Za snažno gospodarstvo važan predvidljiv i pouzdan pravni i fiskalni okvir

  • Slika /Vijesti/2020/09 Rujan/22 rujna/Koprivnica konferencija 1.jpg

"Hrvatska kakvu trebamo je Hrvatska koja je sigurna, koja je otpornija na krize, makroekonomski stabilna, koja je riješila probleme svoje ekonomske tranzicije, koja stalno podiže konkurentnost i održivost svog gospodarstva te osigurava poticajan okvir za njegovu modernizaciju kako bi se društvo, utemeljeno na znanju, s razvijenom sviješću za očuvanje okoliša, moglo uspješno nositi s izazovima globaliziranoga svijeta", poručio je danas premijer Plenković.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Koprivnici na konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo" na temu Porezna politika u funkciji podizanja konkurentnosti gospodarstva. Obraćanje predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
 
"Drago mi je da svi zajedno imamo prigodu sudjelovati na još jednoj konferenciji Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo, ovoga puta s naglaskom na poreznu politiku, no ovo je i prigoda da se osvrnemo na širi gospodarski kontekst Hrvatske.
 
Na pandemiju smo brzo i čvrsto reagirali, obuzdali je i izdašnim mjerama očuvali radna mjesta i likvidnost poduzeća
 
Današnja konferencija događa se i na početku drugoga mandata naše Vlade, događa se u godini koju ćemo svi pamtiti kao posebnu, godinu obilježenu pandemijom Covida 19 koja je uzrokovala i najveću zdravstvenu i najveću gospodarsku krizu, globalno gledajući još od Drugog svjetskog rata. Mi smo na tu zdravstvenu krizu reagirali brzo, čvrsto, spriječili smo širenje epidemije, obuzdali je već u prvom valu do kraja svibnja i izdašnim mjerama očuvali radna mjesta i likvidnost poduzeća.
 
To je omogućilo Hrvatskoj i brže reaktiviranje gospodarstva i postupno otvaranje granica kako bismo omogućili dolazak stranih turista. Zabilježili smo komparativno gledajući bolje rezultate nego naše konkurentske zemlje u turističkom smislu na Mediteranu. Imali smo više od 50 milijuna noćenja te više od 7 milijuna turista.
 
No, moramo naučiti i živjeti s pandemijom i boriti se protiv nje, a u tom procesu dokazali smo koliko je i danas, premda smo svi naslonjeni na slobodno tržište, važna i nezaobilazna uloga države.
 
Jer jedino država može osigurati gospodarstvu potrebnu podršku. Može kroz dobro pogođene mjere, s jedne strane, pružiti potrebnu financijsku potporu, a s druge strane osigurati održivosti javnih financija.
 
Upravo ta dva izazova, jedan koji je bio amblem naše politike u prve tri godine mandata i ova podrška koju smo dali u zadnjoj godini mandata su naoko u suprotnosti, ali u biti jedno drugo moraju pratiti u godinama koje su pred nama, kako bismo svi zajedno omogućili gospodarski oporavak. U tu smo svrhu osigurali važnu polugu. Ta važna poluga su europska sredstva koja su nam na raspolaganju iduće četiri, odnosno idućih sedam godina, osobito kroz Mehanizam za otpornost i oporavak, kao i iz uobičajenih fondova za regionalnu politiku.
 
Ova europska sredstva trebamo iskoristiti kako bismo ovu krizu pretvorili u priliku. Priliku za modernizaciju, za jačanje otpornosti gospodarstva kroz ubrzanu digitalizaciju, ekološku tranziciju i usvajanje novih tehnologija.
 
U tom kontekstu porezna politika je također važna poluga za jačanje socijalne sigurnosti, rasterećenje gospodarstva i podizanje njegove konkurentnosti.
 
No, prije nego što nešto više kažem o budućnosti dopustite mi da podsjetim na ključne točke koje su nas sada učinile bitno otpornijima nego što smo bili na krizu 2008. i 2009. godine.
 
Gospodarska i financijska postignuća Vlade u prvom mandatu 
 
Mi smo u našem prvom mandatu ubrzano smanjivali javni dug, a BDP je rastao po stopi od oko 3 posto. Hrvatska je bila u gornjem krugu zemalja čiji je gospodarski rast bio viši od prosječnog na razini EU.
 
Ostvarili smo tri proračunska suficita, izišli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka te iz skupine europskih zemalja s prekomjernim proračunskim neravnotežama. Nakon šest godina vratili smo Hrvatsku u zonu investicijskog kreditnog rejtinga, koji je ovih dana ponovno, i to u ovim okolnostima, potvrdila agencija Standard & Poor's, što je dodatni znak povjerenja u našu ekonomsku politiku i efikasnost mjera koje smo poduzeli za potporu gospodarstvu uslijed koronakrize.
 
