U lipnju ćemo završiti formalni proces prijema Hrvatske u Schengen, bit će to jedna od ostavština naše druge Vlade

Premijer Plenković važnom je istaknuo jučerašnju odluku Vijeća ministara nadležnih za unutarnje poslove, koji su jednoglasno usvojili zaključke o hrvatskoj spremnosti za Schengen. Kazao je i da će se u lipnju završiti formalni proces prijema Hrvatske u Schengen, naglasivši da je naša zemlja spremna čuvati vanjsku granicu Europske unije.

Nakon sjednice Vlade, premijer Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije na kojoj je govorio o aktualnim temama. 

U uvodno dijelu, Plenković je važnom istaknuo jučerašnju odluku Vijeća ministara nadležnih za unutarnje poslove, koji su jednoglasno usvojili zaključke o hrvatskoj spremnosti za Schengen. Izrazio je zadovoljstvo što su sve države članice Europske unije jednoglasno potvrdile da je Hrvatska ispunila sve obveze iz pravne stečevine vezane za šengensko područje. 

Nakon ovoga, dodao je premijer, uslijedit će očitovanje i rasprava u Europskom parlamentu, nakon čega će se tema ponovno vratiti na Vijeće Europske unije. 

"Onda ćemo otprilike u lipnju završiti formalni proces prijema Hrvatske u Schengen. To jedna od dvije dublje integracije za koje mi je jako drago da ćemo ih realizirati i bit će jedna od ostavština naše druge Vlade", kazao je Plenković.

Dodao je da je ova odluka bila zahtjevna. Na tome smo radili i političkim i diplomatskim kontaktima, vrlo precizno, pažljivo i diskretno, a iznad svega, učinkovito", rekao je. 

Posebna zahvalnost prijateljskoj i susjednoj Sloveniji

Premijer Plenković posebnu zahvalnost iskazao je prema prijateljskoj i susjednoj Sloveniji – predsjedniku Vlade Janezu Janši, ministru unutarnjih poslova Alešu Hojsu i ministru vanjskih poslova Anžeu Logaru. Naglasio je da je Slovenija, kao predsjedavajuća Vijeća, bila izrazito konstruktivna i pozitivna. 

"Mislim da je to jako dobro i za odnose Hrvatske i Slovenije u cijelosti i na tragu onoga što radimo cijeli naš mandat, a to je da naše zemlje imaju odnose najboljih prijatelja i susjeda", poručio je Plenković.  

Na pitanje o hodogramu aktivnosti, premijer je kazao da će Hrvatska kontinuirano i konzistentno raditi na provođenju onih kriterija koje smo spremni prihvatiti, jačati naše institucije, kontrolirati vanjske granice, primjenjivati ovaj dio pravne stečevine Schengena koji u ovoj fazi imamo i spremati se da cjelinu tog sustava možemo kvalitetno provoditi jednom kad postanemo članica. "Cijeli hodogram bi trebao biti okončan sredinom godine", dodao je. 

Premijer je upitan i što će se promijeniti u odnosu na granice, primjerice sa Slovenijom te sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. 

"Jako puno će se promijeniti što se tiče granice prema Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, kazao je Plenković, podsjetivši da Hrvatska sada postaje schengenska vanjska granica Europske unije. 

"Mi smo u zadnjih desetak godina doživjeli tri krupna procesa koji su derogirali smisao Schengena", rekao je. Kao prvi krupni događaj naveo je terorističke napade zbog kojih su države članice pooštrile kontrole te Schengen više nije bio slobodan i liberalan kao prije tih napada. 

Drugi ogroman proces koji se dogodio, kazao je Plenković, bio suočavanje s velikim migracijskim valom 2015. i 2016. godine, u različitim fazama i po različitim rutama. "Sada imamo ovaj koji se zbiva na sjeveroistoku Europe, iz Bjelorusije prema Poljskoj, Litvi i Latviji, što također predstavlja novi pravac nezakonitih migracija", rekao je. 

Kao treći element naveo je COVID potvrde, kao sustav zaštite od zaraze, ponovivši da su svi ovi procesi utjecali da Schengen bude malo manje liberalan nego je bio do prije deset ili petnaest godina.

Hrvatska sprema čuvati vanjsku granicu Europske unije 

Kad se to sve gleda, kazao je Plenković, Europska unija će raditi reformu Schengena, a Hrvatska se upravo sad uključuje u taj proces. "Imali smo više nego dovoljno vremena da se spremimo za čuvanje vanjskih granica", dodao je. 

Plenković je novinarima rekao da odluka za Bugarsku i Rumunjsku još nije donesena. 

Upitan je očekuje li i dalje podršku Njemačke s obzirom na novu vladu. 

Premijer je kazao da je novom njemačkom kancelaru Olafu Scholzu uputio čestitku, s ciljem nastavka odlične suradnje između Hrvatske i Njemačke. 

