Vlada usvojila Nacionalni program reformi

S današnje 225. sjednice Vlade Republike Hrvatske, Saboru je upućen Prijedlog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Zamjenik ministra turizma Daglas Koraca pojasnio je da novi zakon o ugostiteljskoj djelatnosti sadrži nekoliko bitnih novina i poboljšanja. „Navedeni Prijedlog zakona zadržava veći dio postojećih odredbi zakona, ali se radi lakšeg snalaženja u primjeni, predlaže donošenje cjelovitog teksta, budući da je zakon dosad imao osam izmjena i dopuna“, kazao je zamjenik ministra. Bitne novine koje se predlažu ovim zakonskim Prijedlogom su: omogućuje se predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave odrediti i duže radno vrijeme na svome području, kako za pojedine vrste ugostiteljskih objekata, tako i za pojedina naselja u gradovima, u odnosu na važeće minimalno radno vrijeme (od 6 ujutro do ponoći). Predlaže se da usluge smještaja u smještajnim objektima vrste soba, apartman, studio apartman i kuća za odmor, mogu pružati i pravne i fizičke osobe, neovisno o organizacijskom obliku i to u poslovnim i u stambenim objektima, s obzirom da se radi o tihoj djelatnosti. Privatnim iznajmljivačima koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju omogućuje se pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, iz razloga što veliki dio građana nije u mogućnosti ishoditi takav dokaz, s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama, osobito na otocima. Omogućava se pripremanje i usluživanje napitaka i pića koje organiziraju udruge umirovljenika za svoje članove, u svojim klupskim prostorima, budući da se radi o posebno osjetljivoj skupini građana, koji u pravilu ne koriste usluge ugostiteljskih objekta, već ostvaruju potrebu za socijalnim kontaktima kroz svoje klubove. Također, omogućava se pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka dobrovoljnim vatrogasnim društvima za svoje članove i goste, te članove drugih vatrogasnih organizacija, u njihovim prostorijama i prostorima, za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja, obilježavanja obljetnica i ostalih vatrogasnih manifestacija, do najviše četiri puta u jednoj kalendarskoj godini. Zamjenik ministra Koraca rekao je da slična rješenja poznaju i zakonodavstva nekih članica Europske unije, kao npr. Austrije i Njemačke. Osniva se i Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu, kojim će se obuhvatiti svi ugostitelji i drugi pružatelji ugostiteljskih usluga, odnosno svi ugostiteljski objekti, objekti u domaćinstvu i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u kojima se pružaju ugostiteljske usluge.

Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, ministar uprave Arsen Bauk predstavio je bitne izmjene u odnosu na važeći Zakon. Tako je implementirana Direktiva 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora. Uređen je odnos Zakona o pravu na pristup informacijama i pružanja informacija temeljem posebnih propisa. Jasnije su uređene pojedine zakonske definicije (tijelo javne vlasti, vlasnik informacije, informacija) i načela Zakona te je uvedena obveza proaktivne objave informacija sukladno članku 10. Zakona prema prioritetima i važnosti.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kazao je da važeći Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana dozvoljava hrvatskim državljanima posjedovanje samo jedne putne isprave iste vrste. Kroz primjenu odredbi navedenog Zakona ukazala se potreba da se pojedinim kategorijama hrvatskih državljana, prvenstveno poslovnim ljudima, dozvoli posjedovanje dviju putnih isprava iste vrste. Naime, institucijama državne vlasti obraćali su se poslovni ljudi iz raznih, osobito izvozno usmjerenih sektora gospodarstva, te navodili da ne mogu putovati u inozemstvo radi obavljanja neodložnih poslovnih aktivnosti tijekom pribavljanja vize za ulazak u neke države, jer uz zahtjev za izdavanje vize moraju priložiti i putovnicu, a postupak izdavanja vize ponekad traje i nekoliko tjedana. Ovim izmjenama i dopunama važećeg Zakona hrvatskim državljanima omogućit će se da u navedenim situacijama ishode i drugu putnu ispravu iste vrste. Nadalje, predložena je izmjena članka 34. važećeg Zakona kojom se regulira podnošenje zahtjeva za izdavanje putne isprave djetetu te je, uzimajući u obzir činjenicu da su i jedan i drugi roditelj zakonski zastupnici djeteta, omogućeno da bilo koji od roditelja podnese zahtjev i preuzme izrađenu putnu ispravu. Prijedlogom Zakona također su izmijenjene odredbe o nadležnosti za izdavanje putovnice hrvatskim državljanima u inozemstvu na način da nadležnost diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske za izdavanje putovnice nije uvjetovana reguliranim boravkom hrvatskog državljanina u inozemstvu, nego diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske mogu izdati putovnicu svakom hrvatskom državljaninu koji se zatekne u inozemstvu te mu se ukaže potreba da iz nekog razloga mora ishoditi putovnicu. Potpredsjednik Vlade Ostojić pojasnio je da se Prijedlogom Zakona pojednostavljuje postupak koji stranka mora provesti nakon nestanka putne isprave. Prema odredbama važećeg Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, nakon što stranka prijavi nestanak putne isprave, nadležna policijska uprava/postaja ili diplomatska misija/konzularni ured Republike Hrvatske donosi rješenje kojim putnu ispravu proglašava nevažećom, a rješenje o proglašavanju putne isprave nevažećom stranka mora o svom trošku objaviti u „Narodnim novinama“. Stoga će stranka od sada kod prijave nestanka putovnice dati pisanu izjavu o okolnostima pod kojima je izgubila putovnicu ili joj je ona ukradena, a službena osoba će u evidenciji putnih isprava toj putovnici ažurirati odgovarajući status koji će ukazivati da je putovnica nevažeća isprava. Nakon toga moći će podnijeti zahtjev za izdavanje nove putovnice.

