Vlada donijela Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture

Slika /Vijesti/2018/04 travanj/19 travnja/sjednica/S1.jpg

Danas je u Banskim dvorima održana 92. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je jedanaest točaka dnevnog reda.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas predstavio je Prijedlog zakona o Hrvatskoj matici iseljenika, podsjetivši da je Hrvatska matica iseljenika utemeljena 1951. godine. Pojasnio je da je zakonski položaj, rad i ustrojstvo Hrvatske matice iseljenika potrebno uskladiti s novim zakonima koji su u međuvremenu stupili na snagu, naročito sa Zakonom o ustanovama
 
Kazao je da je Hrvatska matica iseljenika osnovana kao „samostalna organizacija sa svojstvom društveno pravne osobe“. Stupanjem na snagu Zakona o ustanovama 24. kolovoza 1993. godine, Hrvatska matica iseljenika trebala je ex lege postati javna ustanova. U međuvremenu je donijet čitav niz propisa u Republici Hrvatskoj s kojima je trebalo uskladiti djelatnost i organizacijsku strukturu Hrvatske matice iseljenika.
 
Temeljem Ustava Republike donijet je Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koji obuhvaća sve subjekte važne za uređenje pitanja odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Odredbama ovog Zakona osnivač Hrvatske matice iseljenika je Republika Hrvatska, a osnivačka prava u ime Republike Hrvatske obavlja Središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
 
Vlada je donijela Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA).
 
"To je izrazito važan program i za korištenje odgovarajućih financijskih sredstava koje je Hrvatska dobila iz Europske komisije, kao i za dostupnost interneta i novih generacija tehnologija u cijeloj Hrvatskoj", kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
 
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pojasnio je da je riječ o provedbenom programu izgradnje i upravljanja agregacijskim dijelovima širokopojasnih mreža sljedeće generacije (NGN – Next Generation Network), a ujedno i program koji sadržava državnu potporu. Izrađen je u svrhu ostvarivanja ciljeva Digitalne agende za Europu do 2020. godine, a usklađen je i s ciljevima Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2016. - 2020.
 
Donošenjem predmetnog Nacionalnog programa, rekao je ministar, omogućuje se korištenje dodijeljenih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" 2014. - 2020., najviše u iznosu od 101,4 milijuna eura, od čega će se najviše, 86,2 milijuna eura ili 85 posto financirati iz europskog fonda za regionalni razvoj u skladu s Odlukom Europske komisije o usklađenosti predmetnog Nacionalnog programa s pravilima državnih potpora.
 
Ciljana područja izgradnje širokopojasne agregacijske infrastrukture unutar predmetnog Nacionalnog programa, većinom obuhvaćaju područja u kojima trenutačno takva infrastruktura ne postoji ili je dostupna samo agregacijska mreža povijesnog operatora. Na temelju rezultata provedenih javnih savjetovanja Nacionalnim programom planirano je obuhvatiti ukupno 540 ciljanih naselja (što čini 25% ukupnog hrvatskog stanovništva), koja se nalaze u prigradskim i ruralnim područjima Republike Hrvatske.
 
Provedba Nacionalnog programa je nužna budući da postojeći kapaciteti i tehnološke značajke postojeće agregacijske mreže ne omogućuju razvoj pristupnih širokopojasnih mreža sljedeće generacije te razvoj konkurentne ponude novih usluga u prigradskim i ruralnim područjima Republike Hrvatske.
 
Predmetni Nacionalni program će biti izveden kroz javni investicijski model kao "veliki projekt", koji će nadzirati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao nositelj, dok će društvo Odašiljači i veze d.o.o., biti zaduženo za tehničku provedbu te će u tu svrhu ustrojiti zasebnu unutarnju ustrojstvenu jedinicu nadležnu za obavljanje poslova provedbe Nacionalnog programa.
 
"Tako izgrađena infrastruktura ostaje u državnom vlasništvu i daje se u dugoročni najam svim operatorima na tržištu pod jednakim uvjetima i u skladu s njihovim potrebama", zaključio je ministar Butković.
 
Na sjednici je prihvaćen i Akcijski plan provedbe Strategije cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu.
 
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić kazao je da je Akcijski plan izrađen temeljem glavnih izazova, prioriteta i ciljeva djelovanja definiranih Strategijom cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj te je korak u implementaciji cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u obrazovne sustave na svim razinama obrazovanja, kao i u sustave zapošljavanja i socijalnog uključivanja.
 
