- Objavljeno: 30.07.2015.
Vlada pokrenula postupak izlaska iz arbitražnog sporazuma sa Slovenijom
Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić podsjetila je da su nakon početaka rasprave između arbitara u predmet protiv svih pravila unošeni dodatni dokumenti i informacije.
„Zbog toga smatramo da je proces kompromitiran i da je nemoguće na ovaj način nastaviti rješavati pitanje granice između Hrvatske i Slovenije“, kazala je i naglasila: „ Time ne prestaje naša želja i obaveza da tražimo način na koji ćemo riješiti pitanje granice s Republikom Slovenijom“.Na današnjoj 241. sjednici Vlade Republike Hrvatske donesena je Odluka o pokretanju postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije zbog njegove povrede. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić podsjetila je da su nakon početaka rasprave između arbitara u predmet, protiv svih pravila, unošeni dodatni dokumenti i informacije. „Zbog toga smatramo da je proces kompromitiran i da je nemoguće na ovaj način nastaviti rješavati pitanje granice između Hrvatske i Slovenije“, kazala je i nastavila: „O cijeloj situaciji, i genezi ove odluke jučer smo izvijestili diplomatski zbor u Republici Hrvatskoj i naše diplomatske predstavnike“.
Prva potpredsjednica Pusić izvijestila je da se predmetnom Odlukom pokreće postupak za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije, potpisanog u Stockholmu 4. studenoga 2009. godine i koji je stupio na snagu 29. studenoga 2010. godine, zbog njegove povrede od strane Republike Slovenije. Zadužuje se Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da u ime Vlade Republike Hrvatske uputi diplomatsku notu kojom će obavijestiti Vladu Republike Slovenije da su se zbog povrede odredaba Sporazuma iz točke I. ove Odluke od strane Republike Slovenije, koje su bitne za ostvarenje predmeta i svrhe spomenutog Sporazuma, stekli uvjeti za njegov prestanak, sukladno pravilima međunarodnog prava te da od datuma upućivanja spomenute note Republika Hrvatska prestaje primjenjivati Sporazum iz točke I. ove Odluke.
Razrješuju se dr. sc. Maja Seršić dužnosti zastupnice Republike Hrvatske i Andreja Metelko–Zgombić, dužnosti suzastupnice Republike Hrvatske, u postupku pred Arbitražnim sudom. Prva potpredsjednica Vlade Pusić naglasila je da ovom Odlukom „ne prestaje naša želja i obaveza da tražimo način na koji ćemo riješiti pitanje granice s Republikom Slovenijom“.
Obrazlažući Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. – 2018. godine, ministar financija Boris Lalovac kazao je da su u njima definirani ciljevi ekonomske i fiskalne politike, kao i odrađeni makroekonomski pokazatelji za naredno trogodišnje razdoblje. „Oni pokazuju pozitivne brojke temeljene također na pozitivnim brojkama u 2015. godini“, dodao je. Ministar Lalovac izvijestio je da projekcija gospodarskog rasta za 2016. godinu iznosi oko 1 posto, gdje će zapravo sve komponente bruto domaćeg proizvoda rasti, izuzev državne potrošnje. Također su projekcije da će doći i do smanjenja nezaposlenosti. Shodno tom gospodarskom rastu, projicirani su i prihodi državnog proračuna koji će biti veći oko 1%, a nastavit će se i fiskalna konsolidacija, pogotovo na rashodovnoj strani proračuna. „Primjenom ovih smjernica u 2016. godini, deficit prema ESA metodologiji iznosi 3,9 posto, a projekcija u 2017. iznosi 2,7 posto“, rekao je ministar Lalovac i zaključio: „Usvajanje ovih smjernica predstavlja pozitivan okvir za izradu proračuna i novu ekonomsku politiku za naredno razdoblje“.
Usvojena je Odluka o dodatnim mjerama za ublažavanje financijskih teškoća dužnika koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate koje je pokrenula Hrvatska radiotelevizija. Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić kazala je da je Hrvatska radiotelevizija donijela odluku da otpiše još jedan dio duga. „U dosadašnjem su postupku otpisali dugove za 3273 dužnika u iznosu od 13.420.000 kuna, a dodatnom su analizom utvrdili da mogu dodatno otpisati dug za još 10.000 dužnika jer su troškovi, kako za vjerovnike, tako i za dužnike, puno veći od onoga što bi se u ovome trenutku moglo smatrati ekonomski isplativim za HRT“, obrazložila je potpredsjednica Vlade i naglasila da je Hrvatska radiotelevizija još jednom demonstrirala „društveno osjetljivo ponašanje“.
