Vlada u Sabor uputila novi kazneni zakon

ZAGREB, 7. srpnja 2011.(Hina) - Hrvatska Vlada danas je Saboru uputila prijedlog novog kaznenog zakona kojim se neisplata plaća zbog neopravdanih razloga tretira kao kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine.

Zbog odredbi pak po kojima posjedovanje droge ostaje kazneno djelo suzdražan je prilikom glasovanja bio potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac.

Prijedlogom novog zakona, koji je radna skupina pripremala od početka 2009. godine, predviđen je cijeli niz novih kaznenih djela, a novine se posebno odnose na gospodarska kaznena djela te kaznena djela protiv radnih odnosa.

Prijedlogom zakona previđa se da će se poslodavci koji ne isplaćuju plaće s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi ili drugome kazniti kaznom zatvora do tri godine.

Predviđeno je kažnjavanje onih koji iz neopravdanih razloga pogotovo vlastitog bogaćenja ne isplaćuju plaće, odnosno uskraćuju radnike, naglasila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

To će osnažiti gospodarstvenike koji pošteno i časno rade. Za svakog poštenog poslodavca radnici su na prvom mjestu, naglasila je.

"Mislim da kazneni zakon treba pustiti u proceduru da se otvori široka javna rasprava o njemu", kazala je Kosor napominjući kako će o prijedlogu biti još rasprave.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković naglasio je kako će država nastupati kroz kazneni zakon ako poslodavac koji ima sredstava na računu, a nije isplatio plaće već mu je cilj pribaviti sebi protupravnu korist, kupio auto, jahtu i slično.

Ovo, ističe ministar gospodarstva Đuro Popijač, nije zakon protiv poduzetništva već protiv onog dijela poduzetništva koje ne poštuje hrvatske zakone.

Novim prijedlogom kaznenog zakona maksimalna kazna za osobito teška kaznena djela je s dosadašnjih 40 godina povećana na 50 godina.

Novine su vezane i za kažnjavanje zlostavljanje na radu (mobbing), a predviđena je kazna zatvora od jedne godine, za teže slučajeve do tri godine, dok za kazneno djelo silovanja više nije potrebno dokazivati prisilu nego je dovoljno dokazati da nije bilo pristanka.

Novo je kazneno djelo i objesna vožnja, novine su vezane i uz kazne za nasilje u obitelji, a povećavaju se i za kazneno djelo primanja i davanja mita s dosadašnih 6 mjeseci do pet godina na najmanje jednu do osam godina.

U novom zakonu i dalje ostaje odredba po kojoj je posjedovanje droge kazneno djelo.

"Naše je stajalište da ne treba u novom kaznenom zakonu dopustiti dekriminaliziranje droge", rekla je Kosor.

Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac nije se složio s tom odredbom kazavši kako se protivi bilo kakvoj legalizaciji posjedovanja droge, ali i kriminalizaciji.

"Postoje bolji načini borbe protiv posjedovanja od kriminalizacije", kazao je Uzelac i založio se da se posjedovanje droge prekršajno sankcionira.

Najčešće je tu riječ o mladim osobama kojima je posjedovanje droge samo prolazna faza u životu, a koje se etiketira za čitav život.

Ustvrdio je i kako bi se stoga moglo dogoditi da glavninu državnih kapaciteta trošimo na lakše rješive probleme, a za one teže, borbu protiv proizvođača i raspačivača, ne bi ostalo dovoljno sredstava.

Premijerka je kazala kako nije točno da u borbi protiv trgovaca drogom državi ponestaje snage.

"To nije točno, država pokazuje snagu u toj borbi, a slažem se da treba učiniti maksimum u zaštiti mladih od zla droge", rekla je i ponovila kako nije za dekriminalizaciju posjedovanja droge jer bi se to, kako je naglasila, zlupotrebljavalo.

Ministar Bošnjaković naglasio je kako je pooštren kazneni okvir za mnoga kaznena djela, dok se za kaznena djela za koja su izricane kazne zatvora od šest mjeseci do godine dana željelo, kako je rekao, postići da ih se izriče samo iznimno.

One bi se, prema novim odredbama, uglavnom zamijenile radom za opće dobro i novčanom kaznom.

Do sada je, objašnjava Bošnjaković, gotovo trećina kazni bila do 6 mjeseci što je dovelo do prenapučenosti zatvorskog sustava i onda se sustav ne stigne na kvalitetan način odnositi prema onima osuđenima za najteža kaznena djela.

S primjenom novog kaznenog zakona počelo bi se od 1. srpnja 2013., odnosno od trenutka ulaska Hrvatske u Europsku uniju.



Pisane vijesti