PLENKOVIĆ O AKTUALNIM TEMAMA
Apsolutni BDP će u 2026. prvi put premašiti 100 milijardi eura
Očekujemo da će apsolutni hrvatski BDP u 2026. godini prvi put premašiti 100 milijardi eura, dok će se gospodarski rast kretati oko 2,4 posto, što je dvostruko više od prosjeka Europske unije i eurozone, izvijestio je predsjednik Vlade.
- 08.10.2026.
- Ispiši
- Preuzmite fotografiju
Govoreći o rebalansu proračuna, koji će se sutra naći na sjednici Vlade, kazao je da će se zadnji detalji, koji su dogovarani proteklih tjedana, zaključiti na današnjoj sjednici Užeg kabineta.
„Najvažnije je da možemo financirati sve što je bitno, da su postignute određene uštede gdje se to ocijenilo primjerenim, a strateški je važna politika odgovornog upravljanja javnim financijama, koju provodimo svih ovih godina i koja je pridonijela dizanju hrvatskog kreditnog rejtinga, da trošimo onoliko koliko zarađujemo i uravnotežimo proračun, a onda kada nije u potpunosti uravnotežen da je u okviru prihvatljivoga deficita od 3 posto“, naglasio je.
Vlada će nastaviti raditi svoj posao, a oporba će i dalje biti egzaltirana
Upitan što očekuje od rasprave o povjerenju Vlade u Hrvatskom saboru idući tjedan premijer je kazao kako ćemo čuti egzaltirane predstavnike oporbe, dok će predstavnici Vlade govoriti o onome što rade.
„Mi ćemo i dalje raditi svoj posao, a oni će i dalje bit egzaltirani. Stvar je dosta jednostavna“, poručio je Plenković.
Dodao je da ta rasprava dolazi u danima u kojima se obilježava 10. obljetnica njegovih Vlada, kao i Godišnje izvješće o radu Vlade, pa će i to biti prigoda da se hrvatskoj javnosti predstave brojne aktivnosti svih resora.
U tom se kontekstu, na pitanje novinara, osvrnuo i na razinu rasprave u Hrvatskom saboru, ocijenivši da je ona danas onakva kakvo je i društvo.
Bucaju protiv institucija, a ne znaju kako one rade
Upitan smatra li da postoji nešto sporno u postupanju SOA-e vezanom uz pitanje ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću, premijer je ustvrdio kako je predsjednik saborskog Odbora zatražio očitovanje, a oni su ga dali.
Smatra, istaknuo je, da u javnom i medijskom prostoru previše slušamo one koji „bucaju protiv institucija“ i ne razumiju kako one rade, pogotovo kako rade institucije kaznenog prostora.
Ocijenio je da su loše izjave oporbenih zastupnika na tragu onih da je SOA obavijestila sve koje je trebala.
„Kada se u Hrvatskoj kaže sve koje su trebali, onda ovi egzaltirani, nadobudni, koji bucaju, a koje smo izbacili kroz prozor iz Vlade, imputiraju i insinuiraju da su obavijestili predsjednika, predsjednika Vlade, predsjednika Sabora, pa se onda svi moraju očitovati da nisu, nego su obavijestili nekog drugog“, ustvrdio je.
Pojasnio je da u situacijama kada postoje neke indicije o počinjenju nekog kaznenog djela ili trajanju nekog procesa koji bi kasnije mogao dovesti do kaznenog djela postoje određene procedure, prikupljanje dokaza, dokazne radnje i cijela aktivnost tijela kaznenoga progona koja ne može u jednom vremenskom trenutku predvidjeti točnu situaciju u točnom vremenu.
„Nema takvog čarobnjaka u institucijama“, poručio je te pozvao na smirivanje lopte i realno sagledavanje situacije što se tiče te teme.
Zbog nenormalnog pumpanja bukača stvorena direktna šteta poljoprivrednicima u Lici
Naglasio je da tijela kaznenog progona rade svoj posao te da će oni koji su krivi za nezakonito odlaganje opasnog otpada za to i odgovarati.
Proces sanacije je krenuo, dodao je premijer, dok su, što se tiče zdravstvene situacije, intenzivirana mjerenja sustava vode u javnoj vodoopskrbi i pokazuju da je voda ispravna za piće.
„Zbog apsolutno nenormalnog pumpanja u zadnjih mjesec dana, koje je na razini Agrokora, možda čak i jače, imali smo situaciju da su dovedeni u pitanje poljoprivredni proizvodi iz Ličko-senjske županije“, upozorio je upitavši kome je razumnom, inteligentnom, dobronamjernom i domoljubnom u interesu da se stvori medijska slika da je cijela Lika otrovana.
„To može biti u interesu nekome ili jako zlom ili jako zlonamjernom, nema druge“, poručio je o onima koji stvaraju direktnu ekonomsku štetu poljoprivrednim proizvođačima u Lici.
Upozoravanje na problem je jedna stvar, dodao je, ali stvarati onu sliku koja nije, to rade bukači, demagozi i najgori od najgorih na političkoj sceni.
„Postoji realna slika i stvarno stanje i postoji ova neka fingirana, izmišljena percepcija u kojoj ništa ne vrijedi“, ustvrdio je premijer.
U tom je kontekstu ironično dodao kako je jučer od čelnika mediteranskih zemalja članica Europske unije na sastanku u Splitu slušao kako „Plenkovićeva inflacija“ postoji i u Italiji, Francuskoj, Portugalu, Malti i Cipru poručivši kako bi osjećaj za realnost bio koristan i blagotvoran za cijelo društvo.
Želimo da u se novom europskom proračunu osiguraju snažna sredstva za ravnomjeran razvoj
Premijer Plenković osvrnuo se i na pregovore o novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije rekavši da će irsko predsjedništvo Europskim vijećem izaći s novim prijedlogom ovog vikenda.
Temeljna zamjerka najbogatijih zemalja, pojasnio je, jest ta što žele zbog svojih ograničenja na nacionalnoj razini da ukupni volumen europskog proračuna bude manji.
S druge strane, Hrvatska i drugih 16 članica koje su zemlje Prijatelji kohezije, žele da taj prvi stup, odnosno nacionalna i regionalna partnerstva, i dalje bude dovoljno snažan kako bi se moglo osigurati ono što je bit europske solidarnosti, a to je konvergencija.
„Konvergencija znači da idemo jedni prema drugima. Netko tko je jako razvijen, živi u demokraciji i slobodnom tržištu nakon Drugog svjetskog rata 80 godina i onaj tko je živio iza željezne zavjese u jednopartijskom ili totalitarnom sustav nije imao istog vremenskog prostora da se razvije. Zato mi svi koji smo u poziciji da hvatamo korak moramo imati još jedno vrijeme priliku da konvergiramo prema njima“, pojasnio je predsjednik Vlade.
Ako se fokusiramo samo na konkurentnost, onda će te horizontalne izvore financiranja i programe iz drugog stupa mahom povući velike i snažne ekonomije, upozorio je.
Namjera je da se do dogovora dođe što prije, kazao je dodajući da će se održati čak tri sastanka Europskoga vijeća, u listopadu, studenom i prosincu, kako bi se izbjegao ulazak velikih zemalja u ciklus izbora jer tada je jako teško pregovarati o tome. U tom je kontekstu dodao kako slijede izbori u Španjolskoj, a iduće godine u Francuskoj, Poljskoj i Italiji.
„Branit ćemo hrvatske interese“, poručio je premijer.