- Objavljeno: 14.11.2018.
Za Hrvatsku je važno u idućoj financijskoj perspektivi EU-a zadržati sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskom saboru izvješće sa zadnja četiri sastanka Europskoga vijeća, dva formalna u lipnju i listopadu u Bruxellesu te dva neformalna, u svibnju u Sofiji te u rujnu u Salzburgu.
Govor predsjednika Vlade, nakon uvodnih pozdrava, donosimo u cijelosti:"Neformalni sastanak u Sofiji bio je obilježen s dvije teme, prije svega, digitalna agenda i inovacije, situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i Europska unija treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta. Upravo je zbog toga u prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, značajno povećan iznos sredstva koji je predviđen za inovacije i digitalnu ekonomiju. Riječ je o povećanju za 64 %, odnosno na 9,2 milijarde eura.
Razmotrili smo na tom sastanku i prijedloge za dovršetak Jedinstvenog digitalnog tržišta do kraja ovoga institucionalnog ciklusa institucija Europske unije, dakle tijekom 2019. godine.
U Europskoj uniji u prošloj je godini bilo zaposleno više od 8,4 milijuna ljudi u informatičko-komunikacijskim tehnologijama, dakle u ICT sektoru, što je veliko povećanje u odnosu na pet godina prije. Usporedbe radi, u Hrvatskoj, koja je također povećala broj stručnjaka u ICT sektoru, u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u tim domenama iznosi 35 000. Dakle, to nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i u ovaj sektor.
Hrvatski IT-sektor bilježi neprekidni godišnji rast, ima ubrzan rast izvoza i trebamo iskoristiti i raspoloživa sredstva iz europskih fondova za potporu ovome sektoru i njegov daljnji rast koji će pridonijeti digitalnoj transformaciji hrvatskog društva.
Osim digitalnih tehnologija, raspravili smo i pripreme za punu primjenu Uredbe o zaštiti osobnih podataka, koja štiti osobne podatke naših građana bilo u njihovom privatnom, ili u poslovnom svojstvu kao klijenata ili zaposlenika. Ta je Uredba i u Hrvatskoj stupila na snagu krajem svibnja ove godine.
Summit Europske unije sa zemljama jugoistočne Europe
Posebno za Hrvatsku važan događaj bio je i sastanak na vrhu između zemalja Europske unije i država jugoistoka Europe.
Riječ je o inicijativi moga prijatelja i kolege bugarskoga premijera Boyka Borrisova, koji je popunio jednu prazninu koja je na razini Europskoga vijeća u pogledu dijaloga s nama susjednim zemljama postojala praktički 15 godina od onog Solunskoga summita iz 2003. godine. Hrvatska vodi politiku koja je otvorenija prema procesu proširenja, nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama Europske unije. Mi se zalažemo za ispunjavanje kriterija, vrednovanje individualnih postignuća svake države te nastojimo na vrijeme signalizirati ono što je naše neposredno iskustvo.
A to je da, unatoč ovim sistemskim pripremama koje obuhvaćaju osnovna načela poštivanja vladavine prava i ispunjavanja kriterija po pojedinim pregovaračkim poglavljima, treba na vrijeme voditi računa o gospodarskim aspektima članstva, o onome što nazivamo ekonomskim upravljanjem i svemu onome što donosi Europski semestar, jer je i Hrvatska vidjela da je odmah nakon članstva ušla u proceduru prekomjernog proračunskog manjka, a kasnije u proceduru prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Cijeli taj proces treba imati u vidu svaka država koja se priprema za članstvo, dakle uz političke i sektorske kriterije.
Smatramo da je taj sastanak, koji je organizirala Bugarska, bio vrlo dobar i koristan. Osnovna je tema bila povezivost u svim aspektima od kontakata među ljudima pa do prometne povezanosti, energetske povezanosti, infrastrukturne povezanosti. Riječ je o malom broju zemalja koje koje mnoge ni međusobno nisu dobro povezane, a kamoli s drugim dijelovima Europske unije. Stoga smo u Zaključke uvrstili i odluku da se za vrijeme hrvatskoga predsjedanja, kao što znamo to će biti u prvoj polovici 2020., održi još jedan takav sastanak na vrhu u Zagrebu.
