U 2019. za šport se iz proračuna izdvaja 336 milijuna kuna, 119 milijuna kuna više nego 2016.

  • Slika /Vijesti/2019/01 Siječanj/18 siječnja/H20190118000365.jpg

U javnu raspravu i e-savjetovanje pušten je Nacionalni program športa 2019. - 2026. godine. Tim povodom u Banskim dvorima konferenciju za medije su održali  ministar financija Zdravko Marić, zamjenik državne tajnice Središnjeg državnog ureda za šport Krešimir Šamija i dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora i voditeljica radnog tijela za izradu Nacrta prijedloga Nacionalnog programa športa 2019. - 2026. godine Sanda Čorak.

Ministar financija Zdravko Marić je istaknuo da je jedna od većih stavki kada je riječ o Središnjem državnom uredu za šport raspodjela prihoda od igara na sreću.

"Ova godina nije "olimpijska godina", ali je jednako važna, ako ne i važnija, jer to znači da se naši športaši pripremaju. Mnogi od njih tek trebaju ispuniti olimpijske norme, tako da mi je izuzetno drago da smo na jedan način zajedničkim naporima uspjeli zadržati taj postotak od raspodjele od igara na sreću na 35 posto", kazao je.

U tom je kontekstu poručio da će se zalagati i za povećanje tih sredstava te će se razgovarati i o nekim drugim potencijalnim izvorima izdvajanja za šport.

"Tijekom javnog savjetovanja, a i nakon, možete računati da će Ministarstvo financija biti aktivni sudionik da se traže i pronalaze dodatni, novi izvori koji će ojačati sustav financiranja športa", naglasio je, napomenuvši da  nema tog izdvajanja u financijskom smislu koji uopće može parirati povratu koji dobivamo od športa.

"Prošle smo godine jako puno o tome govorili. Luka Modrić i hrvatska nogometna reprezentacija su bili glavni laureati kada gledamo športske nagrade u 2018. Vidimo koliko to reputacijski znači za Hrvatsku na globalnoj razini. Športaši su najbolji veleposlanici i promotori Hrvatske u svijetu", rekao je.

Izdvojio je, govoreći o ulaganjima u šport na lokalnim razinama, da su nakon stupanja na snagu Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave preko 20 posto premašena inicijalna očekivanja.

"Ustupanjem prihoda od poreza na dohodak lokalnoj samoupravi ostaje 2,1 milijarde kuna", rekao je.

Intenzivno se radi na razvoju športa

Zamjenik državne tajnice Središnjeg državnog ureda za šport Krešimir Šamija naglasio je da Vlada intenzivno radi na razvoju športa. Primjerice, iz proračuna za šport izdvaja se 336 milijuna kuna, u usporedbi s 2016. godinom kada se izdvajalo 217 milijuna kuna.

"Prvi su put povučena sredstva iz EU fondova - iz Europskog socijalnog fonda je povučeno 100 milijuna kuna, od čega je već ugovoreno 50 milijuna kuna", izvijestio je, dodavši da je poseban naglasak stavljen na šport na lokalnim razinama za što je u 2019. osigurano 11 milijuna kuna.

"U prošloj godini bilo je 70 tisuća korisnika takvih natječaja i programa. Prvi se put sustavno financiraju velike športske manifestacije, a povećane su u dvostrukom iznosu državne nagrade za šport", istaknuo je.

Ukupno je šest općih ciljeva u dokumentu: urediti područje financiranja športa, unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i povećati promocijske vrijednosti športa, unaprijediti skrb o športašima, uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom, unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu te unaprijediti sustav upravljanja u športu.

Poručio je da će nastaviti povećavati ulaganje u šport te će se uvesti kategorizacija športova.

"Posebno će se staviti naglasak na analizu poreznog sustava, s mogućnošću uvođenja poreznih olakšica", kazao je.

Vezano za unaprjeđenje skrbi o športašima, istaknuo je, radit će se na dual karijeri kako bi se kvalitetno skrbilo za športaše tijekom i nakon njihove karijere.

"Planira se dodatno stipendiranje školovanja športaša, kao i uvođenje jedinstvene stipendije za športaše prve kategorije te mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za športaše prve kategorije koji ispune dodatne uvjete", najavio je.

Kada je riječ o športskoj infrastrukturi, Šamija je kazao da se planira uvođenje mreže športskih građevina, a cilj je imati točan podatak o broju pojedinih vrsti športskih građevina u različitim dijelovima Hrvatske.

Uvest će se, najavio je, i sustav športskog licenciranja, subvencioniranje stjecanja kvalifikacija u onim športovima u kojima je najveći problem sa školovanim kadrom.

Predviđen je završetak projekta Nacionalnog informacijskog sustava u športu koji će omogućiti realni pregled sustava športa.

Prvi strateški razvojni dokument za hrvatski šport

Dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora i voditeljica radnog tijela za izradu Nacrta prijedloga Nacionalnog programa športa 2019. - 2026. godine Sanda Čorak kazala je da je ovo prvi strateški razvojni dokument za hrvatski šport.

"Nacionalni program športa ima podnaslov 'Prema zdravoj i aktivnoj naciji ponosnoj na športske uspjehe' i itekako je važan materijal koji bi trebao biti podloga za donošenje dokumenata na nižim razinama", rekla je.

Istaknula je uspjehe hrvatskih športaša i medalje koje osvajaju na velikim natjecanjima te dodala da je još uvijek mnogo neiskorištenog potencijala.

"Zadatak ovog dokumenta je da minimizira nedostatke u športu. Bilo nam je jako važno definirati sve pojavne organizacijske oblike športa, a to nije samo vrhunski i natjecateljski šport, već i šport u sustavu obrazovanja, kao i športska rekreacija", pojasnila je.

Izvijestila je da je provedeno sedam radionica na kojima je sudjelovalo 395 športskih djelatnika na lokalnim razinama. Održani su i okrugli stolovi te je obavljeno 20-ak intervjua sa stručnjacima raznih profila.

Izdvojila je šport kao jednu od pokretačkih snaga u društvu. "Vidimo koliko rezultati motiviraju cijelu naciju. Šport nam je važan za promoviranje Hrvatske", zaključila je.





Foto: Vlada RH / Hina

Pisane vijesti