"Ovo je krupna politička promjena u smislu političke orijentacije stranaka koje vode njemačku koaliciju. Važno je da je to čovjek koji je bio dio vlade Angele Merkel i dobro zna kakvu je politiku Njemačka imala prema Hrvatskoj. Nadam se da ćemo nastaviti rutom snažne podrške na temelju konkretnih postignuća", poručio je Plenković. 

Apeliram na strpljenje, molim građane da se cijepe  

Predsjednik Vlade osvrnuo se na Međunarodni dan ljudskih prava. "Važno je da u ovim okolnostima Covida-19 razumijemo da mi možemo štititi ljudska prava jedino ako su nam građani živi i zdravi", poručio je. 

Današnje obilježavanje je vrlo simbolično, dodao je, kako bismo shvatili koliko smo bili obazrivi i pažljivi, koliko smo u ove dvije godine nastojali štititi zdravlje, poduzimati mjere, raditi okvire i preporuke, a nikada ne zadirati previše u ograničenja i slobode naših građana

Premijer je kazao kada se gleda komparativno, Hrvatska je među zemljama koje su imale najblaže mjere i koje su najmanje djelovale na način koji ometa stil života i svega što smo navikli do Covida-19. Zato smo rekli otpočetka, naglasio je, bitan nam je rad, proizvodnja, društveni tijekovi, promet i obrazovanje.          

"Apelirajući na jedno strpljenje, jednu vrstu odricanja svih naših građana, molim sve još jednom, koji mogu da se cijepe i zaštite, osim ako imaju neke zdravstvene razloge koji to preveniraju. Oni koji su primili dvije doze, neka uzmu 'booster' dozu, slijedeći preporuke naših liječnika, zdravstvenih djelatnika i znanstvenika" , poručio je Plenković. 

Posjet Bosni i Hercegovini 

Premijer je najavio da će u ponedjeljak posjetiti Bosnu i Hercegovinu. U Sarajevu će boraviti na poziv predsjedatelja Vijeća ministara Zorana Tegeltija. Predviđen je i susret s nekim od članova Vijeća ministra, kao i s članovima Kolegija i Doma naroda i Zastupničkog doma.

"Raspraviti ćemo sve ključne političke teme, među kojima su bilateralni odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine", dodao je Plenković.   

Tijekom popodneva, predsjednik Vlade će boraviti u Mostaru, gdje će se sastati s predstavnicima Hrvatskoga narodnog sabora. 

Ugovori su povjerljivog karaktera i ne objavljuju se

Novinare je zanimao i komentar o današnjoj izjavi predsjednika Republike Zorana Milanovića. Upitan „radi li na smjeni ministra Banožića“, premijer Plenković odgovorio je: „Ne!“

Vezano za objavu ugovora o nabavci višenamjenskih borbenih aviona, premijer Plenković je pojasnio da su ugovori povjerljivog karaktera i ne objavljuju se.

„Sve informacije koje javnost treba dobiti, njih možemo dati, ali, ako sam dobro shvatio, on je izjavio da je netko 'maznuo 200 milijuna'. Zgodno je to, dođe se na obilježavanje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kojem naša Vlada – nakon što se nijedna Vlada to nije usudila – odluči političkom odlukom i odabirom, vrlo pažljivo napravljenim procesom izbora višenamjenskih borbenih aviona, potpisati ugovor, kupiti, platiti već prvu ratu. Dakle, prva je rata već plaćena u iznosu od 316 milijuna eura, već nakon rebalansa“, kazao je.

Milanović lakonski baca teze u eter

Naglasio je da su se vrlo transparentno uspoređivale ponude, a francuska je ponuda izabrana kao najpovoljnija i najbolja. Podsjetio je pritom da predsjednik Milanović nije htio dati formalno predstavnike u Povjerenstvo koje se bavilo odabirom najbolje ponude.

„Nije mi baš jasno kako to da netko tko je i temeljem ustavnih ovlasti vezan za pitanja obrane, pa onda i zrakoplovstva, ne želi formalno delegirati nikoga u taj proces“, rekao je premijer Plenković.

Prije konačne odluke Vlade, dodao je premijer, održan je sastanak Vijeća za obranu. „Mi smo ga čak i formalno pitali, Ministarstvo obrane ga je pitalo, za pismeno očitovanje na tu konačnu odluku. Oni se nisu očitovali“, rekao je, dodavši da je to vrlo važan detalj i da je dobro podsjetiti na to kada već Milanović lakonski baca teze u eter. 

Kada je riječ o cijeni, premijer Plenković pojasnio je da je francuska ponuda od 999 milijuna eura bila je ona koja se odnosi na četiri ugovora i sve ono što ide uz komercijalne ugovore, koja ide kao paket, a taj paket je bio usporediv sa svim ostalim ponudama. 