Vlada je prihvatila smjernice za uređenje sustava agencija, zavoda, fondova, centara i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Ministar uprave Arsen Bauk kazao je da je iz analize postojećeg sustava agencija, zavoda, fondova, centara i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa, vidljivo da postoje brojne različitosti koje se odnose na više različitih pitanja, kao što su način osnivanja, pravni oblik, pitanje odgovornosti za rad i nadzor nad zakonitošću rada, tijela upravljanja i način njihovog imenovanja, kao i u odnosu na financiranje, javnost rada i druga pitanja od značaja za njihov rad. Navedene različitosti doprinose pojavi institucionalne, organizacijske i funkcionalne nepreglednosti, opterećujući time strukturu cjelokupne javne uprave, te se s ciljem jedinstvenog zakonskog uređenja sustava agencija, zavoda, fondova, centara i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa utvrđuju sljedeće smjernice: utvrditi kriterije za razgraničenje i razgraničiti agencije i druge pravne osobe s javnim ovlastima agencijskog tipa od ostalih pravnih osoba s javnim ovlastima. Nadalje, utvrditi kriterije za smanjenje broja agencija i drugih pravnih osoba agencijskog tipa te utvrditi pravni okvir za jedinstveno uređenje sustava agencija, zavoda fondova, centara i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa. Definirati pojam agencija i posebno definirati pojam regulatornih ovlasti, odnosno regulatornih agencija. Utvrditi kriterije za osnivanje agencija, vodeći računa o zahtjevima pravne stečevine Europske unije. Agencije osnivati isključivo zakonom ako se ispune određeni preduvjeti i okolnosti i provesti prethodnu analizu koja potvrđuje da takve okolnosti postoje. Ministar Bauk kazao je da agencije trebaju biti podložne nadzoru zakonitosti rada od strane nadležnih središnjih tijela državne uprave i trebaju biti neovisne od tržišnih operatera i korisnika usluga. Smjernice će urediti pitanje nadzora nad zakonitošću rada agencija na jedinstven način, definirati sadržaj nadzora nad zakonitošću rada i utvrditi mjere koje nadzorno tijelo može poduzeti. Ministar uprave pojasnio je da će smjernice jedinstven način urediti financiranje agencija (iz državnog proračuna i putem naknada). Naknade se ostvaruju za obavljanje javnih ovlasti i trebaju biti prihod državnog proračuna. Također, osigurat će da se na zaposlene u svim agencijama primjenjuju propisi o plaćama u javnim službama te dodatno razmotriti da se agencije u cijelosti uklope u okvir propisa o državnoj službi, uključujući propise o plaćama. Smjernice će osigurati da nadzor nad financijskim poslovanjem agencija i drugih pravnih osoba agencijskog tipa obavlja Ministarstvo financija. „U ovoj analizi detektirali smo 176 pravnih osoba, u nadležnosti različitih ministarstva, od čega smo izdvojili 57 pravnih osoba agencijskog tipa“, kazao je ministar Bauk. Izvijestio je da Financijska agencija (FINA) ima najveći broj zaposlenih osoba (3128). Zatim slijede Hrvatske vode s 844 zaposlena te Agencija za plaćanje u poljoprivredi , u kojoj je zaposlena 671 osoba. Na kraju, ministar Bauk kazao je da zadnji dio dokumenta sadrži detaljan pregled svih 57 pravnih osoba.

