Svečanom akademijom obilježena 15. obljetnica Ustavnog suda

Svečanom akademijom obilježena je danas 15. obljetnica Ustavnog suda RH koji je ustrojen 7. prosinca 1991. kada su na dužnost stupili suci prvog sastava Ustavnog suda u suverenoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj.

ZAGREB, 7. prosinca 2006. (Hina) - Svečanom akademijom obilježena je danas 15. obljetnica Ustavnog suda RH koji je ustrojen 7. prosinca 1991. kada su na dužnost stupili suci prvog sastava Ustavnog suda u suverenoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić podsjetio je da je Sud konstituiran prema Ustavu iz prosinca 1990.

Utvrđenom širinom nadležnosti i otvorenošću pristupa Ustavnog suda, Hrvatske je građanima zajamčila besplatnu provjeru ustavnosti svakog zakona i sudske odluke, kazao je Klarić. Podsjetio je da građani mogu tražiti i da Ustavni sud odredi rok za okončanje dugotrajnih sudskih postupaka, čime se, kako je rekao, građani obilato koriste.

Naglasio je da će Ustavni sud i dalje raditi na zaštiti najviših vrednota ustavnog poretka, promicanju i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavini prava.

Iznio je podatak da je broj predmeta u 2005. u odnosu na prvu godinu rada Suda porastao 29 puta, a broj ustavnih tužbi čak 184 puta. U 94 posto slučajeva podnositelji su pojedinci i privatnopravne osobe, a u 15 godina riješeno je 81 posto predmeta.

Predsjednik Vlade Ivo Sanader naglasio je da je neovisno sudstvo nezaobilazno u ustrojstvu svake moderne države, pa tako i u izgradnji Hrvatske čemu je pridonijelo i donošenje "božićnog Ustava" te stupanje na dužnost sudaca Ustavnog suda 7. prosinca 1991.

"U proteklih 15 godina djelovanje Ustavnog suda nije uvijek bilo jednostavno, no njegova rješenja opravdala su se u životnoj i pravnoj praksi. Zadaća svih nas je poštivanje vladavine prava, a reforma pravosuđa prioritetna kao i sigurnost i ravnopravnost građana ostvarena kroz pravne institucije u ostvarenju pravednosti iznad svega", rekao je Sanader.

Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks rekao je da se "božićnim Ustavom" željelo pozicionirati Ustavni sud kao najviši jamac prava i višestranačke demokracije.

"U radu Ustavnog suda bilo je uspona i padova, uvjetovanih njegovim specifičnim položajem", rekao je Šeks, dodavši kako većina slučajeva ispitivanja zakonitosti, uz pravne, ima i političke konotacije.

Predsjednik Republike Stjepan Mesić ustvrdio je kako ustavno sudovanje u Hrvatskoj ima tradiciju dugu 43 godine i ocijenio kako je uloga Ustavnog suda od presudnog značaja za vladavinu prava i funkcioniranje uređene pravne države.

"A da je rad Ustavnog suda često je bio uvjetovan aktualnostima hrvatskog političkog trenutka i pravima građana o kojima je s obzirom na njih trebalo odlučivati, nedvojbeno govore odluke o ustavnosti pojedinih zakona", rekao je Mesić.

Deficiti u funkcioniranju nekih državnih institucija koje nisu dovoljno uvažavale demokratske standarde imali su brojne posljedice, rekao je, spomenuvši pri tom netransparentnu pretvorbu i privatizaciju.

Svečanosti su u Preporodnoj palači Narodnog doma bili nazočni visoki predstavnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, članovi diplomatskog zbora akreditirani u Hrvatskoj te predstavnici znanstvenih institucija i pravne struke.



Pisane vijesti