Postoji povjerenje te i drugih rejting agencija, postoji reputacija koju imamo, postoje mjere koje smo poduzeli i perspektiva oporavka. Upravo na tim ključnim točkama smo zadržali i investicijski rejting i izglede kakve smo imali i prije krize. Želim spomenuti da smo i prema drugoj rejting agenciji, agenciji Fitch također na razini investicijskog rejtinga, a zgodno je spomenuti da su od 2014. godine samo četiri države podigle svoj rejting na investicijski: Hrvatska, Mađarska, Portugal i Cipar. Dakle to je društvo u kojem se Hrvatska nalazi u proteklom razdoblju i koje diže svoj financijski i ekonomski kredibilitet na međunarodnom planu
 
Naravno da nam to otvara prostor za nova ulaganja stranih i domaćih ulagača. 
To je važno i za sve vas poduzetnike. Kroz osiguranje boljeg rejtinga, država stvara povoljniji gospodarski, financijski okvir kako bi kroz jeftinije zaduživanje poduzeća lakše podizala svoju konkurentnosti i produktivnost.

Sve to izravno utječe na povećanje zaposlenosti i povećanje plaća radnicima, a građanima omogućuje povoljnije kredite.

Osim toga, Vlada je podigla ugovorenost europskih fondova na 102 %. U tome smo peti najbolji na razini Europske unije. Ispred nas su po ugovorenosti bolji Finska, Mađarska, Portugal i Rumunjska, te smo na 40 % u isplati sredstava iz ove financijske omotnice, a to je važno s obzirom da je 80 % javnih ulaganja u Hrvatsku upravo iz europskih fondova.

Mi smo isto tako pet dana nakon izbora ušli u Europski tečajni mehanizam II čime smo potvrdili spremnost našega gospodarstva za ulazak u europodručje, a to je još jedna snažna potvrda smjera, stabilnosti i pozitivnog kretanja i Hrvatske i našeg gospodarstva.

Polugu od više od 22 milijarde eura europskih sredstava moramo zajednički iskoristiti

Sve navedeno, uz uspješniju turističku sezonu od očekivane, omogućilo nam je dobre temelje za nastavak borbe protiv pandemije i za gospodarski oporavak. U Saboru smo prošlog tjedna govorili imamo li 165 milijardi kuna ili 22 milijarde eura. Vjerojatno ćemo imati nešto malo više od 165 milijardi kuna i 22 milijarde eura. 

Kako god uzeli, imamo polugu koja je u ukupnom iznosu veća nego jedan godišnji državni proračun u idućih sedam godina, i to moramo zajednički iskoristiti – ne samo javni sektor, nego isto tako i hrvatsko gospodarstvo.

Da bolje razumijemo gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje i kako smo prošli u tim pregovorima. Razmjerno prema svom BDP-u Hrvatske je dobila najviše sredstava od svih članica Europske unije, 11 % BDP-a u bespovratnim sredstvima za Mehanizam za oporavka te 16,8 % BDP-a za sredstva iz Europske regionalne politike, dok je europski prosjek 3,7 % odnosno 7 % BDP-a. 

Zašto smo dobili ta sredstva? Ne zato što smo se s Francuzima dogovorili da kupimo Rafale, a zatvorili oči švedskom premijeru da ništa ne sluša dok se mi dogovaramo s Macronom kako bismo kupili avione. Nego zato što smo kvalitetno argumentirali naš položaj u Europskoj uniji. 

Prvo, jedina smo zemlja koja je iskoristila samo jednu financijsku perspektivu od svih drugih članica Europske unije. Zemlja smo čije je gospodarstvo poprilično ovisno o turizmu, a pandemija je udarila upravo na tu granu gospodarstva. I u kombinaciji ta dva argumenta uspjeli smo ispregovarati ovakve razmjere potpore u odnosu na druge zemlje. To je bio ključ. 

Nema nikakvih dealova u kuloarima, nema ničega ispod stola, ima samo jasno, čvrsto, racionalno, argumentirano zastupanje nacionalnih interesa. 

Ta poluga pomoći će nam i za regionalni razvoj i za ulaganje digitalizaciju, infrastrukturu, niskougljičnu tranziciju, modernizaciju gospodarstva.