Na sjednici je usvojen i Nacionalni program reformi. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić kazao je kako Nacionalni plan reformi definira okvir za izvršenje smjera i aktivnosti vezanih za tri glavna cilja strukturnih reformi, odnosno strukturnih politika. Govoreći o spomenutim ciljevima, potpredsjednik Grčić rekao je kako je riječ o promicanju rasta konkurentnosti gospodarstva te ponovnoj uspostavi ravnoteže u hrvatskom gospodarstvu, zatim rješavanju slabosti u upravljanju javnim sektorom i povećanje njegove učinkovitosti , dok je kao treći cilj istaknuo povećanje održivosti duga opće države i jačanje upravljanja javnim financijama. „Cilj ovog dokumenta je ponuditi reforme za kratkoročno razdoblje, do kraja 2015., ali i za srednji rok, kako bismo nastavili dinamiku započetu prošle godine, u prvom ciklusu Europskog semestra i donošenjem Nacionalnog plana reformi u prošloj godini“, kazao je. Program se u velikoj mjeri oslanja na specifične preporuke Europske komisije iz lipnja prošle godine koje naglašavaju potrebu reforme u deset područja. Radi se o jačanju fiskalnog okvira i upravljanju javnim financijama, racionalizaciji i poboljšanju kontrole nad rashodima , poboljšanju učinkovitosti mirovinskog sustava, smanjenju fiskalnih rizika zdravstvenog sustava, reformi sustava socijalnih naknada, poboljšanju funkcioniranja javne uprave, poboljšanje upravljanjem javnim poduzećima, smanjenju administrativnog opterećenja i troškova poslovanja poduzeća kao ključni smjer u jačanju poslovne klime, poboljšanju kvalitete novih zakona i osnaženom okviru za provedbu stečajnih postupaka. „Uvjereni smo, s obzirom na razgovore koje smo već vodili s Europskom komisijom, da smo se približili onom okviru koji omogućuju da se izbjegnu dodatne korektivne mjere“, istaknuo je potpredsjednik Grčić.

Vlada je donijela i Odluku o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015. godini i ciljevima smanjenja u 2016. godini i  osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe smanjenja parafiskalnih nameta. „Ukupan plan smanjenja parafiskalnih nameta je oko 0,1 posto BDP-a, odnosno oko 330 milijuna kuna“, kazao je potpredsjednik Grčić i dodao da je već utvrđena lista desetak parafiskalnih nameta čija je ukupna težina na godišnjoj razini 280 milijuna kuna.

Ministar financija Boris Lalovac predstavio je Mjere za smanjenje prekomjernog deficita.  Govoreći o Odluci o mjerama privremene obustave izvršavanja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, ministar je kazao kako se radi o „nešto više od milijardu kuna, jer proračunski i izvanproračunski korisnici, tako i javna poduzeća po novoj ESA metodloogiji ulaze u opću državu“. Ukupne mjere su na razini proračunskih i izvanproračunskih korisnika iznose  842,3 milijuna kuna. Veći se dio, 435 milijuna kuna, odnosi na proračunske korisnike, dok se na izvanproračunske korisnike odnosi se 407 milijuna kuna. Tako se na Hrvatske vode odnosi 102 milijuna, Hrvatske ceste 105 milijuna, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 100 milijuna, te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 100 milijuna kuna. Ministar je također govorio o Odluci o provedbi mjera trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske uključenih u sektorizaciju države u okviru smanjenja prekomjernog deficita, te Odluci o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i osnivanju Povjerenstva za provedbu racionalizacije sustava agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Kazao je kako postoji popis agencija koje se ukidaju do kraja 2015. godina, a osniva se Povjerenstvo koje to mora provesti.

Između ostalog, izmijenjen je Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine te je donesena Odluka o darovanju medicinske opreme Islamskoj Republici Afganistanu.