Naša je ambicija i simbolika da to bude točno otprilike 20 godina nakon Zagrebačkog sastanka na vrhu iz studenoga 2000., koji je u mnogočemu bio prekretnički za europsku perspektivu država jugoistoka Europe.
Uvjereni smo da bi takav sastanak na početku mandata novog Parlamenta, nove Komisije, novog predsjedatelja Europskoga vijeća i novog Višegodišnjeg financijskog okvira trebao zacrtati na najvišoj političkoj razini hodogram aktivnosti za nama susjedne zemlje i daljnju perspektivu procesa proširenja.
Migracije
Tema koja je dominirala u lipnju, bilo je pitanje migracija. Mi smo tada postigli dogovor o o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama.
Taj pristup objedinjuju učinkovita kontrola vanjskih granica EU-a, pojačano vanjsko djelovanje i unutarnji aspekti, i to na sva tri migracijska pravca – istočnom, središnjem i zapadnom sredozemnom pravcu.
Premda su migracijski tokovi smanjeni na praktički pretkriznu razinu - govorim o razdoblju prije 2015. i 2016. - za 95%, migracijska kretanja na istočnom i zapadno sredozemnom pravcu zahtijevaju punu pozornost.
Hrvatska svoju ulogu u provedbi zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica Europske unije, neschengenska.
Kao što sam i jutros kazao za vrijeme Aktualnog prijepodneva, to prije svega podrazumijeva suzbijanje nezakonitih migracija, onemogućavanje sekundarnih kretanja migranata i sprječavanje otvaranja novih migracijskih pravaca.
Do studenoga prošle godine, migracijski pritisak bio je pretežito na hrvatskim istočnim granicama, dakle iz Srbije, a uslijed pojačanog nadzora tog dijela granice, krajem 2017. godine i u 2018. godini aktivirana je nova ruta preko Bosne i Hercegovine te je broj nezakonitih prelazaka na granici s BiH prema podacima MUP-a povećan s 4.100 u 2017. na 6.400 u 2018. godini.
Hrvatska je, kada je riječ o svojim obvezama kroz načelo solidarnosti, do sada po osnovi preseljenja iz Turske preselila 152 osobe. Temeljem Odluke Vlade iz listopada prošle godine odlučili smo iz Turske preseliti dodatnih 100 izbjeglica koje su u potrebi za međunarodnom zaštitom.
Po osnovi premještaja iz Grčke i Italije dosad smo premjestili 81 osobu, 60 iz Grčke i 20 iz Italije. Na naš prijedlog u zaključke Europskog vijeća uvrštena je referenca o potrebi jačanja suradnje s nama susjednim zemljama jugoistoka Europe, i to u razmjeni informacija o migracijskim tokovima, sprječavanju nezakonitih migracija, povećanju kapaciteta za zaštitu granica i učinkovitiju provedbu postupaka vraćanja i ponovnog prihvata migranata koji ne ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu.
Reforma Zajedničkog europskog sustava azila
Kada je riječ o unutarnjem aspektu migracija, ključno je postizanje dogovora o reformi Zajedničke europske politike azila. Ta reforma podrazumijeva usvajanje paketa od sedam zakonodavnih akata.
Najveći kamen spoticanja ostaje dogovor o Dublinskoj uredbi jer je potrebno postići kompromis o obaveznom mehanizmu raspodjele migranata, što je povezano s načelom solidarnosti i podjele odgovornosti.
Mi u tom pogledu podržavamo Austrijsko predsjedništvo koje je nastavilo rad na kompromisnom rješenju za koje smo se i mi zalagali, odnosno da se prilikom tumačenja načela solidarnosti u obzir uzmu specifičnosti, kapaciteti i gospodarske mogućnosti pojedinih država članica.
Jačanje europske granične i obalne straže
Najveći je napredak postignut u ostvarivanju zaključaka iz lipnja u onom dijelu koji se tiče jačanja zaštite vanjskih granica.
Sljedeći Višegodišnji financijski okvir je bitno osnažen u pogledu Agencije za graničnu i obalnu stražu, dakle nekadašnji Frontex se sada zove Agencija za graničnu i obalnu stražu, te je za njega predviđeno 11,3 milijarde eura u ovom trenutku.
Dok će državama članicama u novom Fondu za integrirano upravljanje granicom za jačanje nacionalnih kapaciteta i doprinos osoblju biti na raspolaganju 9,3 milijarde eura.
