Unatoč inflaciji, realni rast plaća u mandatu ove Vlade iznosi 30 posto

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se, nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a, na aktualne političke događaje te uvodno istaknuo da je na sjednici bilo riječi o objavi Državnog zavoda za statistiku da su prosječne plaće u siječnju u Hrvatskoj došle do iznosa od 1.239 eura, najvećeg ikada.

''Od početka našeg mandata 2016. godine do danas, s tadašnjih prosječnih 749 eura plaće su narasle za 490 eura, što predstavlja 65-postotni rast. Istodobno, medijalna plaća je narasla sa 658 na 1.059 eura, odnosno za 61 posto. Minimalna plaća je u našem mandatu narasla s 414 na 840 eura, što je 103 posto u nepunih osam godina'', kazao je premijer.

Dodao je podatak da rast realnih plaća u posljednjih mjesec dana iznosi 4,4 posto, a u proteklih godinu dana zabilježen je rast od 8,8 posto. Stoga, ključna je premijerova poruka da je od listopada 2016. do siječnja ove godine realni rast plaća bio 30 posto, što u potpunosti ruši teze oporbe da je inflacija pojela plaće.

Prosječni rast plaća u državnim i javnim službama bit će 32 posto

Plenković je također kazao da sve službe u državnom i javnom sektoru rade na pripremama za provedbu uredbi koje se odnose na koeficijente za sve zaposlene u državnim i javnim službama.

''Za gotovo 245 tisuća ljudi porasti će plaće za mjesec ožujak koje će biti isplaćene u travnju. Prosječni rast plaća bit će 32 posto. To je postignuće naše Vlade i naše želje da povećamo standard građana'', naglasio je.

Premijer Plenković osvrnuo se i na paket mjera, vrijedan 503 milijuna eura, za pomoć onima kojima je ona još uvijek potrebna. Odnosi se na paket jednokratne pomoći za 830 tisuća hrvatskih umirovljenika te na odluku da cijene struje i plina ostaju nepromijenjene, priuštive i predvidljive, čime Vlada nastavlja suzbijanje inflatornih pritisaka.

Naveo je da ova Vlada ima i ambicije za dalje, a to je da Hrvatska dosegne 80 posto prosjeka razvijenosti EU-a, da prosječna plaća bude 1.600 eura, a minimalna bruto plaća bude 1.250 eura, da se nastave povećavati mirovine te da se ide dalje s provedbom demografskih mjera i s brojnim ulaganjima u poljoprivredu i energetiku.

Naglasio je kako je Hrvatska usidrena u srce Europske unije.

''Važno je da ovakav smjer odgovornog upravljanja u gospodarskom i financijskom smislu nastavimo te da s članstvom u OECD-u, koje bi se trebalo dogoditi za dvije godine, zaokružimo taj veliki proces međunarodnog pozicioniranja'', poručio je Plenković.

Očekujem da se Ustavni sud i DIP očituju na Milanovićeve izjave

Komentirajući prijezir kojeg je predsjednik Zoran Milanović iskazao prema Ustavnom sudu i njegove najave da će on biti idući premijer, rekao je kako očekuje da će se o tome očitovati oni koji su za to zaduženi, a to su Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud.

"Zaduženi za praćenje cijelog izbornog ili predizbornog procesa su Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud i očekujem da se oni očituju. A što se tiče toga tko će biti budući predsjednik Vlade, to sigurno neće biti on nego ćemo, sa sigurnošću mogu reći, mi kao glavna stranka s našim koalicijskim partnerima biti oni koji ćemo predložiti budućeg mandatara, a to bi, prema ozračju koje vidim po Hrvatskoj, trebao biti ja", kazao je Plenković.

Osvrnuo se također i na Milanovićevu izjavu da je Kolinda Grabar Kitarović obilazila skupove HDZ-a dok je bila predsjednica države.

''Kad je Kolinda Grabar Kitarović bila predsjednica države, nije uopće išla na predizborne skupove HDZ-a. Ja se te situacije ne sjećam'', ustvrdio je.

Komentirao je i mogućnost da se Milanović kandidira na izborima za EU parlament, čime bi eventualno dobio na vidljivosti u kampanji prije parlamentarnih izbora.

''Izbori za EU parlament održavaju se 9. lipnja. Prema zakonu o izborima, predsjednik Republike 60 dana prije tog roka raspisuje izbore za EU parlament. On je to učinio, koliko sam ja shvatio, s datumom 9. travnja. Rokovi su identični kao za kandidature za Hrvatski sabor, dakle 14 dana plus dva dana verifikacije kandidatura. Formalna kampanja, ako pažljivo to računate, ne može biti prije 25. travnja, to je osam dana nakon izbora za Hrvatski sabor'', poručio je Plenković.

Pisane vijesti | Andrej Plenković