- Objavljeno: 10.10.2019.
Vlada ne odustaje od poticanja dužeg ostanka u svijetu rada za one koji to žele
U Banskim dvorima održana je 183. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su 23 točke dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju - u paketu s još šest pripadajućih zakona, kao i Godišnje izvješće o poslovanju i završni račun Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama za 2018. godinu.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović objedinjeno je predstavio paket prijedloge sedam zakona - o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, o izmjeni Zakona o radu, o izmjeni Zakona o državnim službenicima, o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te onaj o izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju."Uvažavajući volju hrvatskih građana izraženu kroz zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "67 je previše" o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno uvažavajući činjenicu da je neosporno prikupljen dovoljan broj vjerodostojnih potpisa, predlaže se donošenje Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, kojim bi se u cijelosti preuzeli zahtjevi odnosno prijedlozi iz navedenog zahtjeva Građanske inicijative", izvijestio je Aladrović.
Naglasio je pritom da će Vlada, poštujući volju više od 700 tisuća hrvatskih građana, prihvatiti prijedloge izražene kroz Građansku inicijativu "67 je previše" za vraćanje dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine na 65 godina i prijevremene starosne mirovine na 60 godina života.
"Vlada ne odustaje od poticanja dužeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja mirovine", prisnažio je ministar Aladrović.
Pojasnio je da se to odnosi na osobe koje mogu i žele raditi nakon 65 godine života, tj. do 68 godine života te se uz izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju predlaže izmjena radno-pravnih propisa u tom smislu.
"Na taj način se ublažavaju negativne posljedice, uspostavlja svojevrsni balans između zahtjeva navedene Građanske inicijative i osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustava, kao i dugoročne adekvatnosti mirovina", kazao je.
Tim pristupom, dodao je, pruža se prilika svima koji žele raditi da ostanu duže na tržištu rada, što će povoljno utjecati na zaposlenost, prihode i rashode državnog proračuna, kao i na visinu budućih mirovina.
Obveza jednogodišnjeg izvješćivanja o uvozu drva i proizvoda od drva
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva, ministrica poljoprivrede Marija Vučković podsjetila je da je navedeni zakon stupio na snagu u ožujku 2018. godine.
Predloženim izmjenama i dopunama, navela je ministrica, osigurava se daljnja provedba pravne stečevine Europske unije, prije svega Uredbe o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanog s okolišem, koja je usvojena u lipnju 2019. godine.
"Sljedeća Uredba koja se provodi propisuje obvezu jednogodišnjeg izvješćivanja o uvozu drva i proizvoda od drva iz trećih zemalja, umjesto dvogodišnjeg izvješćivanja, kako je do sada bilo propisano", kazala je Vučković. Također, mijenja se i format i način izvješćivanja o uvozu drva i proizvoda od drva iz Indonezije.
Ovim izmjenama, pojasnila je ministrica, osigurava se i usklađivanje s odredbama Zakona o sustavu državne uprave jer su umjesto središnjih tijela državne uprave utvrđena tijela državne uprave nadležna za provedbu uredbi kojima je uređen promet drva i proizvoda od drva.
"Za provedbu izmjena i dopuna Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u proračunu", zaključila je Vučković.
Promicanje provedbe međunarodnih radnih standarda
Ministar Josip Aladrović predstavio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o tripartitnim konzultacijama radi promicanja provedbe međunarodnih radnih standarda, kazavši da se Konvencijom propisuje obveza državama članicama da provode postupke savjetovanja između predstavnika vlade i reprezentativnih udruga poslodavaca i radnika o pitanjima koja se odnose na aktivnosti Međunarodne organizacije rada, na način sukladan nacionalnoj praksi.
Dodao je da je Konvenciju do sada ratificiralo 149 država članica Međunarodne organizacije rada i gotovo sve države članice Europske unije.
"Ratifikacijom ove Konvencije Republika Hrvatska postat će stranka sve četiri upravljačke i svih osam temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada. Također, Hrvatska više neće biti među zemljama koje se spominju u kontekstu nedovoljno kvalitetnog socijalnog dijaloga", rekao je ministar Aladrović.
Nikolina Brnjac će predstavljati Vijeće Europske unije u Europskom parlamentu
Prihvaćena je Odluka o imenovanju dužnosnika delegiranog za predstavljanje Vijeća Europske unije u Europskom parlamentu. Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić je obrazlažući ovu odluku podsjetila da je odlukom Vlade iz srpnja 2018. godine uspostavljena struktura za pripremu i provedbu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine.
"Već je tom odlukom utvrđeno da će Vlada odrediti posebnog dužnosnika koji će predstavljati Vijeće i stajališta Vijeća pred Europskim parlamentom tijekom našeg predsjedanja", rekla je.