Schengen
Paralelno s učinkovitom i odgovornom politikom koja treba odgovoriti na ovaj izazov migracija, Hrvatska nastavlja s ulaganjem svih potrebnih napora u dovršetak naših priprema za članstvo u Schengenskom prostoru. I to na način da želimo ispuniti sve kriterije koji se odnose na schengensku evaluaciju.
Proces je počeo 2016. godine, kada je riječ o pravnoj stečevini Schengena, i proveden je u osam područja. Dobro se podsjetiti na sve te teme, a riječ je o zaštiti podataka, zajedničkoj viznoj politici, upravljanju vanjskim granicama, povratu i ponovnom prihvatu, policijskoj suradnji, propisima o vatrenom oružju, Schengenskom informacijskom sustavu i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima.
Mi smo u proteklih godinu dana ostvarili značajan napredak i trenutno smo u fazi ispunjavanja svih preporuka. Pozitivne ocjene očekujemo u svim aspektima, a od lipnja 2017. Hrvatska je pristupila Schengenskom informacijskom sustavu i obavljeno je 428 milijuna provjera, pronađeno preko 20 tisuća dokumenata, osoba, vozila i predmeta za kojima se traga.
Time smo pokazali da ne samo da uspješno štitimo vlastitu granicu, nego da imamo i važnu ulogu u jačanju nacionalne i europske sigurnosti.
Upravo stoga želimo ispuniti kriterije za Schengen, prvi sljedeći veliki integracijski korak nakon članstva koje je bilo prije 5 godina.
Sigurnost i obrana
Kada je riječ o temi sigurnosti i obrane, tradicionalno otprilike na svaka dva sastanka Europskoga vijeća, obratio nam se i glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, koji je pozdravio daljnje jačanje suradnje između NATO-a i Europske unije te brojne aktivnosti koje se tiču produbljenja suradnje država članica u sigurnosno-obrambenoj dimenziji, prije svega važnost Stalne strukturirane suradnje i Europskog obrambenog fonda koji pridonose komplementarnosti i operativnoj suradnji NATO-a i Europske unije.
Svi smo suglasni u ocjeni da Europska unija mora preuzeti veću odgovornost i za vlastitu sigurnost i dati veći doprinos globalnoj sigurnosti osnažiti, a o tome smo nešto čuli i ovih dana iz Pariza i Strasbourga, od francuskog predsjednika Macrona i njemačke kancelarke Merkel.
Zbog toga je dogovoren nastavak aktivnosti u području Stalne strukturirane suradnje, u razvoju projekata, osobito Europskog programa industrijskog razvoja na području obrane, gdje je za Hrvatsku važno da već sada sudjelujemo u trajnoj strukturiranoj suradnji u nekoliko domena. Jedna je vojna pokretljivost, druga je paket sposobnosti razmjestive vojne pomoći u slučaju katastrofe, mreži logističkih čvorišta u Europi i potpora operacijama, unaprjeđivanje pomorskog motrenja, te timovima za brzi odgovor i zajedničko djelovanje u kibernetičkoj sigurnosti.
U tom krugu projekata, koji će biti potvrđeni 19. studenoga, idući tjedan je zajednički sastanak ministara vanjskih poslova i ministara obrane, a mi s Austrijom i Slovenijom prijavljujemo projekt „Nadzor kao usluga“, kao odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, koji će omogućiti važan angažman za hrvatsku industriju, koja će sudjelovati u projektu.
Smatramo da je potrebno integrirati vojne i civilne aspekte te je stoga dogovoren daljnji rad na jačanju civilne dimenzije Zajedničke sigurnosne i obrambene politike. To će se učiniti kroz izradu Kompakta za civilnu Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku do kraja ove godine, čime će se unaprijediti europski okvir za civilno upravljanje krizama te brojne civilne misije i operacije Europske unije.
Također, dogovorena je izrada Akcijskog plana s konkretnim prijedlozima za koordinirani odgovor Unije na izazov dezinformiranja. Dakle, ta je tema u internetskom prostoru i vremenu modernih komunikacija postala važna i za politiku i za političke institucije, stabilnost i sigurnost zemalja te je zbog toga istaknuta važnost Zajedničke komunikacije o otpornosti na hibridne te kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje.
