pravima, ali i kao znak naše privrženosti slobodi pojednica i zaštiti temljenih prava u demokratskom društvu utemeljenom na vladavini prava", naglasio je.

Svečanosti u Saboru nazočili su predstavnici hrvatske političke, sudbene, crkvene i društvene vlasti te predstavnici diplomatskog zbora.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora i jedan od tvoraca prvog hrvatskog Ustava Vladimir Šeks podsjetio je na "važno i odlučujuće" vrijeme kada je donesen prvi Ustav RH i kada je dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, koga se sjećamo "s ponosom i pijetetom", predstavio zastupnicima polazišta i načela za izradbu Ustava.

"Hrvatski Ustav nije zamišljen kao formalni utopijski, apstrakti tekst izvan prostora i vremena već stvarni i relani Ustav, koji će jamčenjem ljudskih i građanskih prava te vladavine zakona, a ne ljudi i ideja postati temeljnim i trajnim vrijednostnim dokumentom svih građana", rekao je Šeks.

"Božićni Ustav temelj je državnosti Republike Hrvatske, ali i dio zajedničkog europskog ustavnog nasljeđa koje počiva na univerzalnim vrijednostima kršćanske civilizacije. Ostvarivanjem vrjednota zapisanih u Ustavu mi osiguravamo njegovu legitimnost", kazao je Šeks i naglasio kako hrvatskom Ustavu želi samo jedno - puno i istinsko ostvarenje.

Predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec osvrnula se na europsku Konvenciju o ljudskih pravima i praksu europskog suda, koja je u proteklih 50 godina obuhvatila 12.000 presuda i od Konvencije stvorila dinamičan i suvremen dokument, koji se može primjeniti na aktualne društvene probleme kao što su primjerice ubojstvo iz milosrđa, trgovanje ljudima i ljudskim organima, ropstvo, nasilje u obitelji, osticanje religijskih simbola u školama, zaštita novinarskih izvora i sl.

"Neprijeporna je činjenica da je Konvencija postigla ono što dosad nije postigao ni jedan drugi međunarodni instrument zaštite ljudskih prava u svijetu - pod jurisdikcijom europskog suda danas je 47 država, a pod njegovom zaštitom 815 milijuna Europljana", kazala je Omejec zaključivši kako svečano obilježavanje 60. rođendana Konvencije na Dan ljudskih prava ima veliko simboličko značenje.



Pisane vijesti