Državna tajnica Metelko-Zgombić izvijestila je da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pripremilo prijedlog oduke da se dr. sc. Nikolina Brnjac, sada državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, imenuje kao delegirani predstavnik Republike Hrvatske.
Blokchain partnerstvo omogućuje pristup fondovima od preko 300 milijuna eura
Prihvaćena je Izjava o suradnji kojom se uspostavlja Europsko partnerstvo za tehnologiju lanca blokova.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat pojasnio je da je lanac blokova/blockchain digitalna tehnologija koja predstavlja programirane i kodirane baze podataka, koje se lančano povezuju te osiguravaju kriptiranjem.
"Kriptografija se razvila zbog potrebe da kada se određeni podaci pošalju primatelju nitko drugi osim primatelja i pošiljatelja ne zna za te podatke", kazao je Horvat.
Dodao je da je blockchain tehnologija potpuno transparentna, imuna na manipulaciju i korupciju, potpuno je provjerljiva i provjerena te ono što se stvori kroz blockchain postaje nepromjenjivo i trajno zapisano.
"Upravo zbog nepromjenjivosti podataka blockchain tehnologija je izuzetna jer kada se podatak jednom zapiše on više nije izmjenjiv. Kada se pogriješi napravit će se ponovna radnja s kojom će se prethodna radnja poništiti, no obje radnje će ostati zapisane u blockchain tehnologiji", pojasnio je ministar.
Navedena tehnologija primjenjiva je u svim granama industrije - energetici, zdravstvu, sigurnosnoj industriji, financijskim sustavima. Također se može implementirati u sustav zemljišnih knjiga, u katastru zemljišta i drugim registrima podataka (npr. registar fakultetskih diploma, magisterija, doktorata).
"Iz naše perspektive ova tehnologija predstavlja potencijal jer smo mala država s velikim brojem dobrog ICT kadra te bismo na blockchain platformi mogli industrijski prosperirati", poručio je ministar.
Horvat je izvijestio da je većina država članica Europske unije potpisala povelju o Europskom Blockchain Partnerstvu, gdje se, istaknuo je, stvara međunarodni prostor za razvoj i istraživanje ove tehnologije te pristup fondovima od preko 300 milijuna eura koji će biti na raspolaganju svim članicama potpisnicama.
Intenzivirati postupke stambenog zbrinjavanja
Vlada je dala suglasnost Ministarstvu hrvatskih branitelja za poduzimanje potrebnih radnji radi sklapanja ugovora o kupoprodaji, darovanju i zamjeni nekretnina s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama i jedinicama lokalne samouprave u postupcima koji se provode radi stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da je cilj donošenja ove odluke intenziviranje postupaka stambenog zbrinjavanja koje se provodi kupnjom jedinica od APN-a i zamjenom nekretnina s jedinicama lokalne samouprave.
Dobit slobodnih zona 2018. godine 150,45 milijuna kuna
Vlada je prihvatila Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2018. godini.
Ministar Darko Horvat kazao je da je 2018. godine poslovalo 11 slobodnih zona u Republici Hrvatskoj, u kojima je poslovalo ukupno 89 gospodarskih subjekata, a zapošljavali su 2.885 radnika.
Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 1,97 milijardi kuna, što u 2018. iznosi 9,3 posto više nego prethodne godine. Korisnici su ostvarili dobit u iznosu od 150, 45 milijuna kuna ili 35,7 posto više nego u prethodnoj godini. Ukupan izvoz iz slobodnih zona, iznosio je više od milijardu kuna ili 4,3 posto više nego u prethodnoj godini.
Maksimalan angažman Vlade i diplomatske službe u potrazi za nestalim pomorcem
Predsjednik Vlade Andrej Plenković na kraju je sjednice istaknuo da Vlada i cijela hrvatska diplomatska služba, a posebno veleposlanstvo u Parizu čini sve da bi dobili bilo kakve nove informacije u vezi sudbine pomorca Dine Miškića, nakon potonuća tegljača "Bourbon Rhode" u Atlantskom oceanu."
"U kontaktu smo i s njegovom obitelji", kazao je premijer i dodao da je Vlada, na zahtjev, dobila satelitske snimke od Europske agencije za pomorsku sigurnost te ih je proslijedila francuskim vlastima i brodovima koji pretražuju to područje.
Naglasio je da je to ogromno područje, dva puta veće od površine cijele Hrvatske, ali Vlada neće odustati. "Angažman je konstantan i maksimalan, radit ćemo to dok god ne dobijemo bilo kakve informacije koje bi mogle biti korisne", zaključio je premijer.