Naveo je da Akciji plan ima četiri prioriteta, a to su: uspostavljanje sustava za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje unutar kojeg će se razviti i web sučelje, poticanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja prema potrebama tržišta rada i gospodarstva, u što će biti uključeni i socijalni partneri kako bi se utvrdile stvarne potrebe gospodarstva, osiguravanje kvalitete usluga poticanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja te jačanje svijesti o potrebi za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoju vještina upravljanja karijerom.
 
Ministar Pavić rekao je da je za Akcijski plan predviđen iznos od 15 milijuna kuna.
 
Vlada je donijela i Zaključak o pružanju pomoći Hrvatskom nacionalnom vijeću Republike Srbije u osiguravanju trajnog i odgovarajućeg sjedišta Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ iz Subotice.
 
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas pojasnio je da je Hrvatsko nacionalno vijeće, najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, osnivač dvije ključne ustanove u području kulture i informiranja, koje imaju iznimnu važnost za hrvatsku manjinu u Republici Srbiji. Riječ je o Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, koja od 31. siječnja 2003. godine kontinuirano izdaje tjednik istoga naziva „Hrvatska riječ“.
 
Izvijestio je da se Hrvatsko nacionalno vijeće obratilo Vladi Republike Hrvatske sa zamolbom za financijskom potporom za kupnju zemljišta s ciljem trajnog rješavanja pitanja sjedišta Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, kojim bi se osigurali kvalitetniji uvjeti rada, racionalizacija troškova, ali i ojačala suradnja tri najvažnije institucije Hrvata u Srbiji.

Državni tajnik Milas naglasio je da osiguravanje odgovarajućeg sjedišta NUI „Hrvatska riječ“ ima veliku važnost za Hrvate u Republici Srbiji jer će bitno pridonijeti kvaliteti informiranja na hrvatskome jeziku i pismu te pokazati djelatnu potporu institucija Republike Hrvatske pripadnicima hrvatske manjine u Republici Srbiji.
 
Donošenjem Zaključka Vlade Republike Hrvatske zadužuje se Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske da poduzme aktivnosti potrebne za rješavanje zamolbe Hrvatskog nacionalnog vijeća i realizaciju projekta kupnje zemljišta s ciljem trajnog i odgovarajućeg sjedišta Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ iz Subotice, a financijska sredstva potrebna za realizaciju projekta osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu.
 
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić istaknula je kako će ova inicijativa pomoći Hrvatima kao manjini u Srbiji na očuvanju njihova identiteta.

"Ovaj prilog koji daje Republika Hrvatska sigurno će pomoći da se da se osjećaju dobro u Republici Srbiji, da znaju da će njihova osnovna prava, u koja spadaju pravo na jezik i očuvanje identiteta, biti osigurana", kazala je.

Potpredsjednica Pejčinović Burić naglasila je da Hrvatska želi graditi dobre odnose s Republikom Srbijom, a jedan od važnijih mostova tog dobrog budućeg odnosa je i položaj hrvatske manjine.

Vlada je dopunila i Odluku o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama.

Ministar Marko Pavić pojasnio je da ova Odluka ide u smjeru zapošljavanja pripravnika u javnim službama u reguliranim djelatnostima iz sektora zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i kulture.
 
"Ne planiramo gomilati novu administraciju već omogućiti zapošljavanje pripravnika u reguliranim profesijama u kojim se ne mogu zaposliti sa samostalnim radom, bez licencije ili stručnog ispita", naglasio je.
 
Ministar je izvijestio da se u javne službe planira zaposliti 3.043 osobe, a sredstva su većinom osigurana iz europskih fondova.
 
Između ostalog, na sjednici je usvojen i Zaključak kojim se potvrđuje sudjelovanje Republike Hrvatske na Svjetskoj izložbi EXPO 2020 Dubai, koja će održati od 20. listopada 2020. godine do 10. travnja 2021. godine, pod sloganom "Povezivanje umova, stvaranje budućnosti".
 
Ministar turizma Gari Cappelli kazao je da će Hrvatska imati priliku predstaviti inovacijske projekte koji postižu značajne uspjehe na međunarodnom tržištu. 
 
"Sudjelovanje na EXPO-u pozitivno će utjecati na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, a ova izložba ujedno je i prilika za promociju Hrvatske pred izlagačima iz 130 država svijeta", istaknuo je ministar.
 
 

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade