Uvođenje dodatnog poreza na dobit nije kažnjavanje uspješnih, nego solidarni doprinos kojim će se pomoći najslabijima

"To je u biti jedan doprinos solidarnosti. Ovo je kriza koja zahtijeva od onih koji imaju više da pomognu onima koji imaju manje", poručio je premijer Plenković govoreći o uvođenju dodatnog poreza na dobit. Dodao je da je država svojim intervencionističkim mjerama napravila ogromne iskorake i dala veliku potporu te kako bi ovakva vrsta poreza bio svojevrsni solidarni doprinos radi pravednije podjele tereta krize koja pogađa sve u društvu. Naglasio je da se ne radi o kažnjavanju onih koji su uspješni nego obrnuto, o preusmjeravanju dobiti onih koji imaju puno prema onima koji imaju manje.

Otvarajući današnju, 167. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, premijer Plenković poručio je da na taj državni blagdan izražavamo poštovanje hrvatskim braniteljima čiju žrtvu nikada nećemo zaboraviti i koja je trajno utkana u temelje hrvatske državnosti.
 
Vlada je, dodao je, organizacijski pripremila komemoraciju u Vukovaru koja će biti dostojanstvena i s puno poštovanja prema hrvatskim braniteljima i svima koji su dali najviše za slobodu Hrvatske.  
 
U toj će prigodi danas poslijepodne premijer Plenković posjetiti Škabrnju, a sutra će sudjelovati u Koloni sjećanja u Vukovaru.
 
Unatoč globalnim trendovima, očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo u 2023. godini rasti 0,7 posto
 
Podsjetio je da je na sjednici u ponedjeljak Vlada usvojila prijedlog proračuna za 2023., prvog koji je iskazan u eurima i prvi koji ćemo provoditi kao članica europodručja.
 
Unatoč globalnim trendovima, kazao je premijer Plenković, očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo rasti 0, 7 posto, što se možda čini malo u odnosu na vjerojatnih 6 posto ove godine ili na visokih 13 posto prošle, no s obzirom na okolnosti ipak se radi o rastu, a Europska komisija i druge institucije predviđaju čak i nešto viši.
 
Naglasio je da se ovakvi gospodarski rezultati događaju prije svega zahvaljujući agilnosti hrvatskih poduzetnika, velikom doprinosu hrvatskih radnika te racionalnom upravljanju javnim financijama, kazavši da će Hrvatska u pogledu smanjivanja javnog duga ove godine biti na razini koja je niža nego prije korona krize.
 
Tu je, naravno, i doprinos mjera Vlade koje su omogućile pomoć građanima i gospodarstvu redistribucijskom snagom državnoga proračuna.
 
Na tom tragu, dodao je, i ovaj proračun ima tri ključna stupa – ublažavanje posljedica krize, nastavak gospodarskog rasta i razvoja i očuvanje socijalne sigurnosti i kohezije – a Hrvatskom saboru predstavit će ga idućeg tjedna.
 
Vladina projekcija je da će se inflacija u idućoj godini spustiti na 5,7 posto
 
U tom je kontekstu naveo i izvješće Državnog zavoda za statistiku prema kojem je stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena na godišnjoj razini za listopad u prosjeku viša za 13,2 posto u odnosu na listopad prošle godine.
 
U usporedbi s onim članicama EU-a, koje u ovom trenutku još nisu u europodručju, Hrvatska ima najmanju stopu inflacije.
 
Kumulativno zadnjih 12 mjeseci inflacija je iznosila 9,4 posto, a Hrvatska je tu u sredini među državama članicama EU-a.
 
Dodao je kako je bitno nastaviti s antiinflacijskim mjerama, kako bi se viša stopa inflacije koja je po prije svega uzrokovana vanjskim elementima, spustila na 5,7 posto, što je Vladina projekcija za 2023. godinu.
 
Dodatni porez na dobit je doprinos solidarnosti u krizi
 
Predsjednik Vlade najavio je da će se danas u javno savjetovanje uputiti prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit.
 