Obrazlažući Akcijski plan za uspostavu i uređenje sustava plaća u Republici Hrvatskoj 2015. - 2016., ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić istaknuo je kako je Nacionalnim programom reformi za 2015. godinu, koji je u okviru procesa Europskog semestra u 2015. godini usvojila Vlada Republike Hrvatske, 23. travnja 2015. godine, kao jedna od mjera predviđeno je revidiranje sustava određivanja plaća i uređenje sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama. Akcijski plan za uspostavu i uređenje sustava plaća u Republici Hrvatskoj predstavlja niz normativnih i nenormativnih mjera i aktivnosti koje će se provoditi u 2015. i 2016. godini u svrhu ispunjenja postavljenog osnovnog cilja, a to je uspostava cjelovitog sustava politike plaća u Republici Hrvatsko, te uspostava jače povezanosti između plaća i produktivnosti.
Na sjednici se raspravljalo i o Odluci o racionalizaciji troškova mobilne telefonije i vozila za korisnike središnje javne nabave. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kazao je da se, zbog daljnjih ušteda proračunskih sredstava, Odlukom definira se način određivanja količina u postupcima javne nabave koje će provesti Državni ured za središnju javnu nabavu za dvije nabavne kategorije – mobilnu telefoniju i nabavu vozila putem operativnog leasinga. „Što se mobilne telefonije tiče, analizom dosadašnjih postupaka utvrđeno je da je 2011. godine, prije pokretanja središnje javne nabave, prosječna mjesečna potrošnja po pretplatničkom broju iznosila oko 300 kn bez PDV-a, da bi se tijekom ugovornog razdoblja 2013. - 2015. godine prosječna mjesečna potrošnja smanjila na 55 kn bez PDV-a po pretplatničkom broju, uključujući cijenu uređaja“, obrazložio je potpredsjednik Ostojić. Upravo s ciljem daljnjih ušteda, smanjenja troškova i optimizacije postupaka javne nabave, postupak središnje javne nabave za usluge mobilne telefonije proveo bi se i za dodatnih 567 javnih naručitelja – sudove, agencije, urede državne uprave, fakultete, sveučilišta, muzeje, nacionalne parkove, centre za socijalnu skrb. Što se tiče operativnog leasinga, ministar Ostojić pojasnio je da je predmetni postupak javne nabave potrebno provesti da bi se omogućilo obavljanje djelatnosti korisnika, no uzimajući u obzir i potrebe za uštedama u državnom proračunu. Prema ovoj Odluci, broj vozila koji bi se nabavljao putem operativnog leasinga, predstavlja smanjenje od 20% u odnosu na broj vozila kojima ističu ugovori o leasingu.
Predsjednik Vlade Milanović dodatno je pojasnio da kad u rujnu i listopadu istekne leasing za vozila hitne pomoći, pravosudne policije, Carinske i Porezne uprave, a radi se o velikom broju, ta vozila odlaze leasing kućama. „Nečim ih treba zamijeniti, a ova Odluka sadrži obavezu da to bude 20 posto manje nego sada“, obrazložio je premijer Milanović zaključivši: „Država mora funkcionirati. Ne radi se ni o kakvom luksuzu nego o potrebama državne uprave i javnog sektora i ovime troškove nastojimo smanjiti 20 posto.“
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predstavio je i Prvo privremeno izvješće o realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2015. godini. „U prvih šest mjeseci u 2015. godini, uglavnom zbog klimatskih prilika, zabilježeno je više požara, veća je opožarena površina pa su i štete osjetno veće – posebno u odnosu na razdoblje protekle dvije godine“, kazao je i naglasio da je za provođenje zadaća Programa aktivnosti u Državnom proračunu predviđen iznos od ukupno 109.645.000,00 kuna, od čega 29.254.000,00 kuna na pozicijama Državne uprave za zaštitu i spašavanje, te u okviru proračuna Ministarstva obrane 80.391.000,00 kuna. „Temeljem dostavljenih izvješća subjekata Programa aktivnosti, utvrđeno je da su zadaće izvršene predviđenom dinamikom i u propisanim rokovima“, zaključio je potpredsjednik Ostojić.
Dana je suglasnost društvu Brodarski institut d.o.o., za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, radi provedbe financijske konsolidacije i restrukturiranja društva u iznosu od 19.244,924,10 kuna. Također, donesena je i Odluka o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak, za kreditno zaduženje društva Brodarski institut d.o.o., radi provedbe financijske konsolidacije i restrukturiranja društva. Ministar financija Boris Lalovac podsjetio je da je Brodarski institut d.o.o. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 2. srpnja 2015. godine uvršten na popis trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. „Brodarski institut d.o.o. je znanstveno-istraživačka organizacija koja se nalazi u velikim problemima i, da Vlada nije reagirala, vjerojatno bi završio u stečaju“, istaknuo je ministar Lalovac i zaključio: „Ovo je još jedan dokaz da smo prepoznali da je to strateška kompanija koja je godinama bila zanemarivana i sad se mora spašavati putem jamstva“.