Vlada dala suglasnost za opremanje novih kardiokirurških odjela u Osijeku i Splitu

U cilju smanjivanja smrtnosti od infarkta srca i ostalih kardioloških oboljenja, Vlada je danas Ministarstvu zdravstva dala suglasnost da na teret državnog proračuna financira opremanje novih kardiokirurških odjela u kliničkim bolnicama u Osijeku i Splitu te proširenje kapaciteta kardiologije u zagrebačkoj KB Dubrava.

ZAGREB, 21. veljače 2007. (Hina) - U cilju smanjivanja smrtnosti od infarkta srca i ostalih kardioloških oboljenja, Vlada je danas Ministarstvu zdravstva dala suglasnost da na teret državnog proračuna financira opremanje novih kardiokirurških odjela u kliničkim bolnicama u Osijeku i Splitu te proširenje kapaciteta kardiologije u zagrebačkoj KB Dubrava.

Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić je na sjednici Vlade istaknuo kako je u kolovozu 2005. njegovo ministarstvo počelo s programom intervencijske kardiologije, s ciljem da svaki srčani bolesnik iz bilo koje hrvatske bolnice može hitno biti prebačen u najbliži referentni centar, specijaliziran za posebne operativne zahvate.

Na taj je način, ističe Ljubičić, od kolovoza 2005. do kolovoza prošle godine, smrtnost od infarkta smanjena na razini države za 20 posto, a u nekim županijama i za više od 50 posto.

Osim što opremanje spomenutih kardiokirurških odjela predstavlja veliki stručni iskorak, rekao je Ljubičić, time će se bitno smanjiti i liste čekanja na kardiokirurške zahvate.

Ukupna vrijednost opreme za ta tri odjela iznosi gotovo 14 milijuna kuna.

Saboru je iz Vlade upućen i Ugovor o jamstvu između Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj. Riječ je o jamstvu za 40 milijuna eura zajma EBRD-a kojim će se financirati 3. faza gradnje Riječke obilaznice, od Bakra do Krčkog mosta.

Ukupna vrijednost tog projekta iznosi 85,5 milijuna eura, a resorni ministar Božidar Kalmeta najavio je da se završetak gradnje može očekivati krajem 2008. godine.

Vlada je na današnjoj sjednici Saboru na potvrđivanje uputila i Sporazum o financiranju 20 projekata iz Phare programa, a koje će EU financirati sa 61,1 milijun eura, dok će hrvatska strana sudjelovati sa 7,2 milijuna eura.

Projekti se, među ostalim, odnose na podizanje sposobnosti tijela državne uprave da se prilagode europskim standardima, povezivanju hrvatskog carinskog sustava s informacijskim sustavom Carinske unije te bespovratnu pomoć malim i srednjim poduzećima izvoznicima.

Ujedno, upućen je i Sporazum o financiranju projekata povećavanja nuklearne sigurnosti od strane EU, ukupno vrijedan 6,2 milijuna kuna. Tim će se sredstvima financirati projekt granične kontrole nuklearnih i ostalih radioaktivnih materijala i instalacije sustava RODOS u Hrvatskoj, namijenjenog otkrivanju eventualnog krijumčarenja nuklearnih materijala.



Pisane vijesti