Radna mjesta, rad i konkurentnost
Kad je riječ o temama koje se odnose na radna mjesta, rad i konkurentnost, raspravili smo pitanja trgovine i digitalnog oporezivanja te podržali redovne preporuke po državama članicama u okviru Europskog semestra za koje smatramo da se trebaju u najvećem dijelu odnositi na Nacionalni plan reformi i Plan konvergencije.
Suglasni smo oko važnosti zadržavanja multilateralnog trgovinskog sustava koji se temelji na pravilima, prije svega, Svjetske trgovinske organizacije.
Zaključili smo da uvođenje dodatnih američkih carina, sjećate se te teme ovoga proljeća, na uvoz proizvoda od aluminija i čelika ne može biti opravdano te smo podržali donošenje odgovarajućih proporcionalnih mjera, u skladu s odredbama Svjetske trgovinske organizacije.
Višegodišnji financijski okvir
Za nas posebno važna tema, tema odgovora o predstojećem Višegodišnjem financijskom okviru EU-a. Bila je jedna kratka rasprava u lipnju, nakon što je Komisija objavila prijedlog svoga paketa.
Hrvatska sada po prvi put sudjeluje na zaista involviran i od početka ozbiljan način u pregovorima o proračunskom okviru koji se značajno mijenja. Dakle, to je po prvi puta okvir bez Ujedinjene Kraljevine, koja je bila jedna od tri najveća financijska kontributora europskog proračuna.
Ukupan iznos sedmogodišnjega proračuna bit će 1135 milijardi eura, prema prijedlogu Komisije. Najveći dio sredstava, naravno, za financiranje kohezijske i poljoprivredne politike, premda su i ta dva velika razdjela proračuna smanjena s obzirom na Brexit i njegov utjecaj na prihodovnu stranu. Više sredstava se predviđa za vanjske aktivnosti i za digitalizaciju, istraživanje, razvoj, migracije i upravljanje granicama, dakle milijardu eura više, kao i nvi proračun za sigurnost i obranu od 24,5 milijardi eura te duplo veći za program Erasmus+.
Sada su u tijeku razgovori o Pregovaračkom paketu. O stajalištima Hrvatske često su u javnosti govorili naši ministri vanjskih poslova, financija i regionalnoga razvoja. Za Hrvatsku je važno, u ovoj drugoj financijskoj perspektivi, zadržati sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, prije svega zbog gospodarskih interesa i lovljenja koraka s drugim članicama Europske unije.
Nismo skloni novim restriktivnim pravilima, već se protivimo povećanju nacionalnog sufinanciranja s 15% na 30%. Protiv smo smanjenja preffinanciranja programa na 0,5%, a isto tako i smanjenja razdoblja apsorpcije s onoga što je danas kolokvijalno nazvano N+3 na N+2, jer smatramo da moramo još uvijek raditi na našim institucionalnim kapacitetima i omogućiti pravodobno povlačenje sredstava uz vrlo realnu optiku naših sposobnosti.
Kad je riječ o izravnim plaćanjima u poljoprivredi mi želimo da se inzistira na poštivanju naših obaveza iz Ugovora o pristupanju, budući da on omogućuje našim poljoprivrednicima uravnotežen razvoj i povećanje njihove konkurentnost i održivosti. Također se zalažemo za usklađivanje pravila provedbe između dijeljeno upravljanih i centralno upravljanih programa, kako bi se moglo omogućiti njihovo kombiniranje i iskorištavanje punoga potencijala.
Na prihodovnoj strani tražimo ukidanje svih rabata. Važno je da javnost zna, dakle nije samo Ujedinjena Kraljevina ta koja ima čuveni rabat iz vremena premijerke Margaret Thatcher, nego taj rabat imaju i Njemačka, Nizozemska, Švedska, Danska i Austrija - svi oni koji su veliki kontributori i u neka ranija vremena su ispregovarali te korektivne mehanizme.
Mi ćemo u prosincu raspraviti po prvi puta na sadržajniji način prve inicijalne pozicije država članica na toj razini o Višegodišnjem okviru. Uoči toga bit će sastanci zemalja Kohezije, jedan sastanak je predviđen u Bratislavi krajem ovoga mjeseca, a tih zemalja ima u ovom trenutku 17.