„PDV iznosi 110.642.467 eura. Taj PDV Ministarstvo obrane transferira Ministarstvu financija, koje plaća avione. To je novac koji mi plaćamo sami sebi i nije puno relevantan, osim knjigovodstveno", rekao je premijer Plenković.

Isto bi bilo i sa švedskim ili američkim avionima

U cijene ponuđača nije bila uključena ni procijenjena indeksacija cijena od 2020. do 2026. godine, a premijer je kazao kako bi se isto dogodilo da smo izabrali švedske ili američke avione, a ta procijenjena svota iznosi 44 milijuna 129 tisuća eura.

Nabrojio je i ostaIe dodane troškove osnovnoj ponudi - 1.219.000 s PDV-om za interoperabilnost s NATO-om, trošak objekata infrastrukture s PDV-om od 23.271.510 te obuku osoblja u Francuskoj od 3.310.000.

Konačno 2024., kada avioni dođu - za 2024., 2025. i 2026. planirani su operativni troškovi njihove uporabe s PDV-om - tu je planirano 67.500.000 eura.

Slovenska vlada sretna što je pomogla Hrvatskoj da dobije odluku o Schengenu

Predsjednik Vlade se osvrnuo i na ocjene predsjednika Zorana Milanovića, koji je njegov ovotjedni službeni posjet Ukrajaini nazvao "šarlatanstvom".

"Za razliku od njega i njegove politike, ili barem tih nekih malih pokušaja da se bavi uopće onim što se zove vanjska politika, mi gradimo odnose, rješavamo probleme", rekao je premijer.

Sada, deset godina nakon potpisivanja ugovora o pristupanju s EU-om, dodao je Plenković, u odnosima sa Slovenijom takvima da otkad sam ja premijer nije bilo podignutog tona, nije nitko rekao 'a', podsjetivši da je u odnosima Hrvatske i Slovenije znalo biti prilično kaotično, konfuzno i ružno.

"Danas imamo situaciju da je slovenska vlada sretna i zadovoljna što je pomogla Hrvatskoj da dobije odluku o Schengenu", istaknuo je dodavši da je to slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs rekao hrvatskom kolegi Davoru Božinoviću.

"Što se tiče BiH, za razliku od nekih koji su se sjetili te teme prije godinu i pol dana otprilike, mi stalno pružamo kontinuiranu, čvrstu potporu i BiH kao prijateljskoj i susjednoj zemlji i sva tri naroda, osobito položaju Hrvata, da budu ravnopravni, konstitutivni", nastavio je Plenković. Naglasio je da je u ovom proračunu koji je usvojen skoro za sto posto povećana potpora Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske "kako bismo još više novaca dali Hrvatima u Srbiji, Hrvatima u BiH, Crnoj Gori".

To što Milanović radi je na njegovu sramotu 

Za Milanovića je rekao da to što on radi je na njegovu sramotu.

"Mogu si dopustiti, kazati i umisliti da nešto malo više znam s obzirom na moju raniju karijeru u ovom segmentu vanjske politike. Uvijek mogu biti otvoren za sugestije, ali za tlapnje i takve trivije to mi je, iskreno, gubljenje vremena, a gubljenje vremena je u biti i hrvatskoj javnosti", kazao je. 

Rekao je da mu je žao i Milanovića, a i svih drugih koji to moraju slušati samo zbog činjenice da je on na čelu jedne institucije.

"Da slučajno nije to, pa ne bi se time bavio nitko ni stotinku sekunde.  Ja ne kužim, on je inače inteligentan čovjek, ne kužim da on to sam ne shvaća i uopće ne vidim koji je put, kud je krenuo, a ovo je sve moglo biti puno konstruktivnije."

Zakon o trgovini u proceduru iduće godine 

Upitan kad će u proceduru novi Zakon o trgovini u koji se planira uključiti i neradna nedjelja, predsjednik Vlade je kazao da će u proceduru iduće godine. 

"Ti zakoni su padali na Ustavnom sudu. Bitno je odrediti mjeru koja će proći test razmjernosti da prođe na Ustavnom sudu i radi se na tome. Zakon postoji, radi se na nijansama. Vrag je u detaljima", ustvrdio je. 

Kazao je da neradnu nedjelju podržava ogroman dio građana te da mu kao pravniku i premijeru ne bi bilo drago da donesu zakon koji će pasti na Ustavnom sudu.

Čestitam Zekanoviću na govoru u Saboru 

Premijer je čestitao i Hrvoju Zekanoviću na njegovom govoru o cijepljenju u Saboru. 

"Sigurno je svjedočio iskustvu bolesti kod ljudi koji su mu bliski", kazao je Plenković, dodavši da je zajedno s ministrom Berošem gledao iskustva ljudi koji su završili s teškim komplikacijama.

"To je teška tema. Ovo što nastoje male stranke, demagozi, brojit će im se ovo. Podsjećat ćemo ih na veliku pandemiju koju relativiziraju", zaključio je predsjednik Vlade.

Pisane vijesti | Andrej Plenković