- Objavljeno: 24.10.2018.
Zbog Uljanika neće doći do ugroze stabilnosti javnih financija, ugovore o gradnji brodova provjeriti s DORH-om
U Banskim dvorima danas je održana 120. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljene su 23 točke dnevnog reda, među kojima i Izvješće o očekivanim fiskalnim učincima po aktivnim državnim jamstvima odobrenim društvima Uljanik Grupe, kao i Izvješće o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkom društvu Agrokor.
Raspravljeni su i konačni prijedlozi zakona o Središnjem registru državne imovine, o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora te zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.Središnji registar je sveobuhvatna i cjelovita, metodološki standardizirana i kontinuirano ažurirana evidencija državne imovine koja obuhvaća svu nefinancijsku i financijsku imovinu države. Konačnim prijedlogom zakona određuje se da Središnji registar državne imovine vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, te se definiraju obveznici dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe ukoliko obveznici ne ispunjavaju svoje obveze.
Ministar državne imovine Goran Marić obrazlažući prijedloga zakona o Središnjem registru državne imovine kazao je da su u odnosu na prijedlog zakona u prvom čitanju najvažnije izmjene da je dodatno propisano da je potrebno dostaviti podatke o imovini za sve pravne osobe u kojima Republika Hrvatska ima vlasničke udjele, bez obzira na visinu vlasničkih udjela.
"Propisano je da su obveznici dužni dostaviti promjene u imovini kojom upravljaju u roku od 60 dana, umjesto predloženih 30 dana, brisana je odredba o prekršajnoj odgovornosti obveznika i dodana je prijelazna odredba da obveznici koji do sada nisu dostavili podatke u Središnji državni registar da ih dostave u roku od 60 dana", dodao je.
Dobra rješenja u izmjenama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora
Vezano za izmjene i dopune Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora, ministar Marić je pojasnio da je najvažnija izmjena u odnosu na predloženi zakon da je održan sastanak s predstavnicima jedinica lokalne samouprave te je u konačnom prijedlogu zakona propisano da su sva rješenja vezana za poslovne prostore, koji su u vlasništvu Republike Hrvatske, sada propisana i za poslovne prostore u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
"Očito je, dakle, da su jedinice lokalne samouprave procijenile da su dobra rješenja koja smo propisali za vlasništvo Republike Hrvatske te su prihvatili da se takva rješenja odnose i na njih", kazao je.
Ovim Konačnim prijedlogom zakona uređuje se zabrana podzakupa poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, kao i svakog drugog pravnog posla kojim se prostor u stvarnosti daje drugoj osobi na korištenje. Zakonom će se urediti i pitanje prodaje poslovnih prostora. Određuje se da se poslovni prostor može prodati isključivo zakupniku (ne više i korisniku bez ugovora o zakupu) koji ima sklopljen ugovor o zakupu s Republikom Hrvatskom ili jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji uredno ispunjava sve obveze iz ugovora o zakupu i druge financijske obveze prema Republici Hrvatskoj ili jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave i to na temelju popisa poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje koji će se javno objaviti.
Demografski i gospodarski razvoj potpomognutih područja
Vlada je u Hrvatski sabor uputila Prijedlog zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Ovim zakonom uredit će se stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima, a nadležnost bi se zadržala i na područjima posebne državne skrbi radi kontinuiteta započetih projekata. Područje nadležnosti stambenog zbrinjavanja proširuje se za dodatnu 151 jedinicu lokalne samouprave, odnosno zakon će se provoditi na području 333 jedinice lokalne samouprave, što predstavlja povećanje veće od 80%.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar naglasio je da je glavni cilj uspostaviti učinkovit i operativan sustav mjera i aktivnosti koje će rezultirati poticanjem povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima, što će pridonositi demografskom i gospodarskom razvoju tih područja.