Brexit
Tema koja svima nama uzima jako puno energije, a izrazito je važna, jest pitanje izlaska Ujedinjene Kraljevine te pregovori o članku 50.
Na sastancima svih Europskih vijeća praktički se raspravlja o tome - sa ili bez premijerke May - ali u načelu uvijek s glavnim pregovaračem Michelom Barnierom.
Naša je pozicija vrlo jasna. Kad je već došlo do tog nesretnog referenduma koji je završio jako loše za Ujedinjenu Kraljevinu, pa onda i za sve ostale koji se sada više od dvije i pol godine bave tom temom - bilo bi od presudnog značaja da izlazak Ujedinjene Kraljevine bude uređen i ispregovaran.
Osobno smatram da bi bila i reputacijska šteta za sve članice i za Uniju da dođe do scenarija u kojem bi oni izašli, a bez da se postigao dogovor o Ugovoru o povlačenju.
Najnovija informacija od jučer upućuje na zaključak da je otvoren novi prostor. Vidjet ćemo kakve će biti reakcije na razini vlade Ujedinjene Kraljevine. Temeljno pitanje je status Sjeverne Irske u odnosu na Irsku i gdje će se pitanje režima carinske unije zaustaviti u ovom trenutku - u Sjevernoj Irskoj, što Ujedinjena Kraljevina ne želi - ili na cijelom teritoriju Ujedinjene Kraljevine.
Što se tiče prava hrvatskih građana u kontekstu Brexita, mi smo, sve bilateralno dogovorili ranije i s odlukom o liberalizaciji tržišta rada doveli naše sugrađane u apsolutno identičan položaj kao što ga imaju i svi drugi državljani ostalih članica Europske unije.
Eurosummit
U posljednje vrijeme u okviru Europskoga vijeća održavaju se i eurosummiti na koje se pozivaju i one članice Unije koje još nisu u Europodručju, a koje žele ili ne žele biti.
Mi pripadamo među one koji žele biti dio eurozone, zato što smo to u krajnjoj liniji prihvatili i na našem referendumu 2012. godine. U lipnju smo pozvali Vijeće da nastavi sa svim aktivnostima koje se odnose na dovršetak Bankovne unije. Ujedno smo razgovarali i o ključnim elementima reforme Europskog stabilizacijskoga mehanizma. Predsjedavajući euroskupine Mário Centeno izvijestio je o makroekonomskom stanju Unije, koje je ocijenio povoljnim, a u kontekstu razine nezaposlenosti i inflacije, odnosno rasta zaposlenosti.
U pogledu reforme Europskog stabilizacijskog mehanizma ključna je jasna definicija uloga i koordinacija Europske komisije i cijeloga mehanizma te smo se složili o tome da bi trebalo postići dogovor o strateškim odrednicama i produbljivanju Europske monetarne unije.
Također, te sastanke iskoristili smo i za informiranje naših partnera o svemu onome što Hrvatska radi na svojim pripremama, osobito predsjednika Europske središnje banke, gospodina Draghija, o tome da ispunjavamo sve kriterije nominalne konvergencije, tzb. Maastrichtski kriteriji, koji se odnose na stabilnost cijena, na dugoročne kamatne stope, stabilnost tečaja, proračunski manjak koji se snižava ubrzanom dinamikom u odnosu na javni dug, kao udio postotka u BDP-u. Znatno je smanjena i ubrzana procedura koja se odnosi na makroekonomske neravnoteže i tu očekujemo pozitivne signale i od Europske komisije, čije su delegacije boravile u Hrvatskoj nedavno.
Pozdravljeni su naši napori, a isto tako očekujem da ćemo slijediti bugarski model iskazivanja namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam II, koji je jedan od prvih međukoraka u konačnom ostvarivanju cilja našega članstva u Europodručju. Da bismo to učinili u dogledno vrijeme kada se u cijelosti usuglasimo, ministar financija i guverner HNB-a poslat će odgovarajuće pismo predsjedniku Europske središnje banke i svim ministrima članica Europodručja te Komisiji.
Izbori u Bosni i Hercegovini
Tema koja je stavljena na dnevni red na našu inicijativu na zadnjem sastanku Europskoga vijeća bila je rasprava o rezultatima općih izbora u Bosni i Hercegovini. To smo dogovorili na ranijem sastanku s predsjednikom Europskoga vijeća Donaldom Tuskom.