Prije svega, bilo je najvažnije sačuvati radna mjesta, sačuvati poduzeća, izbjeći socijalnu frakturu, dakle ovo je najveća kriza s kojom smo se ikada suočili, veća od prijetnje Agrokora 2017. godine, a nama se nije dogodila socijalna fraktura. Nije nam se dogodilo enormno povećanje broja ljudi na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Upravo obrnuto.To znači da su mjere bile snažne, pravovremene i cjelovite.

Dosad uloženo 6,3 milijarde kuna i očuvano više od 600 tisuća radnih mjesta u 100 tisuća poduzeća

Do sada je uloženo već 6,3 milijarde kuna i očuvano više od 600 tisuća radnih mjesta u 100 tisuća poduzeća. Vrlo vjerojatno ćemo do kraja godine doći do iznosa od milijarde eura koje smo dali za plaće u privatnom sektoru. 

To je potez bez presedana. Nema ni jedne vlade koja je tako nešto do sada napravila, a to smo napravili s punim uvjerenjem. Istodobno, gledali smo kako da zaokružimo potrebe na prihodovnoj strani proračuna s obzirom na činjenicu da ono što smo planirali, kroz redovite poreze i druge prihode, nismo mogli dobiti. 

Pravodobnim komunikacijama, izlaskom na domaće tržište kapitala, jako dobrim tajmingom izlaskom na međunarodna financijska tržišta i aranžmanima s međunarodnim financijskim institucijama. 

Na te tri točke, uz aktivnu ulogu i suradnju s HNB-om, zbog valutnog swapa s Europskom središnjom bankom o 15 milijardi kuna i 2 milijarde eura, koja je u sekundi zatvorila priče u novinama koje svi vi čitate, o tečaju kune i stabilnosti tečaja kune. Sjećate se toga. Samo jedan malo communiké Europske središnje banke tu je priču skinuo s dnevnog reda. 

To se nije dogodilo slučajno. Dogodilo se razgovorima ministra Marića, guvernera Vujčića i mene s Christine Lagarde.

To govorim zato da shvatimo koliko je važan i politički segment, i financijski segment, i ekonomski segment, pravodobne koordinirane zajedničke aktivnosti u ovakvoj krizi. 

Hrvatska kakvu trebamo je Hrvatska koja je sigurna, koja je otpornija na krize, makroekonomski stabilna, koja je riješila probleme svoje ekonomske tranzicije, koja stalno podiže konkurentnost i održivost svog gospodarstva te osigurava poticajan okvir za njegovu modernizaciju kako bi se društvo, koje je utemeljeno na znanju, s razvijenom sviješću za očuvanje okoliša, moglo uspješno nositi s izazovima globaliziranoga svijeta i u njemu u konkurenciji s drugima naglašavati naše prednosti i nastojati realizirati naše interese.

Četiri prioritetna područja Vlade u ovom mandatu

Mislim da je Hrvatska danas, a osobito Vlada u idućem mandatu, usmjerena na sljedeće četiri točke. Važno je da njih još jednom ponovimo, da vidimo generalni smjer Vlade. 

Prvo je jačanje ekonomske suverenosti. To danas znači veća razina samodostatnosti u proizvodnji, povećanje izvoza i ulaganja te održivi razvoj zemlje.

Drugo je modernizacija hrvatskog gospodarstva, na temelju znanja i usvajanja novih vještina te jačanja konkurentnih i rastućih dijelova gospodarstva.

Treće je izgradnja otporne države koja u izazovnim vremenima pokazuje fiskalnu snagu u zaštiti gospodarstva i radnih mjesta.

I četvrto daljnje učvršćivanje međunarodnog ugleda Hrvatske kao zemlje koja je privlačna za investicije i sigurna za investicije.

Svi ti ciljevi imaju dva zajednička nazivnika. Jedan je socijalna sigurnost i bolja kvaliteta života naših građana, a drugo je jačanje poduzetnika, a osobito onih koji su kičma hrvatskog gospodarstva, to su hrvatski izvoznici koji će biti predvodnici i u oporavku i u istraživanjima i u dobiti i u ulaganjima.

Stoga, treba podsjetiti koja je uloga u svemu tome porezne politike, zašto ona postoji. Ona postoji da omogući redistributivnu funkciju državnog proračuna za ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prioriteta, a posebno u vrijeme krize. Da pridonese povećanju dohotka građana, gospodarskim aktivnostima i zaposlenosti. I treće, da usmjerava gospodarske aktivnosti i društveni razvoj prema konkurentnim, pametnim i zelenim tehnologijama uz pomoć poreznih olakšica i poticaja, kako bi u toj tržišnoj utakmici, dakle tržišnom gospodarstvu, Hrvatska bila uspješnija.

