Rekao je da je kao ravnatelj KBC-a Rijeka zatekao ugovorni odnos s Medikolom iz 2009. godine, ali i da je tijekom svog mandata uveo veću financijsku disciplinu, da je najmoprimca obvezao na ugradnju mjernih brojila i plaćanje prema stvarnoj potrošnji, kao i da su naplaćena dugovanja iz prethodnih godina.
Također je istaknuo da je cijena najma poslovnog prostora povećana s dva na 4,2 eura po kvadratu, uz procjenu sudskog vještaka.
Osvrćući se na šire optužbe o odnosu javnog i privatnog zdravstva u kontekstu dijagnostičkih usluga poput PET/CT pretraga, rekao je da takve usluge čine oko jedan posto ukupnih izdataka HZZO-a te da, prema njegovu iskustvu, nije bilo zabilježenih kašnjenja u dijagnostici zbog nedostatka kapaciteta. Dodao je i kako u Zagrebu i Osijeku postoje PET/CT uređaji u javnom zdravstvu.
„To sve skupa zapravo je usmjereno kako bi se zainteresirala javnost i kako bi neke bezidejne političke opcije koje nemaju pravog sadržaja održale svoju prisutnost u medijskom prostoru ili čak dobile političku podršku“, rekao je Ružić.
Dodao je kako takvim opcijama nedostaju pravi politički sadržaji i ozbiljne teme, poput međunarodnih odnosa i ekonomskih analiza, zbog čega, tvrdi, posežu za temama koje izazivaju emocije i pažnju javnosti.
„Na ovakvom načinu djelovanja i moje se ime počelo izvlačiti iz konteksta i povezivati s Medikolom na jedan neistinit način, kako bi se mene kao ministra već na početku mandata diskreditiralo“, istaknuo je.
Određenim opcijama nedostaju pravi politički sadržaji i ozbiljne teme. Tako se i moje se ime počelo izvlačiti iz konteksta i povezivati s Medikolom na jedan neistinit način, kako bi se mene kao ministra već na početku mandata diskreditiralo.
Javno zdravstvo je naš prioritet
Naglasio je i kako je u tijeku analiza potreba u sustavu te da nakon nedavnog zanavljanja linearnih akceleratora slijedi i plansko zanavljanje PET/CT uređaja.
Poručio je i da ulaganje u javno zdravstvo „nema alternative“, ali i da privatni sektor treba promatrati kao komplementaran, a ne isključivo negativan faktor.
„Javno zdravstvo naš je temelj i prioritet, ali privatni sektor može biti njegova komplementarna nadopuna“, rekao je, naglasivši kako se sustav mora razvijati postupno, uz očuvanje dostupnosti zdravstvenih usluga.
Osvrćući se na stanje u sustavu, posebno u onkologiji, priznao je da postoje izazovi, ali je kao primjer dobre prakse naveo KBC Rijeka, gdje je, kako kaže, osigurana puna funkcionalnost linearnih akceleratora i uvedene napredne metode liječenja bez lista čekanja za radioterapiju.
Izvor: Hina/Vlada
