Vlada prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2009.-2011.

ZAGREB, 31. srpnja 2008. (Hina) - Glavni ciljevi Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2009. do 2011. su nastavak razvoja gospodarstva, stvaranje uvjeta za pristupanje Hrvatske EU te njezino ravnopravno sudjelovanje na tržištu, rekao je premijer Ivo Sanader na današnjoj sjednici Vlade, na kojoj su smjernice i prihvaćene.

Te smjernice, istaknuo je premijer, u konačnici imaju za cilj poticati visoku stopu gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta, smanjivanje manjka opće države i javnog duga, uz stabilizaciju vanjskog duga.

Sve to vodi ka smanjenju deficita opće države na nula posto 2010., odnosno postizanje suficita od 0,2 posto u 2011. godini, rekao je Sanader.

Prema riječima ministra financija Ivana Šukera, smjernice među ostalim predviđaju da se do 2011. poveća stopa gospodarskog rasta na 7 posto, smanji stopa anketne nezaposlenosti na 7 posto, a inflacije na 3 posto.

Makroekonomski pokazatelji u prvoj polovici ove godine, ostvareni u vrlo teškom okruženju, posebice smanjenje nezaposlenosti i rast industrijske proizvodnje, pokazuju, pak, da su smjernice rađene na realnim temeljima te da će se rast ostvarivati na realnim osnovama, a ne temeljem rasta investicija javnog i privatnog sektora, rekao je Šuker.

Vlada je prihvatila i Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prvih šest mjeseci ove godine, a koje pokazuje da su u tom razdoblju prihodi proračuna povećani za 11,2 posto, na 57,7 milijardi kuna, dok su rashodi rasli sporije od prihoda i izvršeni su u iznosu od 54,9 milijardi kuna - ostvaren je višak ukupnih prihoda nad rashodima od 2,8 milijardi kuna.

Najviši se međugodišnji rast među prihodi pritom bilježi kod poreznih prihoda (11,8 posto) te doprinosa (9,7 posto), što prema Šukerovim riječima ukazuje i na činjenicu da raste zaposlenost, ali i da se u proračun slijeva i veći dio prihoda od tzv. sive ekonomije.

Među rashodima poslovanja najveću stavku čine naknade građanima i kućanstvima (28,5 milijardi kuna), od čega najviše otpada na mirovine i mirovinska primanja (16,1 milijardi kuna) te naknade u sustavu zdravstva i socijalne skrbi (9,9 milijardi). Slijede rashodi za zaposlene (10,3 milijarde što je 48 posto plana za ovu godinu), te rashodi za subvencije (3,6 milijardi).



Pisane vijesti