Stabilan i pouzdan sustav bez pravnih i fiskalnih nepoznanica 
 
U ostvarivanju snažne Hrvatske, u gospodarskom smislu, ključnu ulogu ima razvoj stabilnog i pouzdanog pravnog okvira te predvidljivoga fiskalnoga okvira. To je ono što je nužno za poticajno poslovno okruženje, za proizvodnju, za ulaganja, za zapošljavanja. 

Država treba razvijati sustav bez pravnih i fiskalnih nepoznanica za poduzetnike, bitno je da smo predvidljivi. Bitno je da znate smjer, da znate ako idu valovi porezne reforme da će svi biti od 1. siječnja, da je cijeli sustav prohodan, da je jednostavan, da je transparentan. 

Mi smo održavali fiskalnu disciplinu i stabilnost, imali niz do sada važnih rasterećenja. 

Ukupno smo rasteretili hrvatsko gospodarstvo za više od 9 milijardi kuna. 1,9 milijuna građana je danas oslobođeno od poreza na dohodak, dvostruko više nego kad je počeo naš prvi mandat. 

Povećanjem osobnog odbitka na 4.000 kuna, promjenom poreznih stopa i pomicanjem osnovice kod poreza na dohodak stvorili smo okvir za veće plaće naših građana. 

Prosječna plaća je do sada povećana za 1.150 kuna. To je pet puta više nego od 2011. do 2015.

Sjećate se da smo dali zamah privatnom sektoru, smanjili porez na dobit s 20 % na 18 %, odnosno s 20 % na 12 % za mala poduzeća. 

Podigli prag prihoda na 7,5 milijuna kuna i omogućili da 112 tisuća poduzetnika plaća nižu stopu poreza na dobit. 

Da bismo smanjili cijenu potrošačke košarice i povećali kupovnu moć kućanstava, prepolovili smo PDV s 25 % na 13 % na osnovne prehrambene namirnice i određene potrepštine.

Povećali smo obuhvat i iznos neoporezivih primitaka, otvorili prostor za povećanje primanja i nagrađivanja radnika. 

Demografska mjera za mlade – ukinuli smo porez na dohodak mladima do 25 godina i smanjili na pola za mlade do 30 godina. 

Mi smo na taj način, po našem dubokom uvjerenju, pokazali u praksi što je načelo solidarnosti. Načelo solidarnosti koje je povezano i s ciljem demografske revitalizacije hrvatskog društva. 

Mi ćemo ove porezne izmjene nastaviti i u 2021. godini. U javnom su savjetovanju već konture zakona. Kao što znate idemo sa smanjenjem poreza na dohodak s 24 % na 20 % i s 36% na 30%. Stopa poreza na dobit malim i srednjim poduzećima ide s 12 % na 10 %. U mandatu ćemo spustiti PDV na svu hranu s 25 % na 13 %, ne sada odmah jer su okolnosti takve da si to trenutno ne možemo dopustiti, te ćemo ukinuti porez na promet nekretnina, ali isto ne sada nego od 1. siječnja.

Svi obveznici će imati mogućnost izbora plaćanja PDV-a i po plaćenim i po naplaćenim računima. 

Nastavit ćemo s digitalizacijom poreznih postupaka i s administrativnim rasterećenjima

Budućnost Hrvatske je u zelenoj i digitalnoj transformaciji i na njoj trebamo razvijati novi model gospodarskog razvoja

Nastavit ćemo s kontekstualiziranjem aktivnosti na nacionalnoj razini s onim što se zbiva na globalnoj razini. Mislim da je jako važno da povezujemo trendove koji su trenutno važni globalni i koji su važni na razini Europske unije.

To govorim zato što sam i noćas imao jedan prigodni govor na Općoj skupštini UN-a, a u petak ću imati tematski govor.

To govorim zbog ključne globalne teme. Da nema COVID-19 i za Hrvatsku da nije bilo potresa u Zagrebu, glavna tema bila bi vezana za klimatske promjene. Sve što se planiralo na razini Europske unije imalo je na sebi nekakav zeleni label. To je ono što svi zajedno moramo prepoznati da je to globalni trend i moramo biti na tragu tog trenda jer je to dobro.

Zašto je to bitno, bitno je zato da shvatimo gdje se nalazimo. 

Postoji jedno istraživanje koje je izišlo u uglednom časopisu Nature i koje kaže da bi suzbijanje klimatskih promjena zahtijevalo od 20 najbogatijih država,  koje uzrokuju 80 % emisija svih stakleničkih plinova, da godišnje ulože između 200 i 1.300 milijardi dolara, odnosno između 0,2 % i 2 % svog BDP-a. Samo oni koji su najbogatiji. No, pasivnost i nedjelovanje bi koštalo deset puta više: između 2% i 12% svjetskog BDP-a.

