Vlada: Pirotehničari u starosnu mirovinu bez obzira na godine starosti

Pirotehničari će moći otići u starosnu mirovinu, bez obzira na godine starosti, s najmanje 30 godina staža, od čega deset neprekidnog rada na poslovima razminiranja, predviđa se zakonom o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji je danas predložila Vlada.

ZAGREB, 9. prosinca 2005. (Hina) - Pirotehničari će moći otići u starosnu mirovinu, bez obzira na godine starosti, s najmanje 30 godina staža, od čega deset neprekidnog rada na poslovima razminiranja, predviđa se zakonom o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji je danas predložila Vlada.

Isto pravo vrijedit će i za pirotehničke nadzornike i nadglednike, kao i za inspektore MUP-a ovlaštene za nadzor nad poslovima razminiranja.

U mirovinski staž od deset godina na poslovima razminiranja priznavalo bi se i vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu u jednostrukom trajanju.

O samim će pirotehničarima ovisiti hoće li ići u prijevremenu mirovinu ili ne. Naime, u prijedlogu zakona precizira se da pravo na prijevremenu mirovinu nije obligatornog, nego fakultativnog karaktera.

Sredstva za mirovine pirotehničara osiguravat će se u državnom proračunu.

Uvjete za mirovinu prema novim zakonskim odredbama iduće će godine steći 30 pirotehničara, a pod uvjetom da svi iskoriste pravo odlaska u prijevremenu mirovinu godišnje bi za njihove mirovine trebalo osigurati 1,4 milijuna kuna.

U Hrvatskoj je trenutno oko 600 pirotehničara s ovlasti za razminiranje, uglavnom se radi o mlađim ljudima koji će većim dijelom uvjete za prijevremenu mirovinu ispuniti od 2010.

Vlada je od Sabora zatražila i da donese novi zakon o humanitarnom razminiranju, po kojemu će pirotehničari imati benificirani radni staž - za 12 mjeseci računat će im se 16, a inspektorima MUP-a 14 mjeseci.

Zakonom se razrađuju i prava ozlijeđenih i prava članova obitelji poginulih pirotehničara.

Prema projekcijama Vlade, za provedbu zakona u idućoj će godini trebati osigurati 4,7 milijuna, a 2007. i narednih godina po 11 milijuna kuna godišnje.

Od Sabora je Vlada zatražila i da žurno donese zakon o podjeli HŽ-a na četiri društva - upravljanje, održavanje i izgradnja željezničke infrastrukture, prijevoz putnika, prijevoz tereta i vuču vlakova.

Osnovalo bi se i krovno društvo kojemu bi država bila jedini vlasnik.

Vlada je prihvatila i komunikacijsku strategiju kojoj je cilj bolje informiranje građana o EU i pripremama za članstvo u EU.



Pisane vijesti