"U odnosu na dosadašnji zakon, ističem povećanje novčanih potpora za korisnike programe darovanja građevnog materijala za popravak ili izgradnju obiteljske kuće, detaljnije uređenje postupaka izvanrednog stambenog zbrinjavanja, stambeno zbrinjavanje potrebnih i stručnih kadrova, stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, povećanje opsega darovanja državnih nekretnina te skraćivanje rokova za zabilježbe i smanjenje cijena najma za određene kategorije", kazao je.
Cijeli postupak stambenog zbrinjavanja je u velikoj mjeri pojednostavljen, a prava i obveze su preciznije definirane.
Do 2023. izgradit će se sustav obrane od poplava vrijedan 900 milijuna kuna
Obrazlažući Prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je da je sustav obrane od poplava na području Karlovačke županije, Sisačko-moslavačke županije i jednim dijelom Zagrebačke županije neizgrađen ili djelomično izgrađen.
Podsjetio je da su drastične hidrološke prilike na tom području rezultirale brojnim poplavama kojima je ugroženo do 34 tisuće stanovnika, a štete se mjere u milijunima kuna.
U svrhu rješavanja ovog problema, istaknuo je ministar Ćorić, potrebno je žurno provesti projekt izgradnje sustava obrane od poplava u vrijednosti od 900 milijuna kuna.
"Provedbom ovog projekta godišnje bi se prosječno znatno umanjila ugroženost s jedne strane, ali i prosječne direktne ili indirektne štete od poplava", kazao je.
Ministar Ćorić je izvijestio da je najveća zapreka za realizaciju Projekta rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za oko 15.000 zemljišnih čestica. Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlažu posebna pravila za Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014-2020 te njegova realizacija do 2023. godine.
Uljanik grupi izdano 7,5 milijardi kuna jamstava, aktivno 4,29 milijardi
Vlada je prihvatila Izvješće o očekivanim fiskalnim učincima po aktivnim državnim jamstvima odobrenim društvima Uljanik Grupe.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da su u izvješću su prikazani fiskalni učinci aktiviranja državnih jamstava odobrenih društvima Uljanik Grupe, a što uključuje detaljni prikaz strukture aktivnih jamstava, stanja brodova u izgradnji te trenutne projekcije plaćanja po protestiranim jamstvima od strane financijskih institucija. Dodao je da su prikazane i buduće mjere koje će poduzeti Ministarstvo financija s ciljem namirenja tražbina prema društvima iz Uljanik Grupe.
Podsjetio je da je temeljem odluka Vlade od 2010. do rujna 2018. za zaduženje Uljanik grupe radi financiranja novogradnji i za tekuću likvidnost u korist poslovnih banaka izdano državnih jamstava u visini od 7,5 milijardi kuna.
"Državna jamstva u vrijednosti od 2 milijarde kuna iskorištena su za izgradnju devet novogradnji koje su isporučene te su državna jamstva vraćena Ministarstvu financija i stavljena izvan snage. Trenutno stanje aktivnih jamstava iznosi 4,29 milijarde kuna, budući da iznos od negdje 1,21 milijardi kuna nije iskorišten", rekao je ministar Marić.
Taj iznos od 4,29 milijardi kuna uključuje izloženost samo prema glavnici, napominje se u izvješću, odnosno ne uključuje naknade za raskid ugovora, neplaćene naknade po jamstvima i kreditima, kamate a za koje država također jamči u istom postotku kao i za jamstvo glavnice.
Ministar je izvijestio da se prema podacima Uljanik grupe i brodograđevne industrije Jadranbrod, može vidjeti da gradnja velikog broja brodova nije ni započeta, ali su sredstva utrošena za njihovu gradnju. Iz podataka proizlazi da sredstva u visini od 1,07 milijardi kuna, za koja su izdana državna jamstva u ukupnom iznosu od 855,96 milijuna kuna, nisu utrošena za izgradnju tih brodova.
"Ministarstvo financija dosad je zaprimilo pozive za plaćanje od strane banaka u iznosu od 1,1 milijardu kuna uvećano za kamate i naknade", rekao je Marić, dodavši da se zbog najave otkazivanja četiri broda očekuje uskoro i dodatni pozivi za plaćanje prema danim avansima 431 milijun kuna, uvećano za naknade i kamate.