"To je u biti jedan doprinos solidarnosti. Ovo je kriza koja zahtijeva od onih koji imaju više, da pomognu onima koji imaju manje", poručio je premijer. 
 
Dodao je da je država svojim intervencionističkim mjerama napravila ogromne iskorake i dala veliku potporu te kako bi ovakva vrsta poreza bio svojevrsni solidarni doprinos radi pravednije podjele tereta krize koja pogađa sve u društvu.
 
Naglasio je da se ne radi o kažnjavanju onih koji su uspješni nego obrnuto, o preusmjeravanju dobiti onih koji imaju puno prema onima koji imaju manje.
 
"Poanta je da sva sredstva koja će se ovime prikupiti iskoristimo u idućoj godini i kanaliziramo ih kao izravnu potporu onima koji su najslabiji u hrvatskom društvu", rekao je predsjednik Plenković
 
"To je politička filozofija ovoga koraka", dodao je.
 
Kako je najavio, nakon sjednice vlade ministar financija Marko Primorac će opširnije predstaviti nacrt prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit koji se upućuje u javno savjetovanje.
 
Ojačati ulogu Hrvatske kao regionalnog čvorišta za energetiku i promet
 
Govoreći o aktualnom prijepodnevu, održanom prije dva dana u Hrvatskom saboru, premijer Plenković smatra da je to bila dobra prigoda da hrvatska javnost čuje sve ono što Vlada poduzima u svim sektorima.
 
"Uvjeren sam da su ta postignuća supstantivna i velika te, što je najvažnije, na tragu su naših izbornih obećanja i programskih ciljeva", poručio je.
 
Naglasio je pritom da u Hrvatskoj nema socijalne frakture zahvaljujući Vladinim mjerama.
 
Dodao je da će se, nakon otvorenja Pelješkoga mosta, kojim je ove godine spojena Hrvatska, od 1. siječnja ostvariti dva cilja dublje integracije u Europsku uniju – članstva u europodručju i Schengenskom prostoru.
 
Hrvatska, dodao je, svojom vrlo kvalitetnom infrastrukturom ima potencijal ojačati svoju ulogu regionalnoga čvorišta za razvoj energetike i prometa. U tom je kontekstu najavio posjet austrijskog i bavarskog kancelara, koji su zainteresirani za suradnju u energetskom sektoru.
 
Očekujemo da se ispitaju sve okolnosti eksplozije rakete u Poljskoj i osuđujemo napade Rusije na Ukrajinu
 
Premijer Plenković izrazio je uime Vlade solidarnost s Poljskom i rekao da su upućene poruke podrške i sućuti poljskom predsjedniku, premijeru i narodu zbog eksplozije rakete u kojoj su izgubljena dva života u blizini granice s Ukrajinom, te istaknuo kako očekuje utvrđivanje svih okolnosti incidenta. 
 
"Želim izraziti u ime Vlade solidarnost s Poljskom. Uputili smo i poruke podrške i sućuti predsjedniku Dudi, premijeru Morawieckom, poljskom narodu zbog gubitka dva života nakon eksplozija koja se dogodila na istoku Poljske u blizini granice s Ukrajinom, a u jeku velikih raketnih napada Rusije na Ukrajinu i to diljem zemlje daleko od linije fronte", rekao je premijer Plenković.
 
Kazao je da su zbog tog incidenta obavljene odgovarajuće konzultacije na Sjevernoatlantskom vijeću gdje je bio i hrvatski stalni predstavnik te da u ovom trenutku nema indicija da će se aktivirati konzultacijski proces temeljem članka 4 Ugovora o Sjevernoatlantskom savezu.
 
"Ono što očekujemo, kao što je uobičajeno, da se naravno ispitaju sve okolnosti i utvrdi točno o čemu se radi, koji je to projektil, čiji je projektil, a pritom osuđujemo napade Rusije na Ukrajinu i izražavamo potporu Ukrajini u obrani svojeg teritorija, svoje slobode", zaključio je.



Pisane vijesti