I upravo zbog tog ubrzanog globalnog zatopljenja, u 20. stoljeću, treba se podsjetiti da se razina mora podigla za 10 centimetara, i još toliko otkako je Hrvatska postala neovisna, a taj ritam se i dalje ubrzava. Dapače, alarmantan je.

I ako mi to globalno ne spriječimo, brojni naši obalni gradovi i mjesta bit će ugroženi prije kraja ovog stoljeća, bit će sve brojnije suše, sve snažnije poplave pogodit će naše poljoprivrednike i gradove, a broj klimatskih migranata u svijetu mogao bi doseći i do milijardu ljudi.

I upravo smo iz svih tih razloga na razini Europske unije donijeli odluku da do 2050. Europa postane prvi klimatsko neutralni kontinent. To je smisao Europskog zelenog plana kako bi Unija postala svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.

S 1.000 milijardi eura ulaganja kroz sljedećih 10 godina, Zeleni plan pomoći će svim članicama Unije u prijelazu prema održivijem modelu razvoja kroz postupnu energetsku i niskougljičnu preobrazbu gospodarstva.

Unija je u zadnjih 30 godina smanjila emisiju stakleničkih plinova za 25 %, a istodobno je njeno gospodarstvo poraslo za 60 %. To pokazuje da je moguće i jedno i drugo.

Hrvatska je s 28 % energije iz obnovljivih izvora već premašila cilj od 20 % do 2020. i tu smo među boljima u Europskoj uniji.

Tu prednost danas trebamo znati iskoristiti i pretvoriti je u priliku za naše gospodarstvo u energetskoj i niskougljičnoj tranziciji prema održivijem gospodarstvu.

I stoga ćemo razmatrati daljnje porezne olakšice i poticaje kojima ćemo gospodarstvo usmjeravati prema novim, zelenim i čistijim tehnologijama te održivijoj poljoprivredi. 

Budućnost Hrvatske je u zelenoj i digitalnoj transformaciji i na njoj trebamo razvijati novi model gospodarskog razvoja u kojemu konkurentnost nije kratkovidni profit pod svaku cijenu, već dugoročna gospodarska održivost i društvena odgovornost, koja jamči kvalitetniju budućnost našoj djeci i našim novim naraštajima.

Stoga, digitalna transformacija treba omogućiti veću produktivnost uz manju potrošnju energije pomoću novih tehnologija. I tako i zadržati i zaposliti naše mlade. 

Također, na zelenu tranziciju ne smijemo gledamo kao na trošak, već kao na nužno ulaganje u tehnološki iskorak i napredak radi srednjoročnog podizanja kvalitete života u zemlji. 

A jednako je i s ulaganjima u obnovljive izvore energije. 

Stoga, kako bismo ubrzali korak u tom smjeru, povećat ćemo ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, koje namjeravamo podići na 2,5% BDP-a do kraja mandata.

Na taj ćemo način ekološkom i energetskom tranzicijom podići energetsku neovisnost i samodostatnost u proizvodnji hrane, što je ovdje na ovom događaju, gdje je domaćim Podravka, posebno važno i za našu poljoprivrednu i prehrambenu industriju. Potaknut ćemo transformaciju intenzivnih industrija uz pomoć novih tehnologija prema klimatski neutralnom gospodarstvu. Poticat ćemo razvoj kružnog gospodarstva, uz bolje upravljanje prirodnim resursima i gospodarenjem otpadom. Smanjit ćemo emisije stakleničkih plinova te kroz plava i zelena ulaganja pokrenuti ambiciozan investicijski ciklus iz nacionalnih i europskih sredstava te privatnog sektora. 

Tu je naravno i digitalizacija koja će ići usporedno s ciljevima Zelenog plana. 

Sve je to, po našem dubokom uvjerenju, prigoda da budući Plan nacionalnog oporavka i otpornosti sadrži ove elemente, koji su na tragu globalnih i europskih trendova. Tu moramo uloviti korak baš u ovom trenutku i partnerstvo, suradnja i zajedničko i identificiranje s ovim ciljevima i djelovanje, omogućit će nam da ojačamo hrvatsko gospodarstvo, da što prije dođemo u pogledu fiskalne discipline i odgovornog javnog upravljanja na onaj trend koji smo imali do veljače ove godine, a da gospodarski oporavak bude brz i učinkovit radi svih naših sugrađana. 

Hvala vam još jednom i pozdravljam sve vaše napore za jačanje hrvatske ekonomije."

Pisane vijesti | Andrej Plenković