"Trenutno je dospjelo 364 milijuna kuna, za koje Ministarstvo još nije zaprimilo pozive za plaćanje, ali banke su ih najavile", kazao je ministar Marić.
Iznosi 10 puta veći od jamstvenih pričuva
"Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova. Banke su najavile potencijalna otkazivanja kredita koji još nisu dospjeli, ali su brodovi za koje su izdani krediti otkazani, pa postoji mogućnost poziva za plaćanje istih u ukupnom iznosu od 237 milijuna kuna", naveo je Marić.
Dodao je da će do kraja godine minimalno iz državnog proračuna biti plaćeno 2,349 milijardi kuna, a taj iznos može biti i veći.
U ovogodišnjem proračunu, pak, na poziciji jamstvene pričuve planirano je 265 milijuna kuna, od čega je dosad utrošeno 118 milijuna, napomenuo je ministar. "Dakle, govorimo o deset puta većim iznosima od onoga što je originalno planirano jamstvenom pričuvom", istaknuo je.
Ministar Marić naglasio je i da će banke po protestiranim državnim jamstvima i svim kreditima i dalje zaračunavati kamate te će tražiti da ih država plati. Stoga je Vlada zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe, kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.
Ministarstvo financija će pristupiti ovrsi na brodovima
Ministar Marić najavio je da će po izvršenom plaćanju po protestiranim jamstvima, Ministarstvo financija podnijeti Financijskoj agenciji naloge za naplatu svojih tražbina od Uljanika d.d., Uljanik Brodogradilista d.d. i 3. MAJ Brodogradiliste d.d.
Budući da ovrhom po računima neće moći namiriti svoju tražbinu, Ministarstvo će pristupiti ovrsi na brodovima na kojima ima upisano založno pravo.
"U suradnji s nadležnim Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, treba sagledati moguće rješenja i predložiti model kojim će se nastojati naplatiti dio tražbina po protestiranim državnim jamstvima, bilo da se radi o prodaji ili o dovršetku započete izgradnje brodova", kazao je Marić.
Naglasio je i da će negativni fiskalni učinci koji će nastati zbog aktiviranja državnih jamstava značajno utjecati na likvidnost državnog proračuna u smislu potrebe osiguranja dodatnih sredstava.
Osim toga, prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010, plaćanja po državnim jamstvima tretiraju se kao kapitalni rashod, što u ovom slučaju, može imati nepovoljan utjecaj na fiskalni saldo, odnosno manjak/višak proračuna opće države, a samim time i na javni dug.
"U ovom trenutku još uvijek ne možemo reći pune i potpune efekte kako će se tretirati sve ove transakcije ali neminovno, temeljem ovih brojki, da će doći do kraja godine do određenih utjecaja na likvidnost državnog proračuna. Ove isplate po protestiranim jamstvima će se morati dogoditi, dakle likvidonosni efekt je neminovan. Također, neminovan je efekt preuzimanja svih dugova i njihovo uračunavanje u statistiku javnog duga", rekao je Marić.
Ministar očekuje da će javni dug kao udio u BDP-u do kraja godine nastaviti sa svojim trendom smanjivanja, premda napominje da nije u potpunosti izvjesno kako će Eurostat i DZS tretirati ukupno plaćene kapitalne rashode.
"Unatoč ovom jednokratnom efektu koji ima likvidonosni i obračunski učinak na javne financije, neće doći i ne dolazi do bilo kakve ugroze stabilnosti javnih financija", zaključio je ministar Marić.
Predsjednik Vlade: Ugovore o gradnji brodova provjeriti s DORH-om
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je Vlada u zaključku usvojenog dokumenta, uz nalog Ministarstvu financija da poduzme sve potrebne radnje s obzirom na protestirana jamstva glede plaćanja u predstojećem razdoblju, navela i da se sve ugovore o gradnji brodova na koja se odnose državna jamstva provjeri zajedno s Državnim odvjetništvom.
