Vlada predlaže na lokalnim izborima 2009. neposredno biranje gradonačelnika

Na sljedećim redovnim lokalnim izborima, 2009. građani će neposredno birati općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i zagrebačkog gradonačelnika, prijedlog je koji je Vlada s današnje sjednice uputila Saboru na konačno donošenje.

ZAGREB, 16. ožujka 2006. (Hina) - Na sljedećim redovnim lokalnim izborima, 2009. građani će neposredno birati općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i zagrebačkog gradonačelnika, prijedlog je koji je Vlada s današnje sjednice uputila Saboru na konačno donošenje.

"Ova Vlada i stranka (HDZ) su za to da građani neposredno biraju načelnika, gradonačelnika i župana", kazao je premijer Ivo Sanader.

Ističe da je predloženi zakon početak, da Vlada želi ići u daljnju decentralizaciju. Pripremamo i promjene koje će omogućiti fiskalnu decentralizaciju, rekao je, najavljujući da će se uskoro izići i s izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, kao i prijedlozima još 36 pratećih zakona.

Na sljedećim redovnim lokalnim izborima općinski načelnici, gradonačelnici i župani birat će se neposredno, a imat će europske nadležnosti, nadležnosti sukladne EU, poručio je i državni tajnik Središnjeg državnog ureda Antun Palarić .

Prema prijedlogu, lokalni čelnici birat će se većinom glasova birača koji su glasovali. Ako se tako ne izabere ni jedan kandidat, dva s najvećim brojem glasova ući će u drugi krug izbora.

Zakon predviđa i mogućnost razrješenja i prije kraja mandata od četiri godine, a odluku bi u tom slučaju donosila Vlada.

Jedan od razloga za razrješenje mogao bi biti i zahtjev predstavničkog tijela lokalne jedinice, a što bi bilo razrađeno izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Prijedlog tog zakona je izrađen, trenutno se razmatra sa stručnjacima Venecijanske komisije, kazao je Palarić. Uvjeren je pak kako će on vrlo skoro u proceduru, da bi mogao biti raspravljen istodobno s prijedlogom o neposrednim izborima.

Zakonom o izboru propisane su i dužnosti nespojive s dužnošću čelnika lokalne jedinice, a među njima nije i nespojivost sa zastupničkom dužnošću. Nismo zabranili da saborski zastupnici budu istovremeno i gradonačelnici, to prepuštamo volji političkih stranaka, kazao je Palarić, a premijer podsjeća da je odluka HDZ-a da gradonačelnici ne mogu biti saborski zastupnici.

Zakonski prijedlog regulira i pitanja potrebnog broja potpisa za kandidaturu, financiranje izborne promidžbe i obvezu da kandidati dva tjedna nakon službene objave rezultata dostave završno izvješće o izvorima i visini sredstava, a ta bi se izvješća objavila i u lokalnim sredstvima priopćavanja.

Vlada u prijedlogu procjenjuju da će redovni lokalni izbori koštati oko 50 milijuna kuna, a za stalno, profesionalizirano Državno izborno povjerenstvo (DIP) godišnje će trebati oko sedam milijuna kuna.

Vlada je, naime, Saboru uputila i konačni tekst o DIP-u, koji bi imao predsjednika, dva potpredsjednika i četiri člana, svi bi bili pravnici s iskustvom od 10, odnosno 12 godina za predsjednika, te ne bi mogli biti članovi niti jedne političke stranke.

Kako bi se izbjeglo da članovi DIP-a budu podložni političkim promjenama, birali bi se na mandat od osam godina.

Članove DIP-a birao bi Sabor, predsjednik bi se birao temeljem javnog poziva, jednog potpredsjednika i dva člana predlagala bi parlamentarna većina, a drugog potpredsjednika i još dva člana parlamentarna oporba.



Pisane vijesti