Službeni podaci o izdanim dopusnicama za dvojni rad liječnika u 32 bolnice za svibanj ove i prošle godine pokazuju povećanje broja evidentiranih i izdanih dopusnica za oko devet posto, što ministrica tumači prvenstveno kao rezultat uređenijeg i transparentnijeg sustava evidentiranja i kontrole.
Postigli smo ono što smo htjeli, uspostavljeni su razumljivi i jasni kriteriji koje primjenjuju ravnatelji u cijeloj Hrvatskoj, rekla je ministrica Hrstić na kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu u Vodicama. Dodala je da je cilj bio redovito ažuriranje dopusnica i bolje praćenje listi čekanja.
Iako liste čekanja i dalje vidi kao jedan od najvećih problema zdravstva, Hrstić smatra da se prvi pomaci ipak vide. Podsjetila je da su i druge europske zemlje suočene sa sličnim problemima te da ozbiljniji rezultati dolaze tek nakon duljeg razdoblja reorganizacije sustava i promjena u organizaciji rada.
Posebno je istaknula da je prosječno čekanje na dijagnostiku u posljednjih nekoliko mjeseci skraćeno za dva dana, sa 144 na 142 dana.
„Pomak od dva dana izgleda malo, ali to gledam kao pozitivan trend”, poručila je.
Govoreći o dvojnom radu liječnika, ministrica je naglasila kako se oko 30 posto izdanih dopusnica odnosi na rad liječnika u drugim javnim zdravstvenim ustanovama, ponajviše u hitnoj zdravstvenoj službi, što pokazuje da dvojni rad često služi za pokrivanje kadrovskih nedostataka unutar javnog sustava.
Nisam pristaša apsolutne zabrane dvojnoga rada, u ovome trenutku nema elemenata da se uključim u zabranu tog oblika rada, posebno zato što se tako popunjavaju neuralgične točke u javnome zdravstvu, objasnila je Hrstić.
Dotaknula se i problema nedostatka liječnika i drugih zdravstvenih radnika, posebno u hitnoj medicini i manjim sredinama.
Usporena je dinamika rasta dugova prema veledrogerijama, zahvaljujući povećanju financijskih limita bolnicama i boljoj kontroli troškova. Ministarstvo zdravstva na mjesečnoj razini prati financijsko stanje bolnica kako bi se problemi prepoznali prije nego postanu kritični.
Broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu povećan za više od osam tisuća djelatnika
Upozorila je da se u javnosti često iznose brojke bez jasnog izvora, navodeći podatak HZZO-a prema kojem je broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu od 2019. do 2025. povećan za više od osam tisuća djelatnika, odnosno oko deset posto. Istodobno je priznala da postoje ozbiljni regionalni problemi i manjak pojedinih specijalista, osobito u manjim sredinama i ruralnim područjima.
Govorila je i o sustavu hitne medicine, istaknuvši da je tijekom posljednjih desetak godina značajno unaprijeđen, uključujući razvoj helikopterske hitne službe, turističkih ambulanti i objedinjenih hitnih bolničkih prijama, ali reforma još nije dovršena.
Kao jedan od glavnih problema navela je nepopunjene specijalizacije te potrebu za jasnijom organizacijom rada između obiteljske medicine, izvanbolničke hitne službe i bolničkih hitnih prijama.
Govoreći o specijalizacijama liječnika i odlascima specijalizanata iz manjih bolnica nakon završetka školovanja, kazala je da bi se sustav u budućnosti mogao usmjeriti prema centralnom financiranju specijalizacija na razini države, umjesto sadašnjeg modela u kojem ih financiraju pojedine bolnice ili županije.
Najavila je i izmjene pravilnika o specijalističkom usavršavanju te dodatno vrednovanje rada u ruralnim i otočnim područjima.
Početkom 2027. privatne zdravstvene ustanove će biti u potpunosti uključene u CEZIH
O rastu dugova bolnica prema veledrogerijama, ministrica je naglasila da je usporena dinamika rasta dugova zahvaljujući povećanju financijskih limita bolnicama i boljoj kontroli troškova. Ministarstvo zdravstva, rekla je, na mjesečnoj razini prati financijsko stanje bolnica kako bi se problemi prepoznali prije nego postanu kritični.
Poručila je i da se problemi opskrbe lijekovima moraju rješavati partnerskim odnosom zdravstvenog sustava i veledrogerija, a ne stvaranjem pritisaka kroz upozorenja o mogućim nestašicama.
Govoreći o odnosu javnog i privatnog zdravstva, Hrstić je najavila da bi privatne zdravstvene ustanove početkom 2027. trebale biti potpuno uključene u CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske), što bi trebalo omogućiti bolju razmjenu podataka i dostupnost nalaza pacijenata unutar sustava.
Naglasila je pritom da privatni sektor već sada čini važan dio zdravstvenog sustava, posebno kroz ordinacije obiteljske medicine koje rade u ugovoru s HZZO-om.
Kao jedan od ključnih ciljeva do kraja mandata Hrstić je izdvojila donošenje vremensko-kadrovskih normativa, novu kategorizaciju bolnica i razvoj centara izvrsnosti, koji bi trebali postati temelj buduće reorganizacije zdravstvenog sustava i ravnomjernije dostupnosti zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj.
Izvor: Hina/Vlada
.jpg?preset=news-carousel-img)