"Mi ćemo sve ugovore koji postoje o gradnji brodova, a koji se odnose na ova jamstva provjeriti zajedno s Državnim odvjetništvom i detaljno ispitati njihove pravne posljedice te na taj način pokušati koliko je to moguće najbolje zaštititi interese Republike Hrvatske", istaknuo je premijer.
Također, Vlada je zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.
Do kraja godine očekuje se odluka Visokog trgovačkog suda o nagodbi u Agrokoru
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat predstavio je Izvješće o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku u trgovačkom društvu Agrokor d.d., kazavši da je riječ o razdoblju do 10. listopada 2018. godine.
Pojasnio je da je Izvješće koncipirano u tri poglavlja i to: Okolnosti koje su dovele do otvaranja postupka izvanredne uprave u Agrokoru, rad izvanredne uprave u razdoblju 10. travnja 2017. godine do postizanja nagodbe vjerovnika 4. srpnja 2018. godine te pripreme za implementaciju nagodbe vjerovnika Agrokora i unaprjeđenje poslovanja.
Ministar Horvat istaknuo je da su primjenom Zakona o postupku izvanredne uprave izbjegnute moguće ozbiljne negativne posljedice na gospodarstvo Hrvatske i zemalja u regiji. Pritom je podsjetio da je spriječen potencijalni gubitak do 60.000 radnih mjesta u Hrvatskoj i regiji u sustavu Agrokor te direktan utjecaj na oko 2.300 Konzumovih dobavljača s oko 150 tisuća zaposlenih. Izbjegnut je stečaj sustava Agrokora i njegovih 70 kompanija te kaskadni val stečajeva kompanija. Kazao je da su spriječena i prelijevanja negativnih posljedica urušavanja Agrokora na susjedne zemlje i njihova gospodarstva, kao i ugrožavanje opskrbe turističke infrastrukture s posljedicama po uspjeh turističke sezone 2017. godine. Također, istaknuo je, spriječeno je moguće zaustavljanje teško postignutog ponovnog gospodarskog rasta Hrvatske.
Izvijestio je da izvanredna uprava upravlja kompanijom do kraja implementacije nagodbe, dodavši da prava konsolidacija Agrokora tek počinje implementacijom usvojene nagodbe, koja je izglasana u srpnju 2018. godine. Do kraja rujna ove godine napravljen je Nacrt detaljnog plana implementacije za Ledo i Konzum, a do kraja studenog 2018. očekuju se Nacrt detaljnog plana implementacije za ostala društva. Ministar je kazao da se do kraja prosinca moraju definirati svi konačni planovi, a u veljači odnosno ožujku očekuje se operativni početak nove grupe (tzv. Go-live).
Naveo je da je Agrokor, unatoč padu prihoda, povećao operativnu dobit (EBITDA) za 12 posto, a što je rezultat fokusiranja na profitabilni dio poslovanja i odustajanja od neprofitabilnih dijelova koncerna.
Ukupni su prihodi grupe Agrokor u osam mjeseci ove godine iznosili 16,1 milijardu kuna i na godišnjoj su razni pali za sedam posto, no ukupna operativna dobit je porasla za 12 posto, na 1,46 milijardi kuna.
"Očekujemo odluku Visokog trgovačkog suda do kraja godine kako bi u drugom, odnosno trećem mjesecu iduće godine izvanredna uprava s timom ljudi od oko 250 stručnjaka mogla započeti s implementacijom nagodbe", zaključio je ministar Horvat.
Dana je i suglasnost Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu za sklapanje ugovora o nabavi i osiguravanju dostupnosti inozemnih znanstvenih elektroničkih časopisa u 2018. godini.
Na kraju, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad obilježavanjem stote obljetnice završetka Prvog svjetskog rata, koja će se održati u Varaždinu, od 9. do 11. studenoga 2018. godine.
Izvor: Vlada RH / Hina