Mehanizmom integriranih teritorijalnih ulaganja stvorili smo okvir razvoja urbanih središta

Ministar se osvrnuo  na proširenje Mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja kada se radi o pomoći gradovima.
 
„Pomogli su dosad, a pomagat će još više ubuduće. Kroz taj mehanizam smo stvorili okvir razvoja urbanih središta, njih 22, a od danas, odlukom Vlade - 23. Ovom prilikom čestitam Velikoj Gorici na ulasku u taj snažni mehanizam razvoja gradova, čime smo osigurali ravnomjernu distribuciju ulaganja u sve gradove u Hrvatskoj, rekao je.
 
To je, naglasio je ministar, temelj naše regionalne politike, a činjenica je da s ovakvim programom imamo snažan ciklus ulaganja u gradove.
 
Ulaganje u kapitalne projekte gradova doprinosi očuvanju stanovništva i daljnjem razvoju
 
„To će omogućiti da gradovi kombiniranim ulaganjima u kapitalne projekte poput parkova, trgova, kulturne baštine - sinergijskim učinkom stvore potpuno novu percepciju gradova“, kazao je, dodavši da će se time pomoći očuvanju stanovništva i daljnjem razvoju.
 
"Pažnju posvećujemo razvoju novog kadra," ocijenio je.
 
Erlić je komentirao i učinkovitost sustava te ustvrdio kako je prošlo vrijeme skepse oko trošenja novca iz fondova.
 
„Mislim da možemo biti zadovoljni, prošli smo puno toga i razvili se kao sustav od onog razdoblja kada je bilo skepse oko toga kako trošimo novac iz fondova“, rekao je.
 
„Imamo 2500 ljudi koji radi u sustavu europskih fondova, puno pažnje posvećujemo tome da razvijamo nove kadrove i danas je najveća dobit unaprijeđen sustav koji troši nikad veći iznos sredstava - 25 milijardi eura - koje je osigurala Vlada“, kazao je ministar.
 
Svrha kohezijske politike je ubrzanje razvoja i smanjenje zaostatka za ostatkom EU  
 
Odgovorio je i na kritike pojedinih ekonomista koji tvrde kako će rast BDP-a usporiti jednom kada presuši novac iz fondova.
 
„Svrha kohezijske politike je da mi kao država, uz pomoć fondova, ubrzamo svoj razvoj i smanjimo zaostatak za ostatkom EU“, rekao je.
 
Naglasio je kako smo prilikom ulaska u Uniju bili na 60 posto prosjeka, a onda smo korištenjem fondova - došli na 76 posto prosjeka razvijenosti EU.
 
„Postavlja se kriva teza u javnosti da europskih fondova neće biti nakon 2030. Ja vam garantiram da to nije tako. Bit će ih još. U kojem obujmu, to ćemo vidjeti. Sada se o tome raspravlja na razini Europske unije“, zaključio je Erlić.
 
Izvor: Vlada / HTV