Iskoristio sam ovu prigodu da vrlo jasno i čvrsto pojasnim stajališta Hrvatske, kada je riječ o onome što se dogodilo na ovim općim izborima. Mi smo ukazivali na problem neadekvatnosti izbornoga sustava u Bosni i Hercegovini i izbornoga zakona praktički već dugi niz godina.
Nažalost, ponovio se scenarij koji smo vidjeli u odnosu na predstavnike Hrvata u Bosni i Hercegovini iz 2006., 2010. i 2018., kada je na teritoriju Federacije BiH u kojoj se biraju dva člana Predsjedništva, jedan iz redova hrvatskog, drugi iz redova bošnjačkoga naroda - sasvim jasno da je hrvatski član Predsjedništva, u ovom slučaju gospodin Komšić - izabran većinom glasova većinskoga konstitutivnog naroda na teritoriju Federacije, to jest glasovima Bošnjaka.
Izgledno je po svim političkim analizama da je kandidat Hrvatskog narodnog sabora dobio od onih Hrvata koji su izašli na izbore praktički 80 postotnu podršku. I svejedno, unatoč tome, bio je na 70 tisuća glasova manje od izabranoga kandidata.
Mi smatramo da takva situacija koja je upućivala na nepravednost i činjenicu da se hrvatski narod u Bosni i Hercegovini marginalizira i stavlja u podređen položaj - nije dobra.
Držimo da naši partneri unutar Europske unije, unatoč svim naporima u tom simplificiranom procesu od Dayton-Pariza pa do Bruxellesa, moraju akceptirati činjenicu da je Bosna i Hercegovina nama bitna, susjedna, prijateljska država. Nitko se od svih tih drugih članica nije toliko zalagao za europski put Bosne i Hercegovine kao Hrvatska - to mogu reći u ime svoje Vlade, u ime ranijih Vlada, kao i angažmana eurozastupnika i svih nas koji smo na tome radili.
Da nije bilo te čvrste, snažne, kontinuirane potpore Hrvatske pitanje je kada bi i ako bi Bosna i Hercegovina bila u situaciji da podnese zahtjev za članstvo i sada praktički finalizira svoje dodatne odgovore na upitnik Europske komisije. Mi joj želimo da dobije pozitivno mišljenje i na taj način lovi korak s ostalim zemljama. No, u tom procesu nije dobro da jedan konstitutivni narod na ovakav način, potezima koji su suprotni i duhu i temeljima Daytonskog ustroja BiH bude u podređenom položaju.
Rijetko se ta tema otvara na ovoj razini. Ovaj puta smo o njoj razgovarali dosta. Ono što je iz mog kuta gledanja bilo politički najvažnije, to je da su nastup koji sam tamo imao podržali i bugarski premijer i mađarski i španjolski, podržao je i predsjednik Francuske, dok je razumijevanje izrazila i visoka predstavnica Mogherini, koja malo detaljnije prati tu temu zajedno s predstavnicima Europske komisije.
No ono što smo uspjeli i što je ključan nastavak te rasprave je da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime Hrvatske govoriti potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u Bosni i Hercegovini, razmotriti što i kako članice Europske unije mogu učiniti u dijalogu s institucijama Bosne i Hercegovine i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, riješi.
Naša je odgovornost afirmativna, to još jedanput ponavljam, dakle to nije nikakvo pitanje miješanja u unutarnje poslove neke druge države. To je legitimno zalaganje za poštivanje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnica i to je isto tako legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj Bosni i Hercegovini, što je apsolutno u skladu s našim obvezama temeljem hrvatskoga Ustava.
Stoga mi je drago da će se kroz 10-15 dana i u Hrvatskom saboru raspraviti o prijedlogu deklaracije o položaju Hrvata u BiH, koja je u fazi nacrta temeljem rada naših kolega i Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, jer politički smatram da je ovo tema oko koje bi trebali imati što širi konsenzus te se zalagati na europskoj razini, ali i s drugim akterima u međunarodnoj zajednici, da se taj problem riješi.
No, naša je zadaća da radimo na toj temi. Mislim da smo to emancipirali na pravi način i očekujem na ovom sastanku Vijeća za vanjske poslove daljnju raspravu u kojoj